“Fakafonu ʻAki e ʻAmanaki Leleí mo e Nongá,” Liahona, ʻEpeleli 2026.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Fakafonu ʻAki e ʻAmanaki Leleí mo e Nongá
Neongo pe ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e nongá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi.
Tā fakatātaaʻi ʻe Elia Sampò, ʻoua naʻa hiki hano tatau
ʻI heʻeku fanongo ki hono hivaʻi ʻe he Kuaea Tāpanekale he Temipale Sikueá ʻa e “ʻOku Lelei ki Hoku Laumālié” he lolotonga ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2025, naʻe lōmekina hoku lotó ʻe he Laumālié. Naʻe ʻikai ko e fasí pē—ka ko e ongoʻi ʻapasia mo e loto fakamātoato moʻoni ʻi hono hivaʻí, naʻá ne ʻai ke u ongoʻi ʻo hangē naʻá ku tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí. Naʻá ku fakatē-loʻimata koeʻuhí ko e mālie ʻo e fasí, ʻa ia naʻá ne fakamanatu mai te u lava ʻo maʻu ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ʻa e nongá neongo ʻeku ngaahi fangataʻaʻiá.
ʻI heʻeku tā ko ia e ngaahi himi ʻi he houalotu sākalamēnití, kuó u faʻa ongoʻi ai ko e hivá ko ha faʻahinga lotu, ko ha founga ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié pea fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Ka ʻi heʻete fanongo ki hono hivaʻi mālie ʻo e himí ko ʻeni ʻe he kuaeá, naʻá ku ongoʻi ha fekauʻaki mālohi ange mo e foʻi moʻoni ko iá. Naʻe hangē ia naʻe hanga ʻe he fasí, fakatahaʻi mo e Laumālié, ʻo hiki hake hoku laumālié pea mo fakamanatu mai e mālohi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí.
“He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12).
ʻOku ongo moʻoni ʻa e talaʻofá ni kiate au. ʻOku tau momoi atu hotau lotó ki he ʻEikí, ʻi he hivá. Ko hono olá, ʻokú Ne fakafonu hotau laumālié ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí mo e nongá. ʻI heʻeku fanongo ki he himí, naʻe fakamanatu mai kiate au neongo pe ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá—ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí, ʻi hotau ngaahi vaá, pe fefaʻuhi he tuí—te tau lava ʻo maʻu ha nonga ʻia Kalaisi. ʻOku lelei moʻoni ki hotau laumālié, ʻi he ngaahi momeniti ko iá.
Kuo fakalahi ʻe he aʻusia ko ʻení ʻeku manako ʻi he ngaahi himí mo e fatongia ʻoku nau fakahoko ʻi heʻetau moʻui fakalaumālié. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi hiva pē kinautolu. Ko e ngaahi lotu, ngaahi pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei, mo e ngaahi founga ke fakaafeʻi ai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki hotau lotó. ʻOku ou fakahoungaʻi lahi e founga ʻoku lava ai ʻe he hivá ke hiki hake mo fakamālohia kitautolú, tautautefito ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu taha aí.