“Saimone ʻo Sailini, ʻa ē Naʻá Ne Fua ʻa e Kolosí,” Liahona, ʻEpeleli 2026.
Naʻa Nau ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí
Saimone ʻo Sailiní, ʻa ē Naʻá Ne Fua ʻa e Kolosí
ʻOfa ke tau ʻilo ko e ngaahi kavenga mafasia ʻoku tau fuesia ʻi he talangofuá ʻoku hoko ia ko e lāngilangi lahi taha ʻi heʻetau moʻuí, ʻo hangē ko Saimone ʻo Sailiní.
Tā ʻe Laura Serra, ʻoua naʻa hiki hano tatau
ʻI ha taha ʻo e ngaahi ʻata fakaetangata taha he moʻui faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí, naʻe hoko ai ʻa Saimone ʻo Sailiní ko ha fakamoʻoni tonu ki he “ʻofa mo e mamahi hulufaú.”
Naʻe fusi mai ʻa Saimone mei he kakaí ʻi he puna ʻa e efú mo e fekālangaʻi naʻá ne fakafonu e ngaahi hala lalahi ʻo Selusalemá he ʻaho Falaite fakamamahi ko iá, pea fakamālohiʻi ke ne fua e kolosi fakahalaiaʻi ʻo Sīsū ʻo Nāsaletí. Naʻe haʻu ʻa Saimone ia mei ha kolo ʻi ʻAfilika Tokelau, mahalo ko ha Siu faimāteaki ko haʻane fononga ki he Laka-atú.
ʻOku lekooti ʻe Maʻake, “Pea naʻa nau pule ke fua hono [kolosí] ʻe he tokotaha ko Saimone ko e Sailiní, ko e tamai ʻa ʻAlekisānita mo Lūfusí, ʻi heʻene ʻaluange aí, ko ʻene haʻu mei he tukuʻutá” (Maʻake 15:21).
ʻI he Feituʻu mo e Taimi Totonú
Naʻe ʻikai ko ha pole ʻa Saimone. ʻI he ngaahi fakamatalá kotoa, ko ha tokotaha ia mei tuʻa. Ka, ko ia naʻe filí. Pea, ʻi he felekeu ʻo e Tutukí mo e taimi naʻe humu ai ʻa Sīsū ʻi he mamafa ʻo e kolosí, naʻe ʻi ai ʻa Saimone.
ʻOku siʻi e meʻa mahuʻinga ʻoku tau ʻilo kau kia Saimoné, ka ʻoku fakafiefia ke tau sioloto atu ko e taimi naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he langí e ngaahi fakaikiiki mahuʻinga taʻengata ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe fili ha taha naʻe mei “lau fakataha mo e kakai tuí” ke fononga ʻi he tafaʻaki ʻo e Fakamoʻuí ʻi he momeniti ʻo Siʻene fiemaʻú.
Fakatatau mo e anga Faka-Lomá, ʻe fua ʻe ha tangata kuo fakahalaiaʻi hono kolosí ki he potu ʻe fakapoongi aí. Ko e kolosí—ʻoku meimei tā mei he ʻakau angamahení, mahalo ko ha ʻōlive pe sukamino—naʻe ʻikai faʻu fakalelei ka naʻe ʻai tavale pē. Ko ha meʻangāue ia ki he fakamaaʻi mo e mate, ʻoku faʻu fakavavevave, ʻo feʻunga pē ke ne fuesia e mamafa ʻo e tangata ʻoku faingataʻaʻiá.
“Pea ʻi he fuesia ʻe Sīsū hono kolosí, naʻe taki atu ia ʻi ha hala fakamamahi ki ha potu telioʻanga, ʻo e ʻulupokó, mo e maté. Naʻe lue ha kau sōtia Loma ʻe toko fā ʻi Hono tafaʻakí”—ke fakamaaʻi ia mo fakailifiaʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha tohi, naʻe tautau ʻi he kia ʻo e Fakamoʻuí pe toʻo ʻe ha sōtia, ʻa e hia naʻe Siʻi tukuakiʻi ki aí.
