Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá
Langa ʻi he Funga Maká: Fakamoʻui ʻo e Tangata Fakakakanó ʻo Fakafou ʻi he Sākalamēnití
“ʻOku fiemaʻu ʻi he ngaahi taimi makehé ha ngaahi ngāue makehe.”
ʻI ha māmani ʻoku ʻākilotoa ʻe he taʻepaú, ʻoku ongo mālohi mai ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní ʻi he longoaʻá ʻo hangē ha maama fakaʻilongá. Naʻá ne poupouʻi kitautolu ke tau fakahoko ha ngaahi ngāue makehe ke fakamālohia hotau ngaahi fakavaʻe fakalaumālié, ko ha ngaahi ngāue mahalo naʻe teʻeki ai ke tau fakahoko kimuʻa. Koeʻuhí he ko e taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi matangi mālohi ʻo e moʻuí, ʻoku tau fiemaʻu ha meʻa lahi ange ʻi he taumuʻa pē ʻoku leleí, ʻoku tau fiemaʻu ha fakavaʻe ʻoku langa ʻia Sīsū Kalaisi.
ʻOku fakamanatu mai ʻe he Hilamani 5:12 kiate kitautolu:
“Manatu, manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohió, ʻio ka faʻaki kiate kimoua ʻa e kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”
Fakatokangaʻi ʻa e fakaleá: “kuo pau ke mo langa.” ʻOku ʻikai foaki mai pē fakavaʻe ko iá, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāué, taumuʻá, pea taimi ʻe niʻihi, ko hano toe ʻomi ʻa e mamahí ʻi hono sivisiviʻi hotau tuʻungá.
Tau ʻai hangatonu pē—ʻoku fakamamahi ʻa e ngaahi matangi ko iá. ʻOku nau fou mai ʻi he fōtunga ʻo e mafasia fakapaʻangá, fokoutuá, ngaahi vā fetuʻutaki faingataʻá, veiveiua fakatokāteliné, loto-hohaʻá, mo e loto-taʻotaʻomiá. ʻOku nau fepalekina kitautolu ʻi he mālohi ʻo e afaá pea kapau he ʻikai fakamaʻunga kitautolu kia Kalaisi, te nau ala fusi hifo kitautolu ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá.
Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē:
“He ko e tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá, pea kuo pehē ai pē ia talu mei he hinga ʻa ʻĀtamá, pea ʻe pehē ai pē, ʻo taʻengata pea taʻengata, kae ʻoua kuó ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí, pea hoko ʻo anga tatau mo ha tamasiʻi siʻi, angavaivai, angamalū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofa, pea loto-fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne faí, ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí.” (Mōsaia 3:19) (tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí).
Ko e feinga tau moʻoni ia ʻi he moʻuí: ʻoku ʻikai ko ʻeku fepaki mo Sētane, ka ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻiate aú ʻoku fepaki mo e tangata fakakakanó ʻi loto ʻiate au. Hangē ko hono akoʻi ʻe Līhaí (2 Nīfai 2:16), ʻoku fakatauveleʻi kitautolu ʻe he ongo meʻá ni fakatouʻosi. ʻOku saiʻia haku konga ʻi he māmá, pea ko ha konga ʻe taha—ʻa e tangata fakakakanó—ʻokú ne fakafepakiʻi ia.
ʻI he kuonga muʻá, naʻe faʻa ʻomi ʻa e fanga monumanú ki he temipalé ko ha feilaulau tutu. ʻOku ou vakai ki heni ko ha fakataipe kuo pau ke tau fakaʻauha ʻa e monumanu ʻi loto ʻiate kitautolú. Hili ʻEne Fakaleleí, naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí:
“ʻE fakangata hoʻomou ngaahi feilaulaú mo hoʻomou ngaahi feilaulau tutu. . . . Pea te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala. Pea ko ia ʻe haʻu kiate au mo e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, te u papitaiso ʻaki ia ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní. . .” (3 Nīfai 9:19–20).
ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Meʻa ʻOku Tokanga Taha ki ai ʻa e ʻĒlia Pasifikí ʻi he 2025, ke tau tānaki fakataha ki he ouau ʻo e sākalamēnití. Ko ha aʻusia toputapu mo faifakamoʻui ia ʻoku fakataipe ai ʻetau tukuange atu mo tanu ʻo e tangata fakakakanó. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ongo lotu sākalamēnití kiate kitautolu ko e maá mo e vaí ʻoku tāpuakiʻi mo fakatapui ki hotau ngaahi laumālié ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai Taʻengatá.
ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻá ku faingataʻaʻia mo hoku uaifí ʻi ha taha ʻo ʻema fānau tāutahá. Hili ha ngaahi meʻa hokohoko taimi lōloa naʻe hoko, naʻá ma ongoʻi ongosia fakaeloto. ʻOku ou fakatomala heʻeku manatuʻi ʻeku pehē, “Kuó u foʻi au. Ko e ngata eni ʻeku ‘tokanga’ ʻaʻaku ki aí.” ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻá ku ongoʻi lelei ange, ʻikai ke u toe kau ha meʻa, siʻisiʻi ange ʻeku loto-mafasiá peá u pehē kuó u maʻu ʻa e melinó.
Ka naʻe hoko mai ʻa e Sāpaté.
Naʻáe ku toki lau pē kimuí ni mai e lea ʻa ʻEletā Pita F. Meesi ʻi he konifelenisi lahí, “ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Sākalamēnití ke Tau Māʻoniʻoni.” Naʻá ne ʻomi ha founga ʻe nima ke fakaloloto ʻetau moihuú:
-
Teuteu kimuʻa ʻi he taimi lahi
-
Aʻu ki ai kimuʻa
-
Hiva pea ako mei he fakalea ʻo e himi sākalamēnití
-
Kau atu ki he ongo lotú
-
Manatuʻi ʻa Sīsū ʻi hono tufa mai ʻo e ongo fakaʻilongá
Naʻá ku feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki ko iá, ka ne kei mafasia pē hoku lotó. Pea hoko mai leva ʻa e faingamālie ke ako mei he himi sākalamēnití, ʻo matuʻaki ongo ʻaupito ʻa e veesi uá ki hoku lotó:
“[ʻI heʻetau toe vakai ki he kuohilí, ʻoku tau ʻilo kuo pau ke tau fakatomala. Ko e hala ki he ʻafioná ko e māʻoniʻoni, hangē ko e founga naʻe fakaʻaongaʻi ki ai hoʻo moʻuí. Ko e fakamolemolé ko ha meʻaʻofa mei he ʻafioná, ʻoku mau fekumi mo e taumuʻa moʻoni].”
Naʻe liliu hoku lotó ʻi he taimi pē ko iá ʻo ʻikai ki he Fakamoʻuí pē, ka ki hoku fohá. Naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié kiate au, fetuʻutaki ki ai ʻo kole fakamolemole, mo ʻai ke ne ʻilo ʻokú ke ʻofa ʻiate ia.
Hili ʻa e lotú, naʻá ku ʻave ha pōpoaki ki ai: “Te u fetuʻutaki atu ʻi he hoʻataá ni, ʻoku ou fie talanoa. Kātaki ʻo tali mai, ʻoku ou palōmesi atu he ʻikai ke u fakahohaʻasi koe.” Naʻá ku tā ki ai ʻo pehē ange, “ʻOku ou ʻofa atu foha, kātaki ʻo fakamolemoleʻi au.” Naʻe fakalongo fuoloa, pea ongo mai hono leʻó: “ʻOi, koia pē? Sai pē ia, ʻoku ou ʻofa atu foki. Kātaki muʻa, naʻe fēfē ho ʻahó?”
Naʻe toputapu ʻa e momeniti ko iá. Naʻe faifakamoʻui ia, ko e lolo ia ʻa e Fakamoʻuí ne hoko mai koeʻuhí he naʻá ku feinga, neongo ʻeku taʻehaohaoá, ke langa ʻi he maká.
ʻOku ʻikai ha fakangatangata ʻi Hono ivi ke tokoniʻi koé. Ko ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá maʻau, te Ne fakamolemoleʻi koe, te Ne fakamoʻui koe pea te Ne hiki hake koe.
Ko ia ai, tuku ha taimi ke kiʻi taʻofi hifo mo toe sivisiviʻi koe. Tuku ke hoko ʻa e sākalamēnití ko ho potu toputapú, pea tuku ke hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ho mālohingá ʻi he hoko mai ʻa e ngaahi matangí, he ʻe pau pē ke hoko mai, ka he ʻikai te ke tō, he ʻoku langa koe ʻi he funga maká, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi.