2025
Ko e Fē Feituʻu ʻOku Totonu Ke Ma ʻI Aí
Liahona Tīsema 2025


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Ko e Fē Feituʻu ʻOku Totonu Ke Ma ʻI Aí

Ko hono ʻiloʻi ʻe ha ongo faifekau matuʻotuʻa ʻa e feituʻu totonu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí

Naʻe palani maʻu pē ʻa e fāmili Uoaūtí ke na ʻalu ko ha ongo mātuʻa matuʻotuʻa ʻo ngāue fakafaifekau, pea naʻe fakapapauʻi ʻe Sisitā Uoauuti ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ne ngāue aí. ʻI heʻene hoko ko ha neesi ki he fānau valevalé, naʻá ne saiʻia ʻi he ngāue ʻi he ʻofa fakaetangatá ʻi he ngaahi fonua langalanga haké.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fakakaukau maʻu pē te u ngāue fakafaifekau ki he ʻofa fakaetangatá ʻi ha fonua kei langalanga hake, ʻo ngāue mo e ngaahi faʻeé mo e fanga kiʻi pēpeé.” Ka ʻi heʻena ʻaʻahi ki ʻAfilika ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa heʻena ngāue fakafaifekaú, naʻe hoko ha meʻa fakatuʻupakē. Naʻe manatu ki ai ʻa Sisitā Uoauuti ʻo pehē, “ʻI heʻeku fakakaukau atu, ʻte ma ʻi heni ʻi ha taʻu ʻe taha,’ naʻá ku maʻu ʻa e ongo fakamamahi ko ʻení.”

Lolotonga ha fakataha ʻa e kau faifekau matuʻotuʻá ʻi hono fonuá, naʻe ʻeke ange ʻe he kau kouʻotineitá pe ko e fē feituʻu ʻoku nau fie ngāue ki aí. Naʻá ne tali atu, “Ko ha fonua langalanga hake, ke fai ha ngāue fakafaitoʻo, ke fakahaofi ha ngaahi moʻui.” Naʻe foki mai ʻa e ongo fakamamahí. “Naʻá ku fakakaukau, ʻmahalo ʻoku ʻikai ke u fuʻu fie ʻalu au ʻo ngāue fakafaifekau. Ko ha ongo matuʻaki fakamamahi ʻeni.’”

Naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa ʻi hono ʻiloʻi ʻe he kau kouʻotineitá ʻa e puipuituʻa ʻo e ongo mātuʻá - ko ha ʻakauniteni ʻa e husepānití, pea ko ha neesi ʻa e uaifí. Naʻa nau pehē “ko e ʻEtivaisa ki he Moʻuí ʻi he Misioná (MHA) ʻa e ngāue ʻoku fakaʻamua taha ʻi he misioná koeʻuhí he ʻoku lava ke ke maheni, ʻofa mo ngāue ai ki he kau faifekau kotoa pē.” Naʻe mahino kia Sisitā Uoauuti ko e MHA “ʻoku fakahoko ai e ngaahi meʻa lahi naʻá ku fai ʻi he NICU - kae fai eni ia ki ha kakai lalahi ange!”

“ʻI heʻema mavahe mei he fakatahá, naʻe ʻosi ʻa e ongoʻi loto mamahí, ka naʻá ku fuʻu fiefia ʻaupito.” Naʻá ne ʻiloʻi: “Naʻe feinga ʻa e ʻEikí ke fakahā atu kiate koe ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke ʻalu ʻo ngāue ʻi he ʻofa fakaetangata ʻi he ngaahi fonua langalanga haké. Naʻe toe mahino lelei ange ʻa Hono finangaló.”

Naʻe tali ʻe he fāmili Uoaūtí ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he misiona ʻAokalani Nuʻu Silá, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi tuʻo lahi ai ʻa e fakahinohino ko iá. Naʻe hoko ha meʻa fakangalongataʻa ʻe taha ko e tā mai ha faifekau fefine ʻokú ne ongoʻi puke. Naʻá ne kai ha fingota pea veli ai hono mongá mo ongoʻi tokotokakovi. ʻI heʻena talanoá, naʻe fakalalahi ʻene (faifekau fefiné) puké.

Naʻe manatu ki ai ʻa Sisitā Uoauuti, “Naʻe pupula hono ʻeleló mo e matá, naʻe faingataʻa ke ne folo hono fāvaí, hafu noaʻia pē hono fāvaí, tae pea fepulopulasi hono kilí.” Naʻá ne fakafekauʻaki ʻa e meʻa ke faí, tokangaʻi ʻa e telefoni ʻe fā ʻi he taimi tatau - ko e faifekaú, hono kau takí, fefonongaʻakí, mo e senitā ki hono tokangaʻi ʻo e kau puké - koeʻuhí ke maau ʻi he taimi te nau aʻu atu aí.

ʻOkú ne ofoofo pē, “Naʻe tali mai ʻe he senitā fakafaitoʻó ʻi he taimi pē ko iá, naʻe ʻikai ke fai ha fuʻu ʻtatali fuoloa’, ʻo hangē ko e angamahení.” Naʻe faitoʻo leva ʻa e faifekaú ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe pehē ʻe Sisitā Uoauuti, “Naʻe lele lelei ʻa e meʻa kotoa pē.” Naʻe mahino moʻoni ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he meʻá ni.

