Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Talitali Lelei Koe ki he Fuakava Motuʻá


Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá

Talitali Lelei Koe ki he Fuakava Motuʻá

Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi fakamatala ʻi he ngataʻangá (endnotes) ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Ko e Hā ʻa e Fuakava Motuʻá?

Ko e Fuakava Motuʻá ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānau fuakavá mei he Fakatupú ʻo aʻu ki he taʻu ʻe fāngeau kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “fakamoʻoní” (testament) ʻe lava foki ke ʻuhinga ia ki he “fuakava.” ʻOku tau lau ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá. Naʻe kamata ʻa e fuakava ko ʻení ʻia ʻĀtama pea hokohoko mai ai ʻi he kau pēteliake maʻongoʻongá. Naʻe fakafoʻou ia ʻia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope pea mo honau hakó, ʻa ia ʻoku ui “ko e fale ʻo ʻIsilelí” pe “ko e fānau ʻa ʻIsilelí.”

Kuo tataki ʻe he ngaahi akonaki mo e ngaahi fuakava ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e kau muimui ʻo Sihová talu mei he kamataʻangá. Naʻe fakatolonga mai e ngaahi akonaki mo e ngaahi kikite ʻa ha kau palōfita tokolahi ʻi he Fuakava Motuʻá maʻá e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá. ʻOku hoko ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ko ha fakavaʻe fakafolofola naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai, Sēkope, ʻApinetai, ʻAlamā, mo ha niʻihi kehe ke akoʻi honau kakaí mo hiki ʻenau ngaahi lekooti pē ʻanautolú. Ko e ngaahi folofola ʻeni ʻi he kuonga ʻo Sīsuú, pea naʻá Ne faʻa lave ki he ngaahi tohi ʻo e Fuakava Motuʻá lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú. Naʻe faʻa fakafalala ʻa e kau faʻu tohi ʻo e Fuakava Foʻoú hangē ko Mātiu, Sione, mo Paulá ki he Fuakava Motuʻá ko ha fakavaʻe ki heʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. ʻOku kei hoko pē ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi fuakava ʻo e Fuakava Motuʻá ko ha fakavaʻe kiate kitautolu he ʻahó ni.

Hangē ko e folofola kotoa pē, ʻoku akoʻi mo fakamoʻoni ʻa e Fuakava Motuʻá kia Sīsū Kalaisi. Ko Sihova ia, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “‘Oku fakamoʻoni ‘a e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá meia ʻĀtama kia Malakai ki hono fakalangi ʻo e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻetau Tamai Hēvaní. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá, pea ko Ia ia naʻe fefolofolai mo ʻĒpalahame mo Mōsesé. Ko Ia naʻá Ne ueʻi fakalaumālie ʻa ʻĪsaia mo Selemaiá; ko Ia naʻá Ne kikiteʻi ʻo fakafou ʻi he kau tangata kuo filí ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, ʻo aʻu ki he ʻaho mo e houa fakamuimuitahá.”

Naʻa tau maʻu fēfē ʻa e Fuakava Motuʻá?

Hangehangē naʻe ʻuluaki hiki e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Motuʻá ʻi ha naunau hangē ko e kiliʻi manu pe kiliʻi ʻakau. Naʻe hiki pea fakatolonga ʻeni ko ha ʻū takainga tohi, ʻa ia naʻe lahi taha ke hiki ʻi he lea faka-Hepeluú. Naʻe faifai pea fakatahatahaʻi ʻa e ʻū lauʻi peesi fakakuongamuʻá ki ha tānakiʻanga fakamatala pē ʻe taha naʻe ʻiloa ko e Tohi Tapu faka-Hepeluú. ʻOku maʻu ʻa e foʻi lea bible mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e biblia, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “ngaahi tohi.” ʻOku ʻikai ke maʻu ha ngaahi tatau totonu ʻo e ʻū lauʻi peesi naʻe hiki ʻe he kau faʻu tohi ʻo e Fuakava Motuʻá. Ko e ʻū lauʻi peesi motuʻa taha ʻoku maʻu ʻo e ngaahi lea ʻo e Fuakava Motuʻá ʻoku mei he senituli tolu BC ia.

ko ha palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ʻoku tohi ʻi ha takaianga tohi

Palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá, tā fakatātaaʻi ʻe Judith A. Mehr

