“Te U ʻAlu ki he Feituʻu ʻokú Ke Finangalo Ki Aí,” Liahona, Sānuali 2026.
Kau Māʻoniʻoni ʻi he Fonua Kotoa Pē
Te U ʻAlu ki he Feituʻu ʻokú Ke Finangalo Ki Aí
Naʻá ne mavahe mei hono ʻapí, kolosi ʻi ha ʻōseni ke malangaʻi ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea pekia ʻi hono taʻu 26, tauhi totonu ki heʻene ngaahi fuakavá.
Ko ʻEma Pēseli (ʻotu ʻuluakí) mo ha kau faifekau kehe ʻi he Misiona Haʻamoá ʻi ʻOkatopa ʻo e 1902
ʻI he ʻaho 5 ʻo Mēʻo e 1901, naʻe tali ʻe he taʻu 17 ko ʻEma Pēselí ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau ki Haʻamoa. Naʻá ne hiki ʻi ha tohi kia Palesiteni Lolenisou Sinou, “ʻOku ou fakapapauʻi atu, ko ʻeku ngāue kotoa pē ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí.” Naʻá ne hoko atu ʻo tukupā, “Te u fiefia maʻu pē ʻi hono taukapoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí, ʻi he taimi, mo ha feituʻu pē ʻe ʻomi ai ha faingamālié.”
ʻI he teuteu ʻa ʻEma ke ngāué, naʻe ʻikai ke ne mei ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ʻamanaki atu ki aí. Naʻá ne makehe ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi kaungā faifekaú. Naʻe toki kamata pē hono ui ʻe he Siasí ʻa e kau fafine tāutahá ke nau hoko ko ha kau faifekau taimi kakató ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻá. Pea ʻi taimi kotoa ko iá, ko e siʻisiʻi taha ia kuo uiuiʻí.
Te ne hoko foki ko e fuofua fefine Haʻamoa ke ngāue fakafaifekau taimi kakató. Neongo naʻá ne nofo ʻi Sōleki Siti, ka naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Malaela, ko ha kolo ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e motu Haʻamoa ko ʻUpolú. ʻI hono taʻu 12, naʻá ne mavahe mei hono ʻapí mo hono fāmilí ke ako ʻi ʻIutā, ʻi ha maile ʻe 5,000 (8,047 km) hono mamaʻó.
Naʻe fakafiefia mo fakatupu manavasiʻi fakatouʻosi ʻa e fakakaukauatu ki he foki ki Haʻamoá hili ha taʻu ʻe nimae. Ke teuteuʻi fakalaumālie iá, naʻá ne maʻu hono ʻenitaumení ʻi he Temipale Sōlekí. Hangē ko e kau faifekau ʻo e ʻaho ní, naʻá ne fai ha ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá pea naʻe talaʻofa ange ha ngaahi tāpuaki ʻo fakafou ʻi heʻene faivelengá.
Pea hangē ko ia ʻoku hā ʻi hono talanoá, naʻá ne fai hono lelei tahá ke tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá ʻi heʻene ngāue maʻá e ʻEikí.
Mei ʻUpolu ki ʻIutā—pea Toe Foki
Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻEma ʻi he ʻaho 26 ʻo Sune ʻo e 1883, ko e tama fika fitu ia ʻa Viliamu mo Matafua Pēseli. Naʻe kau hono fāmilí ʻi he taha ʻo e ngaahi fāmili ʻIulonēsia (konga ʻIulope, konga Polinisia) ʻi loto pea takatakai ʻi Malaelá. Ko ʻene faʻeé mei he motu ko Savaiʻí, ʻi he fakatokelau mo e fakahihifo ʻo ʻUpolú. Ko ʻene tamaí ko e foha ia ʻo ha tangata Pilitānia naʻe haʻu ki Haʻamoa fakafuofua ki he 1834, ʻo ne mali mo ha fefine Haʻamoa, peá na nofo ʻi Malaela.
