Ngaahi peesi fakalotofonuá
Ko Hono Tokoniʻi ʻe he Kau ʻĀngeló ʻa e Kau ʻĀngeló
Ko e Talanoa ʻo Peilili Sōané (1925–2025)
ʻE kamata nai mei fē ʻeku talanoa fekauʻaki mo ʻeku faʻē ko Peilili Sōané? ʻI hono taʻu 100, naʻá ne fakafōtunga ha moʻui ʻo e faivelenga ʻikai fakahāhaá naʻe ongo ki he taha kotoa naʻe feohi mo iá. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Sātoni, Seli ʻIngilani, peá ne tokoni ʻi he Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, naʻe matuʻaki liliu ʻa e halafononga fakalaumālie ʻa e Fineʻeikí ʻi ha ʻaho vela ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1958 ʻi Saute ʻAfilika, ʻi ha tukituki mai ʻa ha ongo faifekau Kānata ʻi heʻene matapaá.
Naʻá ne laukonga mei ha tohi laipeli naʻe hā ai ha ʻū lauʻi peleti koula ʻi ʻAmelika ʻo e kuonga muʻá, koia ai ʻi he taimi naʻe fakamatala ai ʻa e ongo talavou ko ʻení fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ueʻi ha meʻa ʻi hono lotó. Naʻe lotu fakamaatoato ʻa e Fineʻeikí ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni ʻena pōpoakí pea naʻe hoko mālohi mai ʻa e talí ʻi he taimi pē koiá. Naʻe pukepuke ia ʻe he fakapapau fakalaumālie ko iá ʻi he taʻu ʻe 67 ka hokó ʻi heʻene hoko ko e mēmipa mateaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
Neongo ʻa e ngaahi fakafepaki mei he fāmili ʻeku tamaí, ka naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e Fineʻeikí ʻi heʻene tui foʻoú. Naʻá ne ohi hake ʻene fānau ʻe toko tolú ʻi he ongoongoleleí mo ngāue faivelenga ʻi ha ngaahi fatongia lahi, lolotonga ʻene nofo ʻi Saute ʻAfilika mo Pilitāniá pea faifai pē ʻo aʻu ki ʻAositelēlia. Ko e ngaahi uiuiʻi naʻá ne manako taha aí naʻe kau ai ʻa e faiakó, tatau ai pē pe ʻi he Fineʻofá, Palaimelí, Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí pe ngaahi kalasi Fakalakalaka Fakafaiakó. ʻOku aʻu pē ki he ʻahó ni ʻoku ou kei maʻu pē ha ngaahi pōpoaki mei he tapa kehekehe ʻo e māmaní meiate kinautolu kuó ne tākiekina ʻenau moʻuí ki he leleí, ʻo fakafou ʻi heʻene tā sīpingá mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
Hili ha taʻu ʻe uofulu mā valu mei hono papitaisó, naʻe tali ʻa e ngaahi lotu ʻa e Fineʻeikí ʻi he kau mai ʻeku tamaí ki he Siasí. ʻI he 1986, naʻe silaʻi kinaua ʻi he Temipale Johannesburg South Africa—ko ha momeniti ʻo e fiefia moʻoni naʻe hiliō ʻaki ʻena nofo-mali taʻu ʻe 61.
ʻI heʻene hoko ko ha tokotaha vēkeveke ke faʻu tohí, naʻá ne tuku mai ha ʻū puha ko e ngaahi tohinoa, fakamatala naʻe tohi, fetohiʻaki, mo ha tohi ʻe ua maʻa homau fāmilí—ko e taha fekauʻaki mo ʻene uluí, pea ko e taha naʻe fonu ia ʻi ha fanga kiʻi talanoa fekauʻaki mo ʻene moʻuí, ke lava ke ʻilo ai ʻe hono hakó ko hai moʻoni ia.
Naʻá ne kei tauhi pē hono ngaahi kaungāmeʻa mei he funga ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻi he fetohiʻakí mo e fetuʻutaki telefoní ʻi he lōloa taha naʻá ne malavá, ʻaki hono ʻulungaanga ʻofa mo feohí.
ʻI he fakaʻau ʻo ne fuʻu motuʻá, naʻe heka saliote teketeke ʻa e Fineʻeikí ʻi ha ʻapi tauhiʻanga toulekeleka ʻi he Moʻunga Temipoliní ʻi Kuinisilani. Naʻá ne maʻu fakauike ʻa e sākalamēnití ʻo fakafou ʻi he tokanga ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí, ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu lotú. Neongo ʻene lea mo faʻa fakaʻānaua fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia fakatemipalé, ka naʻá ne tali ko e Temipale Brisbane Australia—naʻe houa ʻe taha hono mamaʻó - naʻe ʻikai lava ke ne aʻu ki ai.
Pea hoko mai leva ha tāpuaki ʻo fakafou ʻia Mikaela Hulanisi, ko ha kiʻi finemui ʻosi faifekau naʻá ne ngāue he ʻapi toulekeleká. ʻI hono ʻiloʻi pē ʻe Mikaela ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻa Peililí, naʻe ongo ia ki hono lotó. Neongo e hohaʻa ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e matuʻaki fakaongosia ʻa e fononga lōloá ki ha tokotaha taʻu 99, naʻe ʻikai taʻofi ai ʻa Mikaela.
“ʻOku ou ngāue mo Peilili he ʻaho kotoa pē,” ko ʻene talí ange pē ia. “ʻOku ou ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ne malavá.”
