Tatautefito maʻá e Kau Mali Foʻoú
ʻOku Taʻofi Nai Koe ʻe he Loto-Hīkisiá mei Hoʻo Hoko ko ha Hoa ʻOku ʻOfa?
E lava ke hāsino ʻa e loto-hīkisiá ʻi ha ngaahi founga olopoto ʻi hoʻo nofo-malí, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa faingofua te ke lava ʻo fai ke taʻofi ia mei haʻane fakalaveaʻi ho vā fetuʻutakí.
“Ko ha uaifi laulōtaha au ʻoku ou ʻofa taʻe-filifilimānako.”
ʻOku ou tohi ʻa e sētesi ko ʻení ʻi he meimei ʻaho kotoa pē. Ko ha meʻa ia ʻoku ou fakaʻamu ke u aʻusia.
Ko e taimi naʻe vahevahe ai ʻe hoku husepānití ʻene fakamoʻoní ʻi he Sāpate ʻaukai hili ʻa e taʻu ʻuluaki ʻo ʻema nofo-malí ʻo ne pehē ʻi he loto-ʻofa, “ʻOku faingataʻa ʻa e nofo-malí,” naʻá ku ongoʻi mā.
ʻOku mahino pē ia ʻoku ʻikai ke teitei faingofua ʻa e nofo-malí. ʻOku kau ki ai ha kakai ʻe toko ua ʻoku ʻikai ke na haohaoa ka ʻoku fakatahaʻi kinaua ʻi ha founga fakaʻofoʻofa mo taʻengata pea fakafokifā pē ʻokú na fehangahangai mo ha ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻoku fai kehe.
Kuo teʻeki fuoloa ʻeku mali mo hoku husepānití, ka ʻi he lolotonga ko ʻeni ʻema foua fakataha ʻa e moʻuí, kuó u faʻa manatu ki he faleʻi ʻa e ʻOtuá kia ʻEma Sāmitá: “Fai atu ʻi he laumālie ʻo e angamalū, pea vakai telia ʻa e loto-hīkisiá. Tuku ke fiefia ʻa ho laumālié ʻi ho husepānití, pea mo e lāngilangi ʻe hoko mai kiate iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:14).
ʻOua Naʻa Tuku ke Uesia Kimoua ʻe he Loto-Hīkisiá
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻe lava ke hāsino mai ʻa e loto-hīkisiá ko e “siokita, fakamahuʻingaʻi pē kita, pōlepole, ʻulu māʻolunga pe fakahōhōloto.” Ka ko e tefitoʻi fōtunga ʻo e angahalá ko e “tāufehiʻa ki he ʻOtuá pea mo e tāufehiʻa ki hotau kāingá. ʻOku ʻuhinga ʻa e tāufehiʻá ko e ‘fehiʻa ki ha taha, fakafili ki ha taha, pe ko ha tuʻunga fakafepaki.’”
Naʻe hoko ʻa e fakaʻuhinga ko ʻeni ʻo e loto-hīkisiá—neongo ʻoku ou fehiʻa ke tala moʻoni ia—ke u ʻiloʻi ʻoku ou hīkisia, ʻi heʻeku faʻa fakafepaki ki hoku husepānití. Naʻa mo e fanga kiʻi fakakaukau īkí ʻe lava ke hoko ai ha fealeaʻaki loto-ʻita pea iku ai ki haʻama fakatou loto-mamahi.
Hangē ko ʻení, ʻoku ou faʻa fakakaukau, “ʻOku ou helaʻia, tuku pē ke ne kuki ʻa e kai efiafí ʻi he pooni,” ʻo ʻikai ke u fakakaukau mahalo ʻoku helaʻia pē mo hoku husepānití—pe helaʻia ange ia—ʻiate au. ʻOku faʻa iku ʻa e faʻahinga fakakaukau ko ʻení ki ha feʻauhi “ko hai ʻoku helaʻia angé,” ʻa ia ʻoku faʻa iku ai ki haʻama fakatou ʻita—mo kei fiekaia pē.
ʻOku ou ʻofa moʻoni ʻi hoku husepānití, ka ʻi heʻema kei kakanó, ʻoku ʻikai ai ke ma haohaoa. ʻOkú ma fakatou fai homa lelei tahá, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi momeniti ʻokú ma kei tuku pē ʻa e loto-hīkisiá ke ne uesia kimaua.
Hokohoko Atu ʻi he Laumālie ʻo e Angamalū
Te tau ikunaʻi fēfē leva ʻa e loto-hīkisiá?
ʻI he faleʻi ʻa e ʻOtuá kia ʻEma Sāmitá, ʻokú Ne fokotuʻu mai ai ko e faitoʻo ki he loto-hīkisiá ko e “laumālie ʻo e angamalū.”