ʻI he taimi tatau, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEletā Uoauuti ha meʻa taʻeʻamanekina. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻema omi ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e ngāue te u faí.” ʻI he foki vave ʻa ha ongo mātuʻa faifekau matuʻotuʻa ki hona fonuá, naʻe tuku leva hona fatongia ki hono tokangaʻi ʻo e pasikalá maʻa ʻEletā Uoauuti neongo naʻe ʻikai haʻane fuʻu taukei ai. ʻOkú ne kata pē mo pehē, “ʻOku ʻi ai pē ʻeku kiʻi ʻilo ka ʻe iku ia ki haʻaku maumauʻi ʻa e pasikalá.”

Naʻe maʻu ʻa e talí mei hono fāmilí. Naʻe palani hono tokoua ko Tení mo hono uaifí ke na ʻaʻahi mai ki Nuʻu Sila ʻi ha foʻi uike ʻe taha. Naʻe kole ange ʻa Sisitā Uoauuti ke fakalōloa atu ʻena nofó. “ʻE fuʻu fiemaʻu moʻoni ʻe Keuli ha tokoni ki hono ngaahi ʻo e pasikalá.” Naʻe tali mai leva ʻe hono tokoua ʻi he fonó ʻi he taimi pē ko iá: “Ko ia, ʻe fiefia ʻa Teni ʻi he meʻa ko iá.”

Ko Tení ko ha ʻenisinia mataotao, pea naʻe nofo ʻi he uike ʻe tolu ʻo akoʻi ʻa ʻEletā Uoauuti ʻi he meʻa kotoa kau ki hono ngaahi ʻo e pasikalá. ʻOku pehē loto houngaʻia ʻe ʻEletā Uoauuti, “ʻOkú ne lava ʻo ngaahi ha faʻahinga meʻa pē. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e tokoni ko iá.” ʻI he taimi ní ʻokú ne fakatou tokangaʻi ʻa e meʻa fakapaʻanga ʻa e misioná mo fakapapauʻi ʻoku lele lelei ʻa e ngaahi pasikalá.

ʻO hangē pē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “Ko ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí, ʻoku fakafeʻungaʻi ia ʻe he ʻEikí.” Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEletā Uoauuti ʻoku ʻikai ke hoko pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he uiuiʻí, ka ki he pole kotoa pē ʻoku hoko, “he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai . . . kinautolú” (1 Nīfai 3:7).

ʻOku toko fā e fānau ʻa e fāmili Uoaūtí, pea ʻoku ʻi ai ʻa e toko ua ʻoku faingataʻaʻia, ʻo hoko ia ko ha meʻa matuʻaki faingataʻa ke mavahe ai mei he fāmilí. Ka ko e tāpuaki ʻi hono vaheʻi kinauá naʻe kau ai ʻa e talaofa “te na feʻiloaki mo ha kakai ʻe haʻu ke tokoni mo tauhi kiate kinaua ʻi ha ngaahi founga he ʻikai ke ma malava mei he mamaʻó.”

Naʻe akoʻi ange ʻe he talaʻofa ko iá ha tui foʻou kiate ia. “ʻOku ou maʻu ha nonga ʻi heʻeku pehē, ʻʻIo, ʻEiki, he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ki he meʻá ni, ka te ke lava ia ʻe koe. Ko ia ai, te u tuku atu ia kiate koe.’ ʻOkú ne toʻo atu ʻa e loto hohaʻá.” Naʻe liliu ʻe he misioná ʻa e anga ʻene vakaí. “ʻOku ou ako ke u fakakaukau fakasilesitiale ange, ʻo sio ki he meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he ikuʻangá, mo e meʻa ʻoku ʻikai ke mahuʻingá.”

ʻOku mamata ʻa ʻEletā Uoauuti ki he fokotuʻutuʻu fakalangi ko ʻení ʻi he feituʻu kotoa pē. “ʻOku tuku mai ʻe he ʻEikí ha kakai ke tokoniʻi kitautolu—ko e meʻa ko ia ʻoku fihi kiate kitautolú ʻokú Ne ʻafioʻi lelei pē ʻa e feituʻu ʻoku fiemaʻu ke tau ʻi aí ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú Ne fakahoko ʻa e fiemaʻu ʻa e taha kotoa pē.”

ʻI he meʻa ko ia ʻoku fihí, kuo fakahoko ʻa e meʻa kotoa ki hono tūkunga totonú. Lolotonga ʻena fifili pe ʻe anga fēfē haʻana kaunga tonu ki he ngāue fakafaifekau matuʻotuʻá, naʻe ʻiloʻi ʻe he fāmili Uoaūtí naʻe ʻosi teuteuʻi pē kinaua ia ʻe he ʻEikí ki he ngāué ni ʻi hono kotoa ʻena moʻuí. Naʻá na ʻosi hoko ko e konga ʻo e meʻa naʻá Ne fiemaʻú.

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

  1. Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Tōmasi S. Monisoni, vahe 14.