Naʻe fai ha ngaahi ngāue mahuʻinga ʻi he ngaahi senituli lahi ke fokotuʻutuʻu mo fakatolonga ʻa e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Motuʻá. Ko ha ngāue ʻe ua heni ko e tohi Seputuasiní (liliu faka-Kalisi ʻo e tohi tapu faka-Hepeluú) pea mo e tohi Faka-Masoiletikí (pulusinga faka-Hepelū ʻo e Tohi Tapu faka-Siú kuo fakamafaiʻí). Ko e Seputuasiní ko ha liliu faka-Kalisi ia ʻo e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Motuʻá naʻe fakatahatahaʻi lolotonga e senituli hono tolu ki he ua BC. Ko e tatau ʻeni ʻo e Fuakava Motuʻá naʻe angamaheni ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau Siú ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe faʻu ʻa e tohi faka-Masoileitikí ʻo fakafuofua ki he senituli hono fitú ki he hongofulu AD, ʻe ha kulupu ʻo e kau mataotao Siu naʻe ʻiloa ko e kau Masoiletí. Ko e ngaahi liliu faka-Pilitānia fakaonopooni ʻo e Fuakava Motuʻá, kau ai e Liliu ʻa Kingi Sēmisí, kuo tākiekina ia ʻe he tohi Seputuasiní mo e faka-Masoiletikí.

Neongo e ngaahi feinga ʻa ha kakai faivelenga ke fakatolonga ʻa e tohi tapú, ka naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi tohi ueʻi fakalaumālie naʻe ʻikai fakakau ʻi he Tohi Tapú. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tohi lahi ʻo e folofolá naʻe lau ki ai ʻi he Tohi Tapú ʻoku pulia pe mole tupu ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. ʻIkai ngata aí, naʻe kamata ke hoko ha ngaahi faikehekehe ʻi he ngaahi fakamatala fakatohitapú ʻi he fakalau ʻa e taimí. Naʻe faʻa hoko ʻeni ko e ola ʻo e ngaahi fehalaaki ʻi hono taipeʻí pe liliu leá. Naʻe kikiteʻi foki ʻe he palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Nīfaí ʻe toʻo ha ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga mei he Tohi Tapú ʻe he kakai ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi taumuʻa taʻe-māʻoniʻoni ke “fakakeheʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga totonu ʻo e ʻEikí” mo takihalaʻi ʻa e kakaí.

Neongo ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e Tohi Tapu ʻo e kuonga ní, ka ʻoku ʻikai totonu ke tukunoaʻi ʻa e natula fakaofo ʻo hono fakatolonga maí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati: “Ko e Tohi Tapú ko ha mana ia! Ko ha mana ʻa hono lekooti mo fakatolonga mai ʻe he kau palōfitá, kau ʻaposetoló mo e kau tangata lotu ne tataki fakalaumālié, ʻi he taʻu ʻe 4,000 ʻa e hisitōlia toputapu mo fakaemāmani ʻo e Tohi Tapú.”

ʻOku founga fēfē hono fokotuʻutuʻu ʻo e Fuakava Motuʻá?

ʻI he taimi naʻe fakatahatahaʻi ai ʻa e Fuakava Motuʻá, naʻe ʻikai fakahokohoko maʻu pē hono ngaahi tohí ʻo fakatatau ki he hokohoko ʻo e taimí ka naʻe fakakulupu ia ʻo fakatatau ki honau ngaahi taumuʻá. ʻI he kuonga muʻá, naʻe fakakulupu e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Motuʻá ki ha konga lalahi ʻe tolu: ko e Fonó, ko e kau Palōfitá, mo e Ngaahi Tohí. Ko e lahi taha ʻo e Ngaahi Tohi Tapu Faka-Kalisitiane he kuonga ní ʻoku fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Motuʻá ki he faʻahinga ʻe fā ko ʻení:

  1. Ko e Fonó. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tohi meia Sēnesi ʻo aʻu ki he Teutalōnomé ha hisitōlia ʻo e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú mei he fakatupu ʻo e māmaní ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e moʻui ʻa Mōsesé. ʻOku faʻa ui kinautolu ko e Fonó he ʻoku ʻi ai e fono ʻa Mōsesé.

  2. Ko e Hisitōliá. ʻOku hokohoko atu hono fakamatala ʻi he ngaahi tohi meia Sōsiua kia ʻĒsetá ʻa e hisitōlia ʻo e fānau ʻo ʻIsilelí ʻo laka hake ʻi ha ngaahi taʻu ʻe 600 hili ʻa Mōsese.

