Liahona
Faivelengá mo e Kau Palōfitá—Kuohilí mo e Lolotongá
Liahona Sānuali 2026


“Faivelengá mo e Kau Palōfitá—Kuohilí mo e Lolotongá,” Liahona, Sānuali 2026.

Faivelengá mo e Kau Palōfitá—Kuohilí mo e Lolotongá

Ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe nima ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻo e fakafepaki ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

tā fakatātā ʻo ha tangata ʻokú ne toʻo ha tuʻunga

ʻI hoku taʻu 17, naʻe akoʻi ai ʻe he kau faifekaú hoku fāmilí fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá, ʻi heʻemau nofo ʻi Filatelifia Hihifo, Penisilivēnia, USA. Naʻe fenāpasi lelei ʻa e fakaʻamu ʻa e talavou ko Siosefá ke fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo ʻiloʻi Hono finangaló mo ʻeku ngaahi fakaʻānaua ʻaʻakú.

ʻI he akoʻi ko ia kimautolu ʻe he kau faifekaú fekauʻaki mo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí, naʻá ku fehuʻi ange, “He ʻoku ʻi ai ha kau ʻAposetolo ʻi he ʻahó ni? Ko fē kinautolu? Naʻa nau fakaʻaliʻali mai ha tā ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), ko hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he 1980. Naʻe fakamālohia ʻe he meʻá ni ʻeku fakamoʻoni kei tāhulí, ko e ʻOtuá, ʻa ē ʻoku tatau ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni, mo e taʻengatá, ʻokú Ne kei fiemaʻu pē ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tataki ʻEne fānaú ʻi onopooni.

ʻI he fakalau ʻa e taimí, ne papitaiso fakatouʻosi ʻeku ongomātuʻá mo e fānau kotoa ʻe toko 10 ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Talu mei heʻeku ʻiloʻi ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí, mo e fakaʻau ʻo mālohi ange ʻeku fakamoʻoni ki honau uiuiʻi toputapú mo e ngaahi kií.

Ngaahi Faingataʻa ne Fehangahangai mo e Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

ʻOku fakanatula ʻa e feinga maʻu pē ʻa Sētane ke holoki ʻa e falala ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. He ko hono moʻoní, kuo nau hoko ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá ko e kau tefitoʻi fakamoʻoni ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ki māmani kotoa (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23).

ʻOku feinga ʻa e filí ʻi hotau kuongá, ke taʻofi e meʻa ʻoku ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní,” ʻa e tānaki ʻo ʻIsilelí, ʻa ia kuo pau ke hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻu ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻa e ngaahi kī ʻo e tānaki fakataha ko ʻení. ʻI heʻene peheé, ʻoku nau fehangahangai maʻu pē mo e fakafepakí.

ʻOku tatau ai pē pe ko e kuonga muʻá pe ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, kuo aʻu ʻo maʻu ʻe Sētane ha ngaahi founga ke kākaaʻi ai ha niʻihi ʻo e fānau fuakava ʻa e ʻOtuá ke nau fakafepakiʻi e Kau ʻAposetolo ʻa e Lamí, ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni (vakai, 1 Nīfai 11:34–36).

Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe nima ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he tō ki he tauhele ko ʻení.

tā fakatātā ʻo ha tangata ʻoku kaka ʻi ha tuʻunga ʻi ha funga luo

Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

Ko e fika ʻuluaki ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko e toe tefitoʻi moʻoni fika ʻuluaki pē ia ʻo e ongoongoleleí: tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí.

Ko e tuí ʻoku fakahinohino. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku tuhu maʻu pē ʻa e tuí ki he kahaʻú.

ʻI he tupulaki ʻetau tui kia Kalaisí mo e falala ki he ʻOtuá, ʻoku tau “sio atu ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí, ʻo mamata” ki he fakahoko ʻEna ngaahi talaʻofá (vakai, ʻAlamā 5:15; vakai foki, Mōsaia 18:21; ʻAlamā 32:40). ʻI he kātoanga “Ke Mou Taha Pē” ke fakamanatua e taʻu 40 ʻo e fakahā ʻi he 1978 ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e taha kotoa ke “hanganaki atu ʻi he uouangataha ʻo ʻetau tuí mo falala ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí [vakai, 2 Nīfai 26:33].”

ʻOku ʻunuakiʻi kitautolu ʻe he tokanga taha ko ʻení ki hono fakahoko ʻo e palōmesi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he lolotonga ʻo e polokalama tatau ko ʻení ki he “nonga mo e uouangataha haohaoá” pea mo e ʻaho, hangē ko e akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻe toe hāʻele mai ʻa e ʻEiki ko Sihová ke nofo mo kinautolu ʻe hoko ko Hono kakaí pea te Ne ʻilo ʻoku nau uouangataha, loto taha, ʻo taha mo Ia pea mo ʻetau Tamai Hēvaní.”

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku feinga ʻa Sētane ia ke fakafefeka e loto ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fihia ʻo tokanga ki ha meʻa he kuohilí, mo tokanga ki ha ngaahi tūkunga, ngaahi fakamatala, pe ngaahi akonaki ʻo e kuohilí—ʻo aʻu ki he ngaahi meʻa kuo ʻosi fakamahinoʻi ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kimui angé. ʻI heʻene hoko “ko e fakakovi ʻo hotau kāingá … ʻi he ʻaho mo e poó” (Fakahā 12:10), ʻokú ne kamataʻi e fakaangaʻi taʻe-tuku ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻOtuá mo ʻenau ngaahi akonakí. ʻOku hanga ʻe he olopoto ko ʻení ʻo holoki ʻa e tui ki he taumuʻa ʻo ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí—ʻa e tumutumu ʻo ʻene taumuʻa fulikivanú.

Ko e fakamatala ki he uouangatahá, melinó mo e maʻumaʻulutá mei he kau ʻAposetolo ʻo onopōní ʻoku mahino ai neongo ʻoku poto ʻa Sētane ʻi hono fakatupu e fakakikihí mo e moveuveú, ka ko e kuonga ʻeni ia maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 11:34–36) ke nau faaitaha ʻo pukepuke mo ngāueʻi e ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻI heʻetau fai iá, te tau ala hoko ai ko ha kakai faaitaha, fiefia, mālohi, kakai fuakava mo fonu ʻi he tuí, ʻo ʻikai ha laulanu, vākovi ʻi he tuʻunga tangata pe fefiné, vākovi fakamatakali, pe ko ha toe fevākoviʻaki pē.

ʻOku ueʻi ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ʻa e uouangataha ko ʻení mo e tui moʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia te ne ʻunuakiʻi maʻu pē kitautolu ki muʻa.

ʻOua ʻe Fakahalaia, ʻOua ʻe Fakamaau, Ngāue ʻi he Tui

ʻI he vakai mai ʻa Molonai ki hotau kuongá, naʻá ne akoʻi ai ʻe lava ke maluʻi kitautolu mei hono fakaangaʻi ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló: ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻoua ʻe fakahalaiaʻí pe fakamāuʻí.

Naʻe pehē ʻe Molonai “ʻOua ʻe fakahalaʻi au koeʻuhi ko ʻeku ngaahi halá, pe ko ʻeku tamaí, koeʻuhí ko ʻene ngaahi fehalākí, pe ko kinautolu kuo tohi ki muʻa ʻiate iá; ka mou ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene fakahā kiate kimoutolu ʻa ʻemau ngaahi fehalākí, koeʻuhí ke mou ako ai pea mou poto ange ai ʻiate kimautolu” (Molomona 9:31; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau tokanga taha mo ako mei he ngaahi akonaki mo e fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló kia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí pea fakaʻehiʻehi mei hono fakasio ʻenau ngaahi tōnounoú. Kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá, ha niʻihi ʻo e ngaahi tōnounou ko ʻení, ke ʻaonga kiate kitautolu mo tokoniʻi ke tau ako ke toe poto ange. ʻOku ou fakafetaʻi kiate Ia ʻi Heʻene fakahoko iá.

Ka, kuo pau pē ke tau tokanga. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2019, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻa e akonaki ko ʻeni ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoní (1827–1901), ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻEne kau tamaioʻeikí. Kuó Ne folofola ʻoku ʻAʻana ke fakamalaʻiaʻi kinautolu kapau ʻoku fiemaʻu ke fakamalaʻiaʻi. Kuo teʻeki ai ke Ne tuku ia kiate kitautolu fakafoʻituitui ke tau siviʻi mo fakahalaki kinautolu. ʻOku hala ha taha, neongo pe ko e hā e mālohi ʻo ʻene tuí, neongo pe ko e hā hono māʻolunga ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻoku lava ke lea kovi ki he pani ʻa e ʻEikí pe fakamāuʻi e mafai ʻo e ʻOtuá ʻi māmani ʻo taʻe-fakatupu houhau ai kiate Ia. ʻE mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei ha faʻahinga taha pehē, pea ʻe ʻalu ia ʻi he fakapoʻulí. ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻikai ʻapē te mou sio ki hono mahuʻinga ke tau tokangá?”

ʻOkú ta maʻu e tāpuaki mo e fekau ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi akonaki mo e ngāue fakaepalōfitá, kau ai ha faʻahinga meʻa ʻe ala faingataʻa ke mahino kiate kitautolu pe ke tau tali:

“Ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé, ʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–5; tānaki atu e fakamamafá).

Ko e tahá, ʻoku ʻikai ke tau fakahalaiaʻi pe fakamaau (vakai, Mātiu 7:1–2). ʻI heʻeku laka atu ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo fakahoungaʻi ʻa e tāpuaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kuo tāpuekina lahi ai au (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:6).

Fakaʻehiʻehi mei he ʻAhiʻahi ke Fakalaka ʻi Hotau Mafaí

Ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha ke fakaʻehiʻehi ke ʻoua naʻa tau fakalaka ʻi hotau mafaí pe fai ha ngaahi fatongia ʻoku ʻikai ʻotautolu. ʻOku kākaaʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení ke tau fakakaukau ʻoku fuʻu māʻolunga ange ʻetau fakakaukaú, ʻa ia ʻoku fakanatula ʻene hokó ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ʻoku fuʻu māʻulalo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku mahino pē ʻa e ope atu mei hotau mafaí ʻa hono fakahalaʻi ko ia ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau ai mo kinautolu ʻo e kuohilí, he ʻoku tuku ʻe he ʻEikí ʻa e mafai ko ʻení Maʻana toko taha pē. ʻOku ou falala kakato kuo ʻosi tokangaʻi pe ʻe tokangaʻi ʻe hotau Fakamoʻui tokaimaʻananga, ʻofa, mo ʻaloʻofá pea te Ne fakamolemoleʻi fiefia ha faʻahinga fehālaaki pe taʻe-haohaoa ʻi he kuohilí, ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻamanaki te Ne fai maʻatautolu ʻi he lolotonga ní.

Ko ha sīpinga ʻe taha ʻo e fakalaka ʻi hotau mafaí ko haʻatau fakakaukau ke fakahinohinoʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ki he faʻahinga ngāue ʻoku totonu ke fai ʻe he Siasí pe ko e founga ʻoku totonu ke puleʻi aí. Ko e fatongia ia ʻo e ʻEikí, kae ʻikai ʻotautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:2–7). Neongo pe ko e hā haʻatau taumuʻa lelei, ka ko e fakahalaki mo e fakakaukau ke fakahinohinoʻi e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻokú na fakatou tafe mai mei he hīkisiá pea fakatau ia ki he kākaá mo ʻikai muimui ki he mafai fakaepalōfitá.

Ko e Hokohoko Atu Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Talu mei he 1820 ʻo aʻu mai ki he taimí ni, mo hono toutou akoʻi ʻe he ʻEikí ʻEne kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá ʻi he founga maʻu fakahā ʻokú Ne tataki ʻaki Hono Siasí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“ʻI he taimi ʻoku mau fakataha ai ko ha Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku hoko homau ʻū loki fakatahaʻangá ko ha ʻū loki ʻo e fakahā. ʻOku hā mahino ʻa hono nofoʻia ia ʻe he Laumālié. … Neongo ʻe kehekehe e anga ʻo ʻemau vakaí ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku faitatau maʻu pē ʻa e ʻofa ʻoku mau feongoʻiʻakí. ʻOku tokoni ʻemau uouangatahá ke mau ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí ki Hono Siasí.

“ʻI heʻemau ngaahi fakatahaʻangá, ʻoku ʻikai ʻaupito teitei pule ʻa e tokolahí ia! ʻOku mau fakafanongo ʻi he faʻa lotu ki he tokotaha takitaha pea mau pōtalanoa kae ʻoua kuo mau taha.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻikai ko e kaveingá pē ke lototaha ʻa e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ka ko ha fakahā mei he ʻOtuá. Ko ha founga ʻeni ia ʻoku fakatou kau ki ai ʻa e fakapotopotó mo e tuí kae maʻu ʻa e fakakaukau pea mo e finangalo ʻo e ʻEikí.”

ʻOku hanga ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e malú ʻa ia kuo fakafoki mai mo fakaleleiʻí, ʻo fakatupulaki ʻa e falala ki he malava ko ia hotau kau taki lolotongá ʻo puleʻi maʻu pē ʻa e Siasí ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.

ʻUlungaanga Fakatōkilalo Maʻu Pē

ʻIo, ko Sīsū Kalaisí ko e ʻulu ia ʻo Hono Siasí, pea ʻokú Ne tataki ʻEne kau palōfitá. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ko ia te tau pehē ko e ngaahi tōnounou ʻi heʻenau ngaahi leá pe tōʻongá, te ne ala fakahoʻata mai e tōnounou ʻi heʻetau fakakaukaú pe mahino fakamatelié. Ka ko hono manatuʻi ko ia ʻoku māʻolunga ange e ngaahi founga ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau foungá pea ʻoku māʻolunga ange ʻEne ngaahi fakakaukaú ʻi heʻetau fakakaukaú (vakai, ʻĪsaia 55:8–9) ʻoku tau lava leva ai ʻo hao mei hono fakamāuʻi ʻo e kau palōfitá, kau ai mo kinautolu ʻo e kuohilí. ʻOku ʻai ʻe he ʻulungaanga fakatōkilalo ko ʻení ke tau lava ʻo tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí “ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5; vakai foki, 1:28).