Naʻe mahino kia Mikaela hili ʻa e ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻo hono tokoniʻi ʻe he Fineʻeikí ʻa e niʻihi kehé, kuo taimi ke tokoniʻi ʻe ha taha ia. Naʻá ne fokotuʻu ha ʻaho, tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e teunga temipale ʻo e Fineʻeikí, mo fakakau atu ʻa Sisitā Kalolaine Peikisi, ko ha kaungāmeʻa lelei mei he uooti ʻo Peililí naʻá ne maʻu ha vīsone tatau mo iá.
ʻI he ʻaho 23 ʻo Māʻasi ʻo e 2024, naʻe ueʻi ʻe he ʻofá ʻa e ongo fafine ko ʻení, ʻo na tokoniʻi matuʻaki tokanga moʻoni ʻeku fineʻeikí ki heʻena kaá ki ha taha ʻo e ngaahi ʻaho fakafiefia taha ʻo e fakaʻosinga ʻene moʻuí.
Naʻe lōloa ʻa e halafononga ki he temipalé ʻi Pilisipeiní ka naʻe palani fakaleleiʻi. ʻI he temipalé, naʻe feʻiloaki ai e Fineʻeikí mo ha kau pataloni kehe ʻo kau ai ʻa e Palesiteni Temipalé, Lisiate Kōtoni mo hono uaifí, Metuloni Kēleni Kōtoni, ʻa ia naʻe tuku hona taimi ke talanoa mo ia. Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa mo fakalaumālie ia pea ʻi heʻene ʻosí, naʻe fakafoki ʻe Mikaela mo Kalolaine ʻa Peilili kuó ne ongosia ki hono ʻapi toulekeleká, ka naʻe fiefia mo langaki hake ia.
Naʻe hoko ʻa e ngāue tokoni pē ʻe taha ko ia mei ha tokotaha tokangaʻi ʻo e kau toulekeleká ko ha meʻaʻofa fakaʻosi mo toputapu ia ki heʻeku fineʻeikí ke ne foki ki he Fale ʻo e ʻEikí ʻi he moʻui ko ʻení.
Naʻe toe nofo ʻa e Fineʻeikí mo kimautolu ʻi ha toe taʻu ʻe taha, pea lava ke mau fakafiefiaʻi hono taʻu 100, kimuʻa peá ne toki pekiá.
ʻI heʻemau manatua ʻi he taimí ni ʻene moʻuí, ʻoku hokohoko atu hono tāpuekina homau fāmilí ʻi ha ngaahi founga lahi mahalo naʻe ʻikai ke ne teitei fakakaukauloto mai ki ai, ka ko e ola ia ʻo ʻene tā sīpinga faivelengá. ʻOku ou tui tatau mo e fānau ʻoku ou kau ki aí ko ha tākiekina angaʻofa mo mālohi naʻá ne ʻomi kiate kimautolú, ko hono makapuná mo e makapuna uá. Naʻa mau ʻofa ʻi hono ngaahi tōʻonga moʻui tākiekina mālohí, ko ʻene faitotonú, mo e fakalata ʻene poto ʻi he huá.
ʻI hono ngaahi taʻu fakaʻosí, naʻe ʻikai tali ʻe he Fineʻeikí ke ongoʻi fakaʻofaʻia pē ʻiate ia neongo ʻa e ngaahi pole ʻo e nofo ʻi he ʻapi tauhiʻanga toulekeleká. Naʻá ne faʻa talanoa fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí mo e tupulaki ʻene ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne tali e faleʻi ʻa e palōfitá ke “fakakaukau fakasilesitialé,” ʻa ia naʻa mau faʻa fefakamataliliʻaki mo fefakamanatuʻakí.
Naʻe hanganaki atu ʻa e Fineʻeikí ʻi he fakatuʻamelie ke toe fakataha mo e ngaahi ʻofaʻangá—tautautefito ki heʻeku tamaí, ko ʻene faʻeé, ko hono tuongaʻané, mo hoku foha ko Palatí, ʻa ia naʻe melemo lolotonga haʻane tulihopo tauʻatāina heʻene taʻu 24. Naʻe pukepuke hake ia ʻe heʻene tui ki he ngaahi fāmili taʻengatá ʻi he faingataʻa kotoa pē.
ʻI he kotoa ʻo e taʻu ʻe 67 ʻo ʻene mēmipa ʻi he Siasí, naʻe fakatupu ʻe he tui taʻeueʻia ʻa e Fineʻeikí ha ivi tākiekina naʻe ope atu ʻi homau fāmilí. Mei he tokotaha ʻosi faifekau kei talavou naʻe ueʻi ia ke tokoniʻi iá, ki he ngaahi kaungāmeʻa taʻefaʻalaua ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku nau kei talanoaʻi pē hono ivi tākiekiná, ki he kāinga ʻoku hokohoko atu ʻenau muimui ʻi he hala kuó ne fakamāmá—ʻoku fakamanatuʻi mai ʻe he tukufakaholo ʻa Peilili Sōané ko e moʻui ngāue tokoni faivelengá, ʻoku ʻikai teitei ʻi ai hano ngataʻanga moʻoni. ʻOku foki mai ʻa e ʻofa ʻoku tau foakí ke tāpuekina kitautolu, ʻo faʻa fakafou ʻi he nima ʻo ha kau ʻāngelo taʻeʻamanekina.