  3. Ko e Taʻanga Leá. ʻOku fonu ʻa e ngaahi tohi meia Siope ki he Hiva ʻa Solomoné ʻi he ngaahi akonaki mo e ngaahi fakahā naʻe hiki hangē ha taʻangá. ʻOku ʻi he tohi ʻo e Ngaahi Sāmé ʻa e fakalea ki he ngaahi faʻunga kehekehe ʻo e ngaahi hiva toputapú.

  4. Ko e Kau Palōfitá. ʻOku ʻi he ngaahi tohi ʻa ʻĪsaia kia Malakaí ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ne nau ngāue fakafaifekau lolotonga e taimi naʻe puleʻi ai ʻe he ngaahi tuʻí ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí pe ʻi he hili ʻa e taimi ko iá. ʻOku ʻikai fakahokohoko ʻa e ngaahi tohi ko ʻení ki he hokohoko fakahisitōliá.

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ki he Tohi Tapú?

Mei he 1604 ki he 1611, naʻe fili ʻe Kingi Sēmisi l ʻo ʻIngilaní ha kau mataotao fakaako ʻe 50 nai ke nau ngāue ki hono liliu foʻou ʻo e Tohi Tapú ki he lea faka-Pilitāniá. Naʻe ʻiloa ia ko e Pulusinga ʻa Kingi Sēmisí, ʻa ia naʻe faʻa ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e Tatau kuo Fakamafaiʻí.

Naʻe fakafalala ʻa e kau liliu leá ki he ngaahi liliu faka-Pilitānia kimuʻa ʻo e Tohi Tapú. Naʻa nau toe fakaʻaongaʻi foki mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe, ʻo kau ai ha ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí. Ko e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú naʻe ako ʻe Siosefa Sāmitá. ʻOku hokohoko atu ke mahuʻinga ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisí ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní koeʻuhí he ʻoku lava ke hā hono ngaahi fakaleá mo e sīpinga ʻo e leá ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Siosefa Sāmita ʻoku tangutu ʻi ha sea ʻo lau e Tohi Tapú

Naʻe tohi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Neongo ʻe faingofua ange ke lau ʻa e ngaahi liliu kehe ʻo e Tohi Tapú mei he Liliu ʻa Kingi Sēmisí, ka ʻi he ngaahi meʻa fakatokāteliné, ʻoku poupouʻi ʻe he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisí, ʻo laka ange ʻi he ngaahi liliu faka-Pilitānia kehé. … Ko e Tohi Tapu lea faka-Pilitānia ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Ko e fē te u lava ke ako lahi ange ai kau ki he ngaahi liliu ʻo e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ʻi he lea faka-Pilitāniá?

Te ke lava ʻo maʻu mei he Ngaahi Folofola kuo fakatahatahaʻi ʻi he Gospel Library, ʻa e Translations and Formats. Fili ʻa e “Holy Bible” ke sio ai ki ha lisi ʻo e ngaahi liliu ʻo e Tohi Tapú kuo pulusí pe tali ke fakaʻaongaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e hā ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohi Tapú?

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ʻofa lahi ki he Tohi Tapú ʻi heʻene moʻuí kotoa. Ka neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi he tohí. Naʻá ne fakamatalaʻi naʻe ʻalu pē taimí mo e hū mai ha ngaahi liliu mo ha ngaahi fehalaaki lahi ki he fakalea ʻo e tohi tapú, ʻa ia naʻe tupu ai ha maʻuhala ʻa e kakaí ki hono ngaahi akonakí.

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe kamata ke toe vakaiʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻo fakataumuʻa ke fakatonutonu mo fakamahinoʻi ʻa e fakamatalá. ʻOku ʻiloa ʻa e toe vakaiʻi ko ʻení ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe lau ʻe Siosefa ʻa e ngāue ko ʻení ko ha konga ia ʻo hono uiuiʻi fakaepalōfitá. Naʻe fakakakato ʻe Siosefa ʻa e konga lahi ʻo ʻene ngāué ʻi Siulai 1833, neongo naʻe hokohoko atu pē ke ne fai ha fanga kiʻi liliu iiki ki he ngaahi tatau naʻe ʻosi liliú ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1844.

