“Mei he Tengihia ʻo e Toe Tuʻú ki he Pongipongi ʻo e Toe Tuʻú,” Liahona, ʻEpeleli 2026.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Mei he Tengihia ʻo e Toetuʻú ki he Pongipongi ʻo e Toetuʻú
Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamanatua ai ʻa e talaʻofa ʻo ha toe fakataha nāunauʻia mo hoku uaifí.
Tā fakatātaaʻi ʻe Elia Sampò, ʻoua naʻa hiki hano tatau
Hili ha meimei taʻu ʻe tolu ʻo ʻema hoko ko ha ongo taki fakamisiona ʻi Kaná, ne fāifai pea kamata ʻema fononga mo hoku uaifi ko Luté. Naʻe ngali lelei ʻa e meʻa kotoa.
Pea, fakafokifā pē, kuo langa ʻaupito e konga ki lalo e tuʻa ia ʻo Luté. Hili hono sivi ʻo ʻilo ʻoku fuʻu fōlalahi ʻa e makamaka ʻi hono kofuuá ke haʻu ki tuʻá, naʻe fakapuna leva ki Sohānisipeki, ʻi ʻAfilika Tonga. Hili e ola lelei hono tafá, ne to e pā-kālava ia pea siʻi mālōlō ai pē he loki tafá.
ʻOku lava fēfē ke hoko ʻeni? Naʻá ma līʻoa kakato ki heʻema ngāue fakafaifekaú.
Naʻe fehuʻi mai ʻe ha kaungā ngāue kimuʻa, “ʻOku fakatupu ʻe he meʻá ni ke ke ʻita ki he ʻOtuá?”
Naʻá ku tali ange, “ʻIkai, ʻoku ʻikai ke u tukuakiʻi e ʻOtuá.” “ʻOku ʻikai mahino kiate au e ʻuhinga naʻe hoko ai ʻení, ka ʻoku ʻikai hao ha taha ʻiate kitautolu mei he loto mamahí, neongo ʻetau feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo ʻfeʻaluʻaki ʻo fai leleí’ (Ngāue 10:38). ʻOku fakapatonu mo moʻoni ange kiate au ʻa e toetuʻú he taimí ni. He ʻikai pē ke toe tatau ʻa e Toe Tuʻú ia.”
ʻI heʻeku feinga ko ia ki ha fakafiemālie mo ha fakahinohino ʻi he ngaahi lea ʻa e folofolá mo e kau palōfita ʻo onopōní, naʻá ku fakatokangaʻi ha fekauʻaki ʻi he tēngihia ʻo e Toe Tuʻú mo e talaʻofa ʻo e pongipongi Toe Tuʻú. Naʻá ku maʻu ha ngaahi folofola naʻá ne fakamatalaʻi e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí mo e talaʻofa ʻo ʻetau toetuʻú—ko ha ngaahi lea naʻa nau fafangaʻi fakalaumālie au mo ʻomai ha ʻuhinga foʻou ki ha faʻahinga meʻa naʻe meimei ke taʻemahino ia ki muʻa.
Naʻe fakamanatu mai kiate au ko e “ngaahi tefito‘i mo‘oni mahu‘inga ‘o ‘etau tui fakalotú ko e fakamo‘oni ko ia ‘a e kau ‘Aposetoló mo e kau Palōfitá, fekau‘aki mo Sīsū Kalaisí, na‘e pekia, pea telio, pea toe tu‘u ‘i he ‘aho hono tolú, ‘o hā‘ele hake ki he langí.”
Kuo akoʻi ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí:
-
“ʻE liliu ʻa e meʻa kotoa pē.”
-
“ʻOku lelei ange ʻa e meʻa kotoa pē.”
-
“ʻOku malava ʻa e moʻuí ke ne matuʻuaki—tautefito ki he ngaahi momeniti fakamamahí.”
Te u fakamanatua ʻa e mālohi mo e talaʻofa ʻo ha toetuʻu nāunauʻia kiate au, Lute, ngaahi ʻofaʻangá, pea naʻa mo ha kakai kuo teʻeki ke u feʻiloaki mo kinautolu—ʻi he Toetuʻu ko ʻení—mo e Toetuʻu kotoa pē. ʻOku ʻikai ke u tuenoa pe taʻelata, neongo e mole taʻeʻamanekina siʻoku uaifi ʻofeiná.
Te ma toe fesiofaki pē, manatuʻi e ngaahi talanoá mo e ngaahi manatú, fakahilehila femahinoʻaki, mo talanoa ki he ngaahi aʻusia ne ma maʻu he lolotonga ʻema māvaé. ʻE lahi e ngaahi meʻa ke ma talanoa ki aí.