Mei he YA Fakauiké
ʻI he Ngali Taʻemalava ke Fakaleleiʻi ʻa e Ngaahi Meʻá, ʻAlu ki ha “ʻEnisinia Fakalaumālie”
ʻOku hangē ʻa e fakatomalá ko hono ngaahi ha kaá—taimi ʻe niʻihi te ke fiemaʻu ha taha taukei ke tokoni atu.
ʻI hoku taʻu 16, naʻá ku pehē ke ngaahi e kā Mustang 67 motuʻa ʻa ʻeku kui fefiné. Kuó u ngaahi ha ʻū kā kimuʻa, ka kuo teʻeki ke u ngāue ʻi he kalasi mīsini ko ʻení, pea naʻe lahi hono ngaahi palopalemá. Ko e founga pē ke fakaleleiʻi aí ko hono toʻo ki tuʻa ʻa e mīsiní, veteki fakakongokonga, pea toki tui fakafoki.
Naʻá ku kumi ha tohi ʻi hono ngaahi ʻo e mīsiní peá u lau tuʻo tolu ia mei muʻa ki mui, ʻi heʻeku feinga ke ʻilo hono faʻungá. Naʻá ku fakaleleiʻi mo fetongi e ngaahi konga motuʻá, ka ʻi heʻeku fakamoʻui ʻa e mīsiní, naʻe pā leʻo lahi tupu mei he tutu vave ʻo e penisiní. Ko hono moʻoní—naʻe fepāpaaki mai.
Ko ia ne u toe foki ki hono ako ʻo e ʻū tohí. Naʻá ku ʻiloʻi ai kuó u fakatui fakafoki ha konga ʻo e mīsiní ʻo piko, ko ia naʻá ku fakatonutonu ia pea toe fakamoʻui ʻa e kaá.
ʻI he taimi ko ʻení, naʻe moʻui ʻa e mīsiní … ka naʻe ʻikai ʻi he founga ne u fakaʻamu ki aí. Ka naʻe fuʻu longoaʻa ʻaupito. Naʻe toe longoaʻa ange ia ʻi hono tuʻunga kimuʻa peá u vete e mīsiní. Naʻá ku loto-foʻi ʻaupito mo ʻita. Kuó u ngāue tōtōivi, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā naʻe fehalākí, pe naʻa mo hono fakaleleiʻí pē ā.
Ne u ongoʻi kuo ʻikai te u toe lavaʻi.
Kapau kuó ke fakahoko ha fehalaaki—pea koeʻuhí ko e tangata moʻui koe—mahalo kuó ke ongoʻi ʻa e meʻa tatau. ʻI hoʻo fakahoko ha fehalaaki pe faiangahalá, ʻe lava ke faingataʻa ke ʻilo ʻa e founga ke fakaleleiʻi ai ho “moʻui laumālié.” Meʻamālié, ʻoku tau maʻu ha kau taki ʻofa pe “kau ʻenisinia fakalaumālie” ʻa ia te nau lava ʻo akoʻi kitautolu ʻi heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí ki ha fakatonutonú.
ʻOku ʻIkai Ha Meʻa ʻE Taʻemalava ke Fakaleleiʻi
ʻI he taimi ʻoku tau angahala aí, ʻoku kau ʻi he fakatomalá ʻa hono ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo tau fakahoko halá, ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fiemaʻu ke fakatonutonu ai iá, pea ʻikai ngata aí—ko hono fakahoko ha ngaahi fakatonutonu ʻoku tuʻuloá.
Ka ʻoku ʻikai faingofua pehē maʻu pē. Taimi ʻe niʻihi ʻokú ke fie liliu, ka neongo hoʻo ngaahi ngāue lelei tahá, ʻokú ke toutou foki maʻu pē ki he ngaahi tōʻonga moʻui tatau. Mahalo te ke ongoʻi ʻoku taʻemalava hono ikunaʻi hoʻo ngaahi angahalá.
Ka ʻoku ʻikai moʻoni ia.
He ʻikai te ke teitei ope atu ʻi he taʻemalava ke fakahaofí. Naʻa mo e kā ʻa ʻeku kui fefiné, neongo ʻene maumaú, ka naʻe kei lava pē ʻo fakaleleiʻi.
Naʻá ku fiemaʻu pē ha tokoni lahi ange.