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e angamaluú ko ha ʻulungaanga ia ʻoku fakatupulaki ʻi he loto-holi, mo hono fakaʻaongaʻi māʻoniʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí, mo e feinga maʻu pē ke pukepuke ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.”
ʻI he nofo-malí, ʻe lava ke hangē ʻa e angamaluú ko ha fakafanongo ʻi he loto-nonga ki he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e talanoá, ʻo tala moʻoni mo kole fakamolemole ʻi he vave tahá ʻi he taimi pē kuó ke fehalaaki aí, pea fakatuotuai ki he ʻitá, kae vave ke faʻa fakamolemole.
Ko ha meʻa ʻe taha ʻoku tokoni kiate au mo hoku husepānití lolotonga ʻa e ngaahi taimi fakakikihí ko hono tuku ha taimi ke ma nonga hifo ai mo fakaʻatā ʻa e Laumālié ke Ne nofoʻiate kimaua. ʻI hono fakavaivaiʻi kimaua mo fai homa lelei tahá ke ma ngāue fakataha—kae ʻikai fetōʻakí—ʻoku hoko ai ha fuʻu liliu lahi.
Tuku ke Fiefia Ho Laumālié ʻi Ho Hoá
ʻI ha Sāpate ʻe taha, naʻe akoʻi mai ʻe ha mēmipa ʻo ʻemau kau palesitenisī fakasiteikí mo hono uaifí ʻo kau ki hono “tamateʻi ʻa e ʻinisēkite fakaʻauha” ʻi heʻetau nofo-malí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá na poupou mai ke mau faí ko hono fakahaaʻi ʻo e feʻofaʻakí ʻi he ʻaho takitaha.
Ko e meʻa tatau pē ia naʻe faleʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní (1924–2025), “‘Kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí’ [Tefito ʻo e Tuí 1:13] ʻa ia te tau lava ʻo lea ʻaki ki ha taha—ʻo tatau ai pē pe kiate ia tonu pe ʻi he ʻikai ke ne ʻi aí—ʻoku totonu ke hoko ia ko ʻetau tuʻunga moʻui ʻo e fetuʻutakí.”
ʻOku tautautefito hono fakaʻaongaʻi ʻení ki he vā fetuʻutaki ʻo e nofo-malí.
Tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe ho malí, pea hoko ko ʻene poupou taupotu tahá. Fiefia ʻiate ia pea mo ʻene ngaahi lavameʻá. Vīkivikiʻi fakahangatonu ia pea pehē foki ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke ke ʻiloʻi heni ʻoku hoko ʻa e fanga kiʻi tōʻonga ko ʻení ke iku ai ki ha ʻofa lahi ange!
ʻI he taimi ní, ʻoku ou tala maʻu pē ki hoku husepānití ʻi he ʻaho kotoa ʻoku ou ʻofa ʻiate ia, pea ʻokú ne fai mo e meʻa tatau kiate au. Ko e lahi ange ʻema fakahaaʻi ʻema feʻofaʻakí, ko e siʻi ange ia ʻa e faingamālie ke fai ha kē mo e hīkisia ʻi homa vaá.
Falala kia Sīsū Kalaisi
ʻI hoʻo feinga ke ikunaʻi e loto-hīkisiá pea hoko ko e husepāniti pe uaifi lelei taha te ke lavá, falala kia Sīsū Kalaisi. Fakaʻaongaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo ʻEne Fakaleleí ke tokoni atu ʻi hoʻo fakatomala mo fāifeinga ke tanumaki ke lahi ange ʻa e ʻofá ʻi hoʻo nofo-malí.
Hangē ko e akonaki ʻa Molonaí, “Pea ʻoku hanga ʻe he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ʻo fakatupu ʻa e angamaluú mo e loto-fakatōkilaló; pea ko e meʻa ʻi he angamaluú mo e loto-fakatōkilaló ʻoku tupunga ai ʻa e ʻaʻahi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālie ʻokú ne fakafonu ha taha ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí mo e ʻofa haohaoá” (Molonai 8:26).
Kuo hoko ʻeku fakafalala kia Kalaisí ke u lea angaʻofa ange ai, vave ange ʻeku faʻa fakamolemolé, pea ʻofa fakahāhā ange ʻi hoku vā mo hoku husepānití.
ʻOku fiemaʻu ʻa e ngāue mo e taimi ki hono fakatupulaki ha nofo-mali ʻoku tolonga mo feʻofaʻakí. ʻOku kei lahi pē ʻa e meʻa ke u akó. Ka ʻoku ou ʻilo te u lava ʻo hoko ko e uaifi ʻofa ʻoku ou fakaʻamu ke u aʻusiá, ʻia Kalaisi!