Mahalo naʻe fuofua ʻilo ʻe ʻEma ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí lolotonga ʻene nofo mo Sione mo Nanave Losenikusí, ko ha ongomātuʻa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻá na tauhi ia ʻo hangē ha ʻofefine ohí. Naʻe papitaiso ia ʻi hono taʻu 12 ʻi he ʻaho 3 ʻo Nōvema ʻo e1895. Naʻe fakamoʻoni ha faifekau naʻe ʻalu ki he polokalamá, ʻo kau ki he mālohi ʻo e laumālie naʻe ongoʻi ʻi he papitaisó.
Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe maʻu ʻe Sione W. Peki, ko e palesiteni ʻo e Misiona Haʻamoá, ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ʻave ʻa ʻEma mo ha fānau Haʻamoa kehe ki ʻIutā ki he akó. Naʻá ne mavahe mei ʻApia, ko e taulanga lahi ʻo ʻUpolú, fakataha mo Palesiteni Peki mo ha kau faifekau kehe ʻi he ʻaho 23 ʻo ʻEpeleliʻo e 1896. Neongo naʻe loto ʻene ongomātuʻa totonú ke ne mavahe, ka naʻá na tangi ʻi heʻenau fepōpoakiʻaki fakamāvaé.
Naʻe feʻunga mo ha meimei uike ʻe tolu ʻa e folau vaka sitima mo e fononga lēlue ʻa ʻEma ki Sōleki Sití. Naʻe matuʻaki lahi ange ʻa e koló ʻi hono kolo ʻi ʻUpolú, pea pau pē naʻá ne ongoʻi lōmekina ʻi hono ngaahi hala femoʻuekiná mo e ngaahi ongo naʻe ʻikai ke maheni mo iá. ʻI he taimi ko iá, naʻe tokosiʻi pē ʻa e kakai Polinisia ʻi ʻIutaá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi ʻahó, naʻe ʻikai ke ne sio ki ha taha naʻe fōtunga tatau mo ia.
ʻI ʻIutā, naʻe nofo ʻa ʻEma ʻi he Uooti Sōleki Siti Hongofulu Mā Tolú, maʻu ha ako lelei ʻi he ngaahi ʻapiako ʻa e Siasí, pea fetuʻutaki maʻu pē mo e kau ʻosi ngāue fakafaifekau mei he Misiona Haʻamoá. ʻI he kamataʻangá, naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻene pīsopé ʻa e meʻa te ne malavá peá ne faleʻi ia ke teuteu ke ngāue fakafaifekau ki hono fonua tupuʻangá.
Naʻe tali fakamātoato ʻe ʻEma ʻene ngaahi leá, pea ʻi he hoko mai ʻa e uiuiʻí ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1901, naʻá ne mateuteu.
Ngāue ʻi Malaelá
Naʻe foki ʻa ʻEma ki ʻUpolu ʻi he ʻaho 25 ʻo Siulai ʻo e 1901, ʻo fiefia ʻi heʻene ʻilo ʻoku talitali mai ʻene tamaí kiate ia ʻi he taulangá. Lolotonga ʻa e mavahe ʻa ʻEmá, naʻe mole meiate ia ha niʻihi ʻo e lea faka-Haʻamoá. Ka ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ke ne fai ha lotu tuku ʻi ha fakatahaʻanga, naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié, pea naʻá ne fai ia ʻi heʻene lea fakafonuá.
Naʻe vahe kia ʻEma ke ngāue ʻi Malaela, ko hono kolo tupuʻangá, ʻa ia naʻe fakalele ai ʻe he Siasí ha ʻapiako talu mei he 1896. Naʻá ne tokangaʻi hono akoʻi ʻo e fānau ako fefiné. Naʻá ne tataki foki mo e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemui ʻo e Kolo Malaelá. ʻI he ngaahi ʻaho Sāpaté mo e lolotonga ʻo e uiké, naʻá ne malanga mo faiako fakataha mo e kau faifekau kehé.
ʻI he kamataʻangá, naʻe fakafepakiʻi ʻe ha niʻihi ʻo e fāmili ʻo ʻEma ʻi he motú ʻa ʻene ngāué pea nau tapou kiate ia ke mavahe mei he Siasí. Fakatatau ki he lea ʻa e palesiteni fakamisioná, ko Uiliami G. Siá, “naʻá ne taukapoʻi ʻene ngāué” mo fakapapau ke tauhi ʻene ngaahi fuakavá, neongo ʻa e fakafepakí.
