“Te U Foki Ki ʻApi,” Liahona, Tīsema 2025.
Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Te U Foki Ki ʻApi
ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā naʻe mei hoko ʻi he ʻaho ko iá kapau naʻá ku fakaʻuli ʻo lele mo tukunoaʻi ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní.
Tā fakatātaaʻi ʻe Caitlin Droubay
ʻI hono fetuku ʻo e loló ʻi he ngaahi feituʻu ʻuta ʻo Takouta Tokelaú, USA ʻoku ou vakai ki he siʻisiʻi ʻa hono fakahaaʻi ʻo e angaʻofá. ʻOku ʻikai toe kehe ia ʻi he taimi Kilisimasí.
Naʻá ku fifili ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, “Te u lava fēfē ʻo tokoni ke liliu ia?” Lolotonga ʻeku fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení, naʻe kamata ke u ʻota ha ʻū puha sokoleti ʻi he Tīsema kotoa pē pea tufa ia ki ha kau fakaʻuli loli mo e kakai kehe ʻi he ngāueʻanga loló.
ʻI he pongipongi kotoa pē kimuʻa peá u ʻalu ʻo fetuku loló, naʻá ku kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai ke u fakahoko totonu, lelei, mo malu ʻeku ngāué. Naʻá ku kole leva kiate Ia ke tokoni mai ke u kumi ha kakai ʻe ʻaonga ki ai ha ngāue angaʻofa ʻi he Kilisimasí. ʻI heʻeku muimui ki he ngaahi ueʻí, naʻe lava ke u tala naʻe fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga mafasia ʻa e kakaí ʻi ha talanoa ange ki ai ha taha mo ʻoange kiate kinautolu ha sokoletí.
ʻI ha pongipongi ʻe taha naʻe ueʻi au ke u toʻo ha puha ʻe ua. ʻI heʻeku afe atu ki ha feituʻu keliʻanga lolo ʻi he ʻaho ko iá, naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ke u ʻave ha puha [sokoleti] ki ha tangata ai. Hili ʻene fakamālō mai kiate aú, naʻe kamata ke u holomui ʻeku lolí ki he feituʻu ʻi mui ʻiate aú. Naʻe kamata ke kaikaila mai ha tangata fakaʻuli loli vai ʻi mui ʻiate au ʻi heʻeku holomui ange ki hono tauʻangá.
Meʻapangó, he naʻá ku toe kaikaila atu mo au kiate ia. Naʻá ku tau ʻi he tauʻangá ʻo tatali ke fakafonu lolo ʻeku tangikeé. ʻI he taimi naʻe fonu ai ʻeku tangikeé pea kamata ke u mavahe mei he feituʻu keliʻanga loló, naʻá ku toe sio ki he tangatá.
Naʻe haʻu kiate au ha ueʻi mālohi mei he Laumālie Māʻoniʻoní: “ʻOku fiemaʻu ʻe he tangata ko ená ha puha sokoleti.”
Naʻá ku taʻefiemālie ki ai, “ʻOiauē, ʻoku ʻikai ko e tangata ko iá.”
Ka neongo ia, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u tufa ʻa e ʻū puha sokoletí ke u ongoʻi fiemālie ange ai. Naʻá ku fai ia koeʻuhí he naʻá ku fie muimui ki he ngaahi ueʻi mei he ʻEikí mo fai ʻa e meʻa naʻá Ne finangalo ke u fai maʻá e niʻihi kehé—ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono faingataʻa ʻo e muimui ki he ngaahi ueʻí.
Naʻá ku lue atu ki he tangatá, ʻa ia naʻe sio ʻita mai kiate au ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻoku ou fakaofi atú.
Naʻá ku pehē ange, “Naʻe hala ʻa e anga ʻo ʻeta fetaulakí. Ko Voni Kiasilī au. ʻOku ou fakaʻamu ke ke maʻu ha Kilisimasi Fiefia.”
Naʻá ku ʻoange ki ai ʻa e puha sokoletí mo lulululu mo ia. Kimuʻa peá ne tukuange hoku nimá, naