Liahona
Naʻá ku Ongoʻi Nonga
Liahona Sānuali 2026


“Naʻá ku Ongoʻi Nonga,” Liahona, Sānuali 2026.

Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Naʻá ku Ongoʻi Nonga

Naʻá ku fakakaukau, “ʻOku hangē ʻoku teʻeki ai feʻunga ʻeku mamahí, kuo pau leva eni ke u tā ha himi faingataʻa.”

tā fakatātā ʻo ha ongo nima ʻoku tā piano

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

Ko e taimi naʻá ku maʻu ai ha uiuiʻi faka-Siasi ʻe ua ke hoko ko ha tokotaha tā piano ʻi he uike tataú, naʻe kamata ke u hohaʻa pe ʻe founga fēfē haʻaku maʻu ha taimi ke fakahoko ai hoku ngaahi fatongia kehe ʻi ʻapi, ʻi he ngāué, pea mo e akó. Ko e fakaʻamu lahi taha ʻo hoku lotó, ke ngāue maʻá e ʻEikí mo ʻomai Hono Laumālié ki he kakaí ʻi he lolotonga ʻeku fakaleleiʻi hoku ngaahi talēnití. Ka neongo ia, naʻá ku ongoʻi taʻe-feʻunga ʻi he ʻikai ke u lava ʻo mateakiʻi hoku ngaahi uiuiʻi foʻoú ʻo hangē ko e meʻa naʻá ku loto ke fakahokó.

ʻI he uike hono hokó, naʻe lahi e ngaahi fiemaʻu mei he kautaha naʻá ku ngāue aí. Pea koeʻuhí ko e lahi taha ʻo ʻeku ngāué naʻe kau ai ʻa e taipé, naʻe kamata ke felāngaaki hoku ongo nimá mo hoku ongo fasiʻanimá. Naʻá ku hohaʻa pe te u lava nai ʻo tā e pianó kapau he ʻikai mole ʻeku felāngaakí.

ʻI he ʻaho Sāpaté, ko e taimi naʻá ku tā ai ʻa e fasi talitalí ʻi he piano ʻo e falelotú, naʻe kamata ke toe felāngaaki hoku ngaahi uouá. Naʻá ku lotu fakavavevave pē ʻi hoku lotó, ʻo kole ha ivi ke u kei lava pē ʻo tā piano.

ʻI he lolotonga ʻo e sākalamēnití, naʻá ku fakatokangaʻi ko e himi hono hokó ko ha himi ia kuo fuoloa ʻa e teʻeki ke u tā. Naʻá ku fakakaukau, “ʻOku hangē ʻoku teʻeki ai feʻunga ʻeku mamahí, kuo pau leva eni ke u tā ha himi faingataʻa.” Ko e taimi ia naʻá ku lau ai e ngaahi lea ko ʻení, ʻa ia naʻá ne talamai tonu ʻa e meʻa naʻá ku ongoʻí:

Tokoni mai ke u [tā],

ʻAki Ho Laumālié,

Ke u lava liliu ha tahá,

Ki Ho ngaahi halá.

ʻI heʻeku lau iá, naʻá ku ongoʻi nonga. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí hoku ngaahi mamahí. He ko hono moʻoní, naʻá Ne fuesia kinautolu (vakai, ʻAlamā 7:11–12). Naʻe ʻikai ko ha meʻa pau ke u fuesia toko taha pē ʻeni. Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki ai, ka naʻá ku ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Ko e taimi naʻe kamata ke u tā ai [e pianó], naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi ha mamahi, pea naʻe hangē naʻá ku ʻosi angai pē ki hono tā ʻo e hiva ko ʻení. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe tofa ʻe heʻeku ngāue tokoní ʻa e hala ki hono fakamoʻui mo hono ʻomi au ke u toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he meʻa ne u aʻusia ʻi he pianó, ʻoku ou ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u tā toko taha pē. Naʻe tākiekina au ʻe he mālohi mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí—ko ha aʻusia fakalaumālie naʻe maʻu koeʻuhí he naʻá ku tauhi kiate Ia. ʻOku ou ʻiloʻi te Ne ʻi ai maʻu pē ke poupouʻi mo fakaivia kitautolu kapau te tau loto-fiemālie ke tauhi kiate Ia.