Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ko Hono Ako ʻo e Fuakava Motuʻá


Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá

Ko Hono Ako ʻo e Fuakava Motuʻá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi fakamatala ʻi he ngataʻangá (endnotes) ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Ko e hā e meʻa ʻe lava ʻo tokoni mai ke mahino kiate au ʻa e Fuakava Motuʻá?

ʻOku ʻi he Fuakava Motuʻá ha ngaahi tefitoʻi akonaki fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo e vā fetuʻutaki fakafuakava ʻokú Ne finangalo ke maʻu mo kitautolu takitahá. Ka neongo ia, ʻe lava ʻe he faikehekehe ʻo e taimí mo e anga fakafonuá ʻi he vahaʻa ʻo e kuonga muʻá mo e ʻaho ní ʻo ʻai ke faingataʻa ke mahino ha ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke ke maʻu ha mahino mo ha fehokotaki ʻi hoʻo ako ʻa e Fuakava Motuʻá.

Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha faiako mo ha tokotaha maʻu fakahā. ʻE lava ke fakamaama ʻe he ʻOtuá ʻetau mahinó mo tokoniʻi kitautolu ke tau ako ʻa e moʻoní, ʻo fakafou ʻi he Laumālié. Fekumi ʻi he faʻa lotu ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo akó. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tupulaki hoʻo mahino ki he Fuakava Motuʻá.

Fekumi kia Sīsū Kalaisi

ʻOku fakamoʻoni ʻa e Fuakava Motuʻá kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kikite ki Heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, feilaulau fakaleleí, mo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku fakafou ʻi he ngaahi ngāue mo e tōfolofola ʻa Sihova ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ʻetau lava ke ako fekauʻaki mo Hono ʻulungāngá, tōʻongá, mo e ngaahi akonakí. Te tau lava foki ʻo maʻu ha ngaahi fakataipe ʻoku nau fakamoʻoni kiate Ia. ʻOku mahinongofua ha konga lahi ʻo e ngaahi fakataipe ko ʻení, pea heliaki ha niʻihi. ʻI hoʻo ako ʻa e Fuakava Motuʻá, tokanga ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo ʻunu ke ofi ange kiate Ia ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo ʻEne ʻofá, ʻaloʻofá, mo e mālohí ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻo e kuonga muʻá.

ko e hā ha ʻāngelo kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi heʻena teuteu ke foaki ha lami ko ha feilaulau tutú

ʻĀtama mo ʻIvi ʻOkú Na ʻOatu ha Ngaahi Feilaulau, tā fakatātaaʻi ʻe Keith Larson

Fakaʻaongaʻi e folofola kuo Fakafoki Maí

Kuo tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuonga fakakosipelí ʻaki ha ngaahi folofola lahi ʻokú ne poupouʻi mo fakamahinoʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Fuakava Motuʻá. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo ha ngaahi konga lea kehekehe mei he Fuakava Motuʻá. ʻOku ʻomi ʻe he liliu ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ne ueʻi fakalaumālié ha ngaahi fakamahino ʻaonga ki ha ngaahi potufolofola lahi ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku kau ʻi he ongo tohi ʻa Mōsese mo ʻĒpalahame ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ha ngaahi fakaikiiki mo ha ngaahi fakakaukau fakatokāteline ʻoku ʻikai lekooti ia ʻi he tohi Sēnesí. Pea ʻoku fakamatalaʻi foki pe fakamahinoʻi ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmita ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi potufolofola ʻi he Fuakava Motuʻá.

ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi folofola kuo Fakafoki Maí, ʻe ala tokoni ia ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e Fuakava Motuʻá pea mo e mahuʻinga ʻo hono pōpoakí.

Fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tokoni ki he ako folofolá

ʻOku ʻi he ngaahi tatau ʻo e Tohi Tapu ʻa e Siasí ha ngaahi meʻangāue ʻaonga ki hono maʻu ha mahino ki he Fuakava Motuʻá. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi ʻuluʻi vahé, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá mo e ngaahi mapé. ʻOku kau foki ʻi he polokalama Gospel Library ha konga ke “Fakaʻuhingaʻi” ke tokoni ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi foʻi leá.

ko ha fefine ʻoku tangutu ʻi ha tēpile ʻo ako ʻa e folofolá

Manatuʻi ʻa e taumuʻa ʻo e folofolá

Naʻe ʻikai fakataumuʻa e kau faʻu tohi ʻo e Fuakava Motuʻá ke ʻomi ha fakamatala fakahisitōlia kakato ʻi heʻenau ngaahi tohí. Ko ʻenau taumuʻá ke akoʻi fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e founga ʻo ʻEne fengāueʻaki mo Hono kakaí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, “Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonu ʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí—tui ʻokú Na moʻui; tui ki he palani ʻa ʻetau Tamaí ki heʻetau moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá; tui ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku lava ai ke fakahoko ʻa e palani ko ʻeni ʻo e fiefiá; tui ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e tui ke ʻiloʻi ‘[ʻa] e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá [Ne] fekaú’ (Sione 17:3).”

Manatuʻi maʻu pē ʻa e fakakaukau ʻa e tokotaha faʻu tohí

Koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku kehe ʻaupito mei he kakai naʻa nau tohi ʻa e Fuakava Motuʻá, mahalo te tau maʻuhala ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi fakakaukau fakaonopōní mo e ngaahi tuʻunga moʻui fakafonuá ki he meʻa ʻoku tau laú. ʻE lava ke iku ʻeni ki ha fetaʻemahinoʻaki. Feinga ke vakai ki he meʻa ʻokú ke laú mei he fakakaukau ʻa e kau faʻu tohi ne ueʻi fakalaumālié ʻi honau puipuituʻa totonú.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ke tokoni atu ke ke ako ʻa e folofolá, vakai ki he ngaahi tefito ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2025).

Ako Lahi Ange

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 3.

  2. Vakai, Sione 14:26; ʻAlamā 5:46.

  3. Vakai, ʻAlamā 32:28; Molonai 10:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–13.

  4. 2 Nīfai 25:4.

  5. Vakai, Luke 24:25–27; Sione 5:39; 1 Nīfai 19:23; 2 Nīfai 11:4.

  6. Hangē ko ʻení, vakai, Gary J. Coleman, “The Book of Mormon: A Guide for the Old Testament,” Ensign, Jan. 2002, 45–49.

  7. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2; 65; 84:5–39; 107:40–57; 113; 116; 132:34–39. ʻOku lahi mo ha ngaahi fakahā kehe ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku nau fakaʻaongaʻi e sīpinga lea ʻo e Fuakava Motuʻá (vakai, Nicholas J. Frederick, “Old Wine in New Bottles: Exploring the Use of the Old Testament in the Doctrine and Covenants,” ʻi he Prophets and Prophecies of the Old Testament, ed. Aaron P. Schade and others [2017], 231–64).

  8. D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 34.

  9. Naʻe pehē ʻe Mātiu J. Kolou, ko ha faihisitōlia ʻa e Siasí: “ʻI heʻeku hoko ko ha faihisitōliá, ʻoku ou feinga ke muimui ki he faleʻi ʻa ha tokotaha faʻu tohi mei Pilitānia. Naʻá ne pehē: ‘Ko e kuohilí ko ha fonua muli ia: ʻoku kehe ʻenau fakahoko ai e ngaahi meʻá’ (L. P. Hartley, The Go-Between [1953], prologue). ʻOku ʻuhinga ia ko e taimi ʻoku tau ʻaʻahi ai ki he kuohilí, ʻoku ʻikai ke tau fie hoko ko ha ‘taha taki mamata angakovi.’ ‘Oku tau fie feinga ke maʻu ha mahino e kakaí ʻi honau tūkungá mo e anga fakafonuá. ‘Oku tau fiemaʻu ke faʻa kātaki ʻi he meʻa ʻoku tau pehē ʻoku nau tōnounou aí. ʻOku tau fiemaʻu ke anga-fakatōkilalo ʻo kau ki he meʻa ʻoku siʻi ai ʻetau ʻiló. Pea ʻoku tau fiemaʻu ha laumālie manavaʻofá ʻo kau ki he kuohilí” (“How Do We Know If a Source About Church History Is Reliable?,” ʻi he Quentin L. Cook, “Hisitōlia ʻo e Siasí: Ko ha Maʻuʻanga Ivi mo e Ueʻi Fakalaumālie,” Liahona, Siulai 2020, 15).