“ʻIkai Mole ki he Fakamoʻuí,” Liahona, Sānuali 2026.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
ʻIkai Mole ki he Fakamoʻuí
ʻOku ou houngaʻia ʻi ha tāpuaki fakafiemālie ʻoku maʻu mei he ʻalu ki he temipalé.
Tā fakatātaaʻi ʻe Allen Garns, ʻi hono fakangofua ke ne fakahoʻata mai ʻa e tā valivali ʻa Del Parson The Lost Lamb [Ko e Lami naʻe Heé]
Naʻe toki fakakaukau ha mēmipa ʻo e fāmilí mo hono husepānití ke na mavahe mei he Siasí, fakataha mo ʻena fānau īkí. Naʻe fakamamahi ʻa e ongoongó ki homau fāmilí. ʻI he ngaahi uike siʻi hono hokó, naʻa mau feinga ke anga ki he tūkunga angamaheni foʻoú ni.
Naʻe fonu ʻa e ngaahi ʻaho hili ʻa e ongoongó ʻi he loto-mamahi, loʻimata, mo e ngaahi lotu ongo moʻoni ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ko e taha ʻo e ngaahi tali ki heʻeku ngaahi lotú ʻi he taimi pē ko iá ko e fiemaʻu ke u moihū ʻi he temipalé ʻi he uike kotoa pē. ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha ako mo e uaifi pea mo ha faʻē ngāué, naʻe lōmekina au ʻe he tali ko iá, ka naʻá ku fakapapauʻi te u talangofua ki he ueʻi fakalaumālié ʻi he lelei taha ʻe ala lavá.
ʻI ha efiafi ʻe taha hili ha taimi faingataʻa ʻi he ngāué, naʻá ku ongoʻi mālohi naʻe fiemaʻu ke u ʻalu ki he temipalé ʻi he pō ko iá. Naʻá ku kole ki hoku fohá ke ma ō ʻo fai ha ngāue ʻinisitoli.
ʻI heʻema aʻu ki he temipalé, naʻá ma takitaha ʻalu ki homa feituʻu takitaha. ʻI heʻeku fai ʻa e ngāue fakafofonga maʻa ha kau fafine tokolahi mo fakafanongo ki honau ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí, naʻe ʻikai toe mapukepuke ʻeku ngaahi ongó. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo toʻo mei hoku ʻatamaí ʻa e kau mēmipa homau fāmilí kuo heé.
ʻI heʻeku ʻosí, naʻá ku fetongi peá u ʻalu ki he loki talitalí ʻo tangutu ki lalo. Ka naʻe ʻikai fuoloa, kuó u ongoʻi naʻe fiemaʻu ke u fetongi sea kae lava ke u sio ki hoku fohá ʻi heʻene hū mai mei he loki fetongi ʻo e kakai tangatá.
Naʻá ku hiki ka naʻá ku ongoʻi taʻefiemālie ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ku tangutu aí—kae ʻoua kuó u tangutu ʻi ha sea ʻo hanga ki he holisi ofi ki he hūʻanga ki he temipalé. Naʻá ku toki toʻo hake pē ʻa e folofolá, ʻo feinga ke fakafiemālieʻi hoku loto faingataʻaʻiá, ʻi heʻeku sio hake ki he holisí.
Naʻá ku mamata ai ki ha tā valivali lahi ʻo e Fakamoʻuí ʻokú Ne fua ha kiʻi lami ʻi Hono toʻukupú. Naʻe fakafokifā hono fakamanatu mai ʻe he Laumālié kiate au, neongo naʻá ku ongoʻi ʻoku mole hoku fāmili ʻofeiná meiate au, ka naʻe ʻikai ke nau mole ki hotau Fakamoʻuí.
“Ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipí, pea ka mole honau taha, ʻe ʻikai tuku ʻa e hivangofulu mā hivá ʻi he toafá, kae ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua ke ne ʻilo ia?
“Pea ka ʻiloʻi ʻe ia, ʻokú ne hili ia ki hono umá, pea fiefia” (Luke 15:4–5).
ʻOku hokohoko atu ʻetau ʻofa mo lotua ʻa kinautolu kuo heé. Ka ʻi he taimi ʻoku lōmekina ai au ʻe he lotomamahí, ʻoku ou manatuʻi ʻa e aʻusia ko ʻení, ʻo ʻamanaki atu ʻe ʻi ai ha ʻaho, ʻe foki mai ʻa kinautolu ʻoku molé ʻi ha tokoni mei ha Fakamoʻui ʻofa.