“Loto Fiemālie ʻa Melé: Founga ʻOku Ngaohi Ai ʻe he Tuí ʻa e Taʻemalavá ke Malavá,” Liahona, ʻEpeleli 2026.
Naʻa Nau ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí
Loto-Fiemālie ʻa Melé: Founga ʻOku Ngaohi Ai ʻe he Tuí ʻa e Taʻemalavá ke Malavá
ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi mana maʻongoʻonga tahá ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke fakafenāpasi hotau lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.
Tā ʻe Laura Serra, ʻoua naʻa hiki hano tatau
Ko e taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Mele kuo fili ia ke ne fanauʻi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fai ange ki ai ha fakamahino fefeka: “He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá” (Luke 1:37). Makehe mei he tui mo e loto-toʻa fakalaumālié, ko ha toe foʻi moʻoni ʻeni—ko ha moʻoni ʻe lava ke ʻilo ʻe Mele ʻiate ia pē, kapau naʻe loto ki ai.
Meʻa mālié, he naʻe loto ki ai ʻa Mele mo fili ke ne tali e ui ʻa e ʻOtuá (vakai, Luke 1:38), neongo naʻe ʻikai ke ne maʻu kotoa e ngaahi talí. Pea koeʻuhí ko ʻene tuí mo e loto fakatōkilaló, naʻe lava ai e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ʻi he taimi ko iá “naʻe fakafalala kakato [ki heʻene] meʻa ʻe faí”—ʻo ngaʻunu kimuʻa.
Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ia he taimi ko iá, ka ʻe fakaʻatā ʻe he fatongia toputapú ni ʻa Mele ke ne foua ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne mei maʻu. Ko ha niʻihi te ne ala mataʻikoloaʻaki mo tauhi ʻi hono lotó (vakai, Luke 2:15–19, 41–51). ʻE fakatupu ʻe ha niʻihi haʻane mamahi, (vakai, Luke 2:34–35). Ka te nau ʻomai kotoa ia ke ofi ange ki he ʻOtuá pea mo e moʻoni fakalangi naʻá ne ako ʻi heʻene kei finemuí “ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá.”
Koeʻuhí he Naʻá ne Loto Fiemālie
Naʻe ʻikai ke maluʻi ʻe he loto fiemālie ʻa Mele ke ne tali e finangalo ʻo e ʻOtuá, mei he faingataʻá, mamahí, pe loto-mamahí. Ko hono moʻoní, naʻá ne fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa foʻou ʻi heʻene hoko ko e faʻē ʻa e Mīsaiá, kau ai mo e pō naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:
“Ko e fika ua pē ki he tamá, ko Mele, ʻa e tokotaha ʻeiki taha, kuini taau, mo e faʻē ʻo e ngaahi faʻeé—ʻokú ne ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi momeniti fakaofo taha kotoa ko ʻení. Pea … tuku kehe pē hono husepāniti ʻofeiná, naʻá ne mātuʻaki tuʻu tokotaha pē.
“Naʻá ku fifili pe naʻe fakaʻamu ʻa e finemuí ni, he naʻe kei siʻi, ʻo kei fata ʻene ʻuluaki tamá, ke ʻi ai siʻene faʻeé, pe tokoua ʻene faʻeé, pe ko hano tokoua, pe ha kaungāmeʻa, ʻo ofi ange ki ai ʻi siʻene langaá. …
“Ka naʻe ʻikai pau ke pehē ia. Naʻá ne fakahifo ʻene ʻuluaki tama olopoʻoú, ʻi he tokoni taʻetaukei pē ʻa Siosefá, kofukofuʻi ia ʻaki ha konga tupenu naʻá ne teuteu ʻo ʻomai ʻi heʻene fonongá, pea mahalo naʻá ne fakatokoto ia ki ha pilo mohuku mōmoa.”
Naʻe hoko atu e ngaahi faingataʻaʻia ʻa Melé ʻi he taimi naʻe pau ai ke hola pea mo Siosefa mei honau fonua tupuʻangá ki ʻIsipite ke maluʻi e moʻui ʻa Sīsuú. Naʻe pau foki ke ne ako e ʻuhinga ʻo e ohi hake ha Foha ʻaki ha misiona fakalangi naʻe hangē naʻá ne ʻai ke fakamatuʻotuʻa vave mo fiemaʻu lahi Hano taimi ko ha taha lahí (vakai, Mātiu 12:46–50).