Neongo ʻoku faʻa ui ʻene fakaleleiʻí ko ha “liliu,” ka naʻe ʻikai liliu ʻe he Palōfitá ʻa e Tohi Tapú mei ha lea fakafonua ʻe taha ki ha lea fakafonua ʻe taha. Pea naʻe ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni faka-Hepelū pe faka-Kalisi pe ko ha ʻū tikisinale. Ka naʻá ne ako ha ngaahi potufolofola mei he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú peá ne toki fai ha fakatonutonu mo ha ngaahi tānaki ʻo fakatatau mo hono ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakalahi mo tānaki atu ʻene ngāue liliu leá ki ha ngaahi fakamatala fakatohitapu lahi, ʻo faʻu ai ha ngaahi potufolofola foʻou ʻaupito. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻa e tohi ʻa Mōsesé mo e Siosefa Sāmita—Mātiú. Naʻe kau ʻi ha ngaahi fakaleleiʻi kehe ha “ngaahi liliu iiki ʻo fakaleleiʻi ʻa e kalamá, fakaleleiʻi e leá, fakatonutonu e tokāteliné, pe fakasiʻisiʻi e ngaahi fetōkehekeheʻakí.”

Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻokú na tangutu ʻi ha tēpile kae tala-kae-tohi ʻe Siosefa ʻa hono toe vakaiʻi fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú

Siosefa mo Sitenei, tā fakatātaaʻi ʻe Annie Henrie Nader

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi “ʻi he hoko ʻa e [Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú] ko ha mēmipa ʻo e fāmili fakaʻeiʻeiki ʻo e folofolá ʻoku totonu ke fakatokangaʻi mo fakalāngilangiʻi ia ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻe hoko ʻi he taimi ʻoku ʻi ai aí.”

ʻE lava ke maʻu ha konga lahi ʻo e ngaahi fakalelei ʻa e Palōfitá kuo ueʻi fakalaumālié ʻi he Fakalahi ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he Ngaahi Tokoni ki he Akó ʻi he Gospel Library. ʻE lava foki ke maʻu ha ngaahi vakaiʻi mahuʻinga kehe ʻi he futinoutí mo e fakalahi ʻi he Tohi Tapú ʻo e ngaahi pulusinga ʻa e Siasí ʻo e Tohi Tapú.

Ako Lahi Ange

Vakai fakalūkufua ki he Fuakava Motuʻá

Ko e Tohi Tapú

  • M. Russell Ballard, “The Miracle of the Holy Bible,” Liahona, Mē 2007, 80–82

  • D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 32–35

  • Richard N. W. Lambert mo Kenneth R. Mays, “400 Years of the King James Bible,” Ensign, Aug. 2011, 40–45

Liliu ʻe Siosefa Sāmita

Mītiá

Ngaahi Vitiō

“Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Folofolá” (3:03)

3:4

“The Holy Bible” (1:39)

1:40

Ngaahi ʻĪmisí

Mōsese ʻoku hanga hake kia Sihova

Ko e Mamata ʻa Mōsese kia Sihová, tā fakatātaaʻi ʻe Joseph Brickey

ko e palōfita ko ʻĪsaia ʻoku tohi ʻi ha takainga tohi

Ko e Tohi ʻa ʻĪsaia ki Hono ʻAloʻi ʻo Kalaisí (Ko e Kikiteʻi ʻe he Palōfita ko ʻĪsaiá ʻa e ʻAloʻi ʻo Kalaisí), tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

ko ha ʻīmisi ʻo ha takainga pepa lahi
Ko ʻĒsela ʻokú ne pukepuke ha takainga tohi ʻi hono nimá

Ko Hono Ui ʻo ʻĒsela ko ha Tangata Tohí, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

ko ha fakahokohoko ʻo e taimi ʻo e Fuakava Motuʻá

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe tohi mo kikite ʻa Malakai, ko e tokotaha naʻá ne tohi e tohi fakaʻosi ʻi he Fuakava Motuʻá, fakafuofua ki he 430 BC (vakai, Bible Chronology, “Chronology of the Old Testament”; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Malakai,” Gospel Library).

  2. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tohi Tapú,” Gospel Library.

  3. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:14–17.

  4. Vakai, Sēnesi 46:8; ʻEkesōtosi 2:23–25; 40:38; ʻĪsaia 46:3. Vakai foki, “Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fuakavá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻa 2026, 55.

  5. Vakai, 1 Nīfai 5:10–16.

  6. Vakai, Thomas F. Olmstead, “The Savior’s Use of the Old Testament,” Ensign, July 2002, 46–51.

  7. Vakai, Bible Dictionary, “Quotations from the Old Testament in the New Testament.”

  8. Vakai, Andrew C. Skinner, “Finding Jesus Christ in the Old Testament,” Ensign, June 2002, 24–28; Marissa Widdison, “Ko Hono ʻIloʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Motuʻá,” Liahona, Sānuali 2022, 12–17.