Naʻe ʻosi fakavaivaiʻi fakaesino ʻa Sīsū mo teʻeki ai mohe, ʻo ʻikai mafakatataua. Naʻe ʻikai ko ʻEne kavengá pē ʻa e mamafa ʻo e kolosí—ka naʻá Ne fālute kotoa ʻa e mamahi ʻi Ketisemaní, hono lavakiʻí, anga-fītaʻá, mo e manukiá. Kuo ʻosi toʻo ʻe he ongosia mo e mamahi fakaelotó Siʻono ivi fakasinó.
Naʻá Ne humu mo tūkia. Pea ʻikai toe lava ke Ne hoko atu.
ʻI he momeniti ko iá, naʻe fakamālohiʻi ʻe he kau sōtia taʻefakamaʻumaʻú ʻa Saimone ke tokoni. Naʻe ʻikai ko ha konga ia ʻo e meʻa naʻe faí, ka naʻe puke ia ʻo fakamālohiʻi ke ne fua ʻa e kolosi ʻo Sīsuú.
Fakamaá mo e Lāngilangí
Ko hono fua ko ia ha kolosi ʻo ha tangata kuo fakahalaiaʻí ko ha fakaʻilonga fakamā. Naʻe ʻikai mei pole ha taha Loma pe Siu ia ki ha faʻahinga ngāue pehē. Naʻe fakataumuʻa e fakaikiiki kotoa ʻo e tutukí ke fakamaaʻi. Ka naʻe fuesia ʻe Saimone ʻa e fakamaá.
Ko e hā nai naʻá ne ongoʻí? Puputu‘u? Loto-ʻofa? Naʻe fesiofaki nai mo e Fakamoʻuí? Naʻá ne ongoʻi nai e toputapu ʻo e momeniti ko iá?
ʻI he fononga nounou ko ia ki Kolokotá, naʻe hū ai ʻa Saimone ki he uho moʻoni ʻo e Loto-ʻofá. Naʻe mei lava nai ke ne maʻu ha faʻahinga aʻusia pehē ʻo ʻikai ke ne liliuʻi ia? Mahalo naʻe haʻu ki Selusalemá ko ha tokotaha pilikimi ka naʻe mavahe ko ha taha fakamoʻoni.
Naʻe ofi ʻa Saimone ki he Lami ʻa e ʻOtuá ʻi Hono ngaahi houa fakaʻosí. Naʻá Ne ala ki he ʻakau ʻo e kolosí. ʻOku mahalo naʻe mātuʻaki moʻoni ki ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá, ʻi heʻene tokoni ke fua e kolosí ki Kalevalé.
ʻOku ui foki mo kitautolu ke tau fefuaʻaki ʻetau ngaahi kavengá. ʻOku kole mai foki kiate kitautolu ke tau “toʻo hake [ʻetau] ʻakau mafasiá” pea fononga mo e Fakamoʻuí (vakai, Mātiu 16:24), pea naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e halá mo mamafa ʻa e kavengá. Pea hangē ko Saimoné, te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻoku hoko ʻa e ngaahi kavenga ʻoku tau fuesia ʻi he talangofuá ko e lāngilangi lahi taha ʻo ʻetau moʻuí.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ke hoko ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisi, kuo pau ke tau fuesia he taimi ʻe niʻihi ha kavenga—ʻa ʻau pē pe ʻa ha taha kehe—pea ʻalu ki he potu ʻoku fiemaʻu ai e feilaulaú mo pau e faingataʻaʻiá.” Naʻa ne toe pehē, “ʻI heʻetau fua hotau kolosí pea muimui ʻiate Iá, ʻe fakamamahi moʻoni kapau naʻe ʻikai ʻai ʻe he mamafa ʻo hotau ngaahi faingataʻaʻá ke tau manavaʻofa mo tokanga lahi ange ai ki siʻi kavenga ʻoku fuesia ʻe he niʻihi kehé.”