Naʻá ku ʻave ʻa e kaá ki ha ʻenisinia naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e kalasi ʻo e mīsiní, pea naʻe lava ke ne ʻilo ʻa e palopalemá. Naʻá ne ngaahi ia peá ne talamai ʻa e founga ke ngaahi ʻaki ʻi he kahaʻú kae lava ke lele lelei ʻa e mīsiní ʻo fakatatau mo e founga ʻoku totonu ke lele aí. Naʻá ku mātuʻaki fiefia ʻi he ʻikai taʻemalava ʻa e ngāué, fakamālō ki ha taha naʻe lahi ange ʻene ʻiló ʻiate au—ko ha taha naʻe lava ke ne akoʻi au.
ʻI he taimi ʻoku hangē ai kuo fakaʻau ke hōloa hoʻo “moʻui fakalaumālié” pea tuʻu fakaʻaufulí, ʻe lava ʻe he fakatomalá ʻo “tafunaki ʻa e ivi fakalaumālie leleí” peá ke lava ai ʻo ngaʻunu ki muʻa. Pea ʻe lava ha tokoni mei ha maʻuʻanga tokoni fakapotopoto angé ʻo fakahā atu ʻa e founga ke ke fakahoko ai iá.
ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa
Mahalo ʻe ngali fakamā pe fakailifia ke vete hia ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakasiteikí, ka ko e ngaahi ongo ʻo e fakamāʻiá ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia. Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Tamala W. Lūnia, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, “Neongo ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi fehalākí, ka ʻokú Ne tokanga lahi ange ki he meʻa ʻe hoko hili ʻetau fai ha fehalākí.”
Ko e kumi tokoni ki he fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivaí. Ko ha fakaʻilonga ia ʻokú ke maʻu ʻa e loto-fakatōkilalo ke falala ki he ngāue mo e takiekina ʻa e Tamai Hēvaní.
Ko hono ʻuhinga ia naʻe nainai mai ai ʻa ʻEletā Sikoti D. Uaitingi ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻOua te ke toi meiate kinautolu ʻoku ʻofa mo tokoniʻi koé, ka, ke lele kiate kinautolu. ʻE lava ʻa e kau pīsopé, palesiteni fakakoló, mo e kau taki leleí ʻo tokoni ke ke maʻu ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”
Fakakaukau ki ai ʻi he foungá ni: ʻI heʻeku ʻalu ki ha ʻenisinia ke tokoni ʻi he mīsini ʻo e kaá, naʻe ʻikai ke ne ʻai au ke u ongoʻi vale, pe fakasītuʻaʻi au pe talamai ke u fakakaukauʻi ia ʻiate au pē. Ko ʻene ngāué ke fakaleleiʻi e ngaahi palopalema ʻo ha meʻalele!
ʻI he founga faitatau, ko e fatongia ʻo e pīsopé ke tokoniʻi e kāingalotu ʻo hono uōtí ke muimui kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fakatomalá. Ko hono moʻoní, ko hono “fatongia mahuʻinga tahá … ʻoku ʻi he toʻu kei tupu hake ʻi he uōtí.” ʻO kau ai koe!
ʻOku ʻikai ke ke fakamafasiaʻi hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻi hoʻo ʻalu kiate ia ki ha tokoní. ʻOku ʻikai ko hono fatongiá ke fakaangaʻi koe pe talaatu naʻe totonu ke ke fakakaukau lelei ange. Ko hono fatongiá ke poupouʻi mo tataki koe ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e mālohi fakalaumālie mo fakaelotó—tautautefito ki ho Huhuʻí.
ʻOku Mahino Ki ha Tokotaha
Naʻa mo hoʻo pīsopé kapau ʻoku teʻeki ke ne foua ʻa e meʻa kuó ke fouá, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi, pea te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ʻi he fepōtalanoaʻaki ko iá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava ke fakaleleiʻi ʻe he Fakamoʻuí.
ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻaʻeva ʻa e Fakamoʻuí mo au ʻi heʻeku fāifeinga ke fakaleleiʻi ʻeku ngaahi fehalākí. ʻOkú ne ʻai ke u malava ʻo fakahoko ʻa e ngāue ʻoku fiemaʻu ke u fakahokó. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi he tataki, fakahinohino mo e tokoni ʻokú Ne fakahoko mai kiate aú. ʻOkú Ne fakafaingamālieʻi au ke tauhi ke maʻumaʻuluta ʻeku “moʻui fakalaumālié” pea ngaʻunu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá, naʻa mo e taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngaahi fehalaaki ʻi he hala fonongá.