  9. Spencer W. Kimball, “Revelation: The Word of the Lord to His Prophets,” Ensign, May 1977, 76.

  10. Vakai, Bible Dictionary, “Bible”; Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 374; M. Russell Ballard, “Ko e Founga Naʻe Teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Māmaní ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Sānuali 2020, 16.

  11. Vakai, Bible Dictionary, “Bible.”

  12. Vakai, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374. Ko e Ngaahi Takainga Tohi ʻo e Tahi Maté, ʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻo kamata ʻi he 1947, ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi tohi lahi fakakuongamuʻa pea mo ha ʻū kongokonga tohi ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi sīpinga motuʻa taha ʻo e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Motuʻá ʻi he lea faka-Hepeluú.

  13. Vakai, Bible Dictionary, “Septuagint.”

  14. Vakai, Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 1845; vakai foki, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374. ʻI hono ʻiloʻi ko ia ʻo e Ngaahi Takainga Tohi ʻo e Tahi Maté ʻo kamata ʻi he 1947, naʻe ʻilo ai ʻe he kau mataotaó ko e fakalea ʻo e Ngaahi Takainga Tohi ʻo e Tahi Maté—ʻa ia naʻe laka hake hono motuʻá ʻi he taʻu ʻe tahaafé ʻi he tohi Faka-Masoiletikí—naʻe fenāpasi lelei ia mo e ngaahi tohi faka-Hepelū naʻe fakatolonga ʻe he Kau Masoiletí (vakai, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374–75).

  15. Vakai, Bible Dictionary, “Bible.”

  16. Vakai ki he konga ʻoku ui “Ko e Ngaahi Folofola Kuo Molé” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Folofolá,” Gospel Library.

  17. Vakai, Lori Driggs, “Nephi’s Vision and the Loss and Restoration of Plain and Precious Truths,” ʻi he The Things Which My Father Saw: Approaches to Lehi’s Dream and Nephi’s Vision, ed. Daniel L. Belnap and others (2011), 78–80. Vakai foki, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374.

  18. 1 Nīfai 13:26–27.

  19. M. Russell Ballard, “The Miracle of the Holy Bible,” Liahona, May 2007, 80.

  20. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tohi Tapú,” Gospel Library. ʻI he taimi naʻe folofola ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo e Fonó mo e Kau Palōfitá (vakai, Mātiu 7:12; 22:37–40), naʻá Ne fakamatala ki he fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e folofolá.

  21. ʻOku toe ui foki ʻa e ngaahi tohi ʻe nima ko ʻení ko e Torah (faka-Hepelū ki he “ngaahi akonaki”) mo e Penitateoké (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Penitateoke,” Gospel Library).

  22. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita ko e Hiva ʻa Solomoné ʻoku ʻikai ko ha tohi ueʻi fakalaumālie ia (vakai, Bible Dictionary, “Song of Solomon”).

  23. Vakai, Lincoln H. Blumell and Jan J. Martin, “The King James Translation of the New Testament,” ʻi he New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 673–74, 677.

  24. Vakai, Blumell and Martin, “The King James Translation of the New Testament,” 674–75.

  25. Vakai, “History of the Scriptures,” ʻi he About the Scriptures, Gospel Library. Vakai foki, Eric D. Huntsman, “The King James Bible and the Doctrine and Covenants,” ʻi he The King James Bible and the Restoration, ed. Kent P. Jackson (2011), 182–96.

  26. First Presidency Statement on the King James Version of the Bible,” Ensign, Aug. 1992, 80. “ʻE lava ke ʻaonga ha ngaahi tatau kehe ʻo e Tohi Tapú ki he ako fakatāutahá pe fakaʻekatēmiká” (Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 38.8.40.1, Gospel Library).

  27. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 237.

  28. Vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS),” Gospel Library.

  29. Ngaahi Tefito ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí, “Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú,” Gospel Library.

  30. Dallin H. Oaks, “Scripture Reading, Revelation, and Joseph Smith’s Translation of the Bible,” ʻi he Plain and Precious Truths Restored: The Doctrinal and Historical Significance of the Joseph Smith Translation, ed. Robert L. Millet mo Robert J. Matthews (1995), 13.