Naʻá ne malava foki ʻa e meʻa tatau naʻe malava ʻe he kau faifekau kehé. ʻI ha fakahua ʻe taha, naʻe fakafetongi ʻe he ongo ʻeletaá ʻa e huhuʻa niu ʻi heʻene kai pongipongí, ʻaki ha vai angamaheni. Naʻe “fakalotomamahi” kia ʻEma ʻa e huá, ka naʻá ne totongi fakafoki ʻa e huá ʻaki ʻene ʻoange ki he ongo ʻeletaá ha niu fakamāsima kae ʻikai fakasuka.
Makehe mei he faʻahinga fakahua peheé, naʻe maʻu ʻe he ongo faifekaú ha fakaʻapaʻapa lahi kia “Sisitā Pēseli.” Naʻe vakai ha faifekau ʻe taha ki heʻene “fonu laumālie ʻi hono lakangá mo e uiuiʻí.” Naʻe tohi ʻe ha ʻeletā ʻe taha ʻi he loto houngaʻia fekauʻaki mo ʻene angaʻofá. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe tuku ai ʻe ʻEma ha siaine ʻi ha hala ke ne maʻu mo hono hoá ha meʻakai lolotonga ʻena fonongá.
ʻOku hā ʻi he ngaahi lekōtí naʻá ne malanga ʻo kau ki he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, Tohi ʻa Molomoná, mo ha ngaahi tefito kehe ʻo e ongoongoleleí. Hili ʻa e fanongo ha faifekau ki he malanga ʻa ʻEma fekauʻaki mo e moʻui mo e misiona ʻo Siosefa Sāmitá, naʻá ne tohi, “Naʻá ku fiefia lahi ʻi heʻene leá; peá u taʻeoliʻia ʻi he ʻosi ʻene leá.”
Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe puke ʻa ʻEma ʻi he vaʻe fuá ʻi he konga kimui ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú pea tukuange vave ai ia. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he kau fafine mo e fānau fefine ʻi he ʻapiakó te ne foki mai ki ʻIutaá, naʻa nau tangi. Naʻe fakahoko ʻe he kolo Malaelá ha fakataha fakamāvae maʻana, ʻo ne maʻu ai ha faingamālie fakaʻosi ke malanga. Naʻá ne “lea mālohi,” ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he tohi miniti ʻo e fakatahá ʻo ne, “enginaki ki he tokotaha kotoa ke nau tauhi totonu ki he ongoongoleleí.”
Ko ha Tukufakaholo ʻo e Ngāue Mateakí
Naʻe tauhi totonu ʻa ʻEma ki he ongoongoleleí— mo ʻene ngaahi fuakavá—ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻI ʻIutaá, naʻe hoko atu ʻene akó, naʻá ne kau atu ki he kulupu Polinisia ʻo e vahefonuá, mo fekumi faleʻi ki ai kau ki he fuofua himi ʻa e Siasí ʻi he lea faka-Haʻamoá. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻá ne fetaulaki foki ai mo ha Mēmipa Hauaiʻi ko Henelī Kahalemanu. Naʻá na mali ʻi he Temipale Salt Lake ʻi he ʻaho 31 ʻo Sānuali ʻo e 1907.
Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe mālōlō ʻa ʻEma ʻi hono taʻu 26 pea naʻe tanu ia ʻi Iosepa, ko ha feituʻu ʻo e Kāingalotu Polinisiá ʻoku maile ʻe 60 (kilomita ʻe 97) ki he fakahihifo ʻo Sōleki Sití. Neongo naʻe nounou ʻene moʻuí, ka ʻoku kei hoko pē ʻene līʻoa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko ha faʻifaʻitakiʻanga mālohi ki he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní, tautautefito ki he kau finemui ʻoku nau tali ʻa e ui ke ngāue ʻi he ʻaho ní.