ʻOku toe tokoni foki ia ke tau maʻu ha fakahā, ʻamanaki lelei, mo ha tui lahi ange kia Kalaisi ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e faingataʻá. Naʻe akoʻi ʻe Sēkope, “ʻOku mau fakatotolo ki he kau palōfitá, pea ʻoku mau maʻu ha ngaahi fakahā lahi mo e laumālie ʻo e kikité; pea ʻi heʻemau maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni kotoá ni ʻoku mau maʻu ai ha ʻamanaki lelei, pea ʻoku tuʻu maʻu ai ʻa ʻemau tuí” (Sēkope 4:6). Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo, ʻe lava ke toʻo ʻe he ngaahi aʻusia toputapu ko ʻení meiate kitautolu ha faʻahinga holi ke fakamāuʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau ai mo kinautolu ʻi he kuohilí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124; 136:23). ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he loto-fakatōkilaló ke tau “fakatotolo ki he kau palōfitá” ki he ngaahi moʻoni ʻokú ne fakatupulaki ʻetau fiefiá mo e nongá kae ʻikai fekumi ki he ngaahi tōnounoú.

ʻI he laumālie ko iá, ʻoku ou fakahoko atu ai ʻeku fakamoʻoni pau mo ʻofa ko e kau palōfitá meia Siosefa Sāmita ʻo haʻu ai, ko e kau palōfita kinautolu ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahokohoko taʻe-motu ai ʻo aʻu mai kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Kuo hoko ia ko ha tāpuaki kāfakafa kiate au ke u “fakatotolo ki he kau palōfitá” pea ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi heʻenau ngaahi akonakí takitaha.

ʻOku ou fakamoʻoni ko kinautolu naʻe ui ki he tuʻunga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau palōfita ko ʻení, naʻa nau hoko pea ʻoku nau hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi māmani kātoa. Ko ha faingamālie ia ke hanganaki atu kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau fakamoʻoni ko ʻení.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e toʻu tupú, 3 Sune 2018), Gospel Library.

  2. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Remember Lot’s Wife” (Brigham Young University devotional, Jan. 13, 2009), 2, speeches.byu.edu.

  3. Dallin H. Oaks, “President Oaks Remarks at Worldwide Priesthood Celebration” (lea naʻe fai ʻi he kātoanga “Be One,” 1 ʻo Sune 2018), newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Russell M. Nelson, “Remarks at Worldwide Priesthood Celebration” (lea naʻe fai ʻi he kātoanga “Be One”, 1 Sune 2018), newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Henry B. Eyring, “Ke Taha Hotau Lotó,” Liahona, Nōvema 2008, 69.

  6. Hangē ko ʻení, ko hono fakatonutonu ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e mole ʻa e laʻipeesi ʻe 116 ne ʻosi liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3; 10); ko e fakatonutonu ʻe he ʻEikí ʻa Līhai ʻi heʻene lāunga fekauʻaki mo Iá (vakai, 1 Nīfai 16:17–25); ko hono valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi he ʻikai ke ne lotu ki he ʻOtuá (vakai, ʻEta 2:14–15).

  7. Gospel Truth: Discourses and Writings of President George Q. Cannon, ed. Jerreld L. Newquist (1974), 1:278; vakai foki, Henry B. Eyring, “Ko e Mālohi ʻo e Poupou ʻi he Tuí,” Liahona, Mē 2019, 59.

  8. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Houʻeiki tangata, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatomala kotoa” (“Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 69). Naʻá ne toe akoʻi: “ʻOku fiemaʻu ʻa e fakatomalá mei he taha kotoa pē ʻoku lava ke ʻekea mei ai ʻene ngāue kovi pe lelei ka ʻokú ne fiemaʻu ʻa e nāunau taʻengatá. ʻOku ʻikai ha toe fakaʻatā makehe” (“Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2022, 98). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e fakatomalá ko e konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ne toe pehē foki, “Kuo pau ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá kotoa—ʻa ʻetau ngāué kotoa pe meʻa ne totonu ke tau fai kae ʻikai faí, ʻa ia ʻoku fepaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha taha ʻe ʻatā mei ai” (“Maʻa he Fakatomalá,” Liahona, Mē 2019, 92). Vakai foki ki he maʻuʻanga fakamatala fika 6 ʻi he fakamatala ko ʻení.

  9. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95.

  10. D. Todd Christofferson, “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Liahona, Mē 2012, 88.

  11. Fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku makehe ai ʻa e kau palōfitá mo ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he potufolofola ko ʻení: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:4.