Naʻe maʻu ʻe Mele, ʻi heʻene hoko ko ʻEne faʻeé, ʻa e faingamālie ke ofi kia Sīsū mo mamata ʻi Heʻene fakahoko ʻa e ngaahi meʻa naʻe ngali taʻemalavá. Naʻá ne mamata ki Heʻene akoʻi e kau tangata poto ʻi he temipalé ʻi Heʻene kei taʻu 12 pē (vakai, Luke 2:41–51; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 2:46 [ʻi he Luke 2:46, futinouti c]). Naʻá ne ʻiloʻi te ne lava ʻo kole kiate Ia ha mana (vakai , Sione 2:1–11). Pea naʻá Ne tuʻu ʻo ofi kiate Ia ʻi he kolosí ʻi Heʻene hokohoko atu hono ngaohi ʻa e taʻemalavá ke malavá, ʻaki ʻEne mamahi koeʻuhí ko e ngaahi angahala, mamahi, mo e faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, Sione 19:25–27).
Ko ia, naʻe ʻi ai leva ha ʻuhinga foʻou ʻo e ngaahi lea ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí “ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá.” ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he lava ke ʻomai ʻe he ʻOtuá ha moʻui foʻou ki māmaní, ka te Ne lava ʻo ʻomai ha moʻui ki māmani ʻo fakafou ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.
Ko e Momoi Hotau Lotó ki he ʻOtuá
ʻOku fakahoʻata mai ʻe he mateuteu ʻa Mele ke ne tali e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo ne lava ai ke aʻusia hono tuʻunga fakalangí, ʻa e mateuteu ʻa Sīsū ke tali e finangalo ʻa ʻEne Tamaí, ʻo Ne lava ai ke fakahoko Hono misiona fakalangi ko e Fakamoʻuí. Koeʻuhí ko e loto fakatōkilalo ʻa Sīsū, ʻi he ngaahi meʻa ngali taʻemalavá—kau ai ʻEne ikunaʻi ʻa e maté ʻo fakafou ʻi he Toetuʻu—naʻe hokó, ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu kapau ʻoku tau fakaʻamu ke aʻusia ʻa e meʻa ʻoku tau malavá mo hoko ʻa e meʻa ʻoku taʻemalava ʻi heʻetau moʻuí, kuo pau ke tau momoi hotau lotó ki he ʻOtuá.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Uilise Soalesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fiemaʻu ha loto-toʻa mo ha loto-[fiengāue] ke … [momoi] kitautolu ki he ʻOtuá, pea iku ʻo fili ke ohi mai ʻEne [foungá] kae ʻikai ko haʻatautolú. Ko e siviʻi taupotu taha hotau tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻiloʻi ia ʻi heʻetau loto fiemālie ke tukulolo mo tekaki hotau tuʻunga motuʻá kae tukulolo hotau lotó mo ʻetau moʻuí kakato ki he ʻOtuá koeʻuhí ke hoko Hono finangaló ko hotau lotó ia.”
ʻOku ʻikai fakahangatonu pe faingofua maʻu pē ʻa e fakafenāpasi hotau lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau fakahoko ʻa e liliu ko ʻení ʻiate kitautolu pē. ʻI heʻetau tui ko ia kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, te tau lava ai ʻo aʻusia hotau tuʻunga fakalangí pea aʻusia ʻa e tuʻunga ʻokú Ne finangalo ke tau aʻusiá (vakai, 2 Kolinitō 5:17–19).
Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni (1924–2025): “Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko e mālohi maʻongoʻonga taha ia ʻoku tau ala maʻu ʻi he moʻui ní. ʻOku faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tuí [vakai, Maʻake 9:23
Naʻe akoʻi foki ʻe Palesiteni Nalesoni ko e taimi ʻoku hoko ai ko ʻetau “fakaʻānua lahi tahá ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻetau moʻuí, “ʻoku lahi ha ngaahi [palopalema he ʻikai toe hoko ia ko ha palopalema]!” ʻE siʻi ai ha toe faingataʻa ʻetau ngaahi filí, te tau fakaʻaongaʻi lelei ange hotau taimí, pea ʻe lava ke fakaleleiʻi hotau loto mamahí. Naʻá ne palōmesi, “ʻI hoʻo fili ko ia ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí, te ke ʻiloʻi tonu ai ko hotau ʻOtuá ‘ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana’ [Molomona 9:11].”
Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ha loto-toʻa ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻEikí kae ʻoua ʻe fakafalala ki he ngaahi meʻa ʻoku tau lavá (vakai, Saame 118:8). Mahalo ʻe tautautefito haʻane moʻoni ʻeni ʻi ha taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu kotoa ai e ngaahi talí pe ʻi ha taimi te tau pehē ai te tau ala maʻu ha founga lelei ange ke muimui ai kae ʻikai ʻo e ʻOtuá. Ka ʻi he taimi pē ʻoku tau fili ai Iá, ʻoku toe faingofua moʻoni ange leva ʻetau moʻuí. Koeʻuhí he ko e taimi ʻoku fenāpasi ai hotau lotó mo e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻoku tau taha leva mo Ia. ʻOkú Ne foaki mai Hono iví, ʻEne poupoú, mo Hono mālohí. Pea te tau lava ʻo laka ki muʻa ʻi he loto-falala lahi ange, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Melé, ʻi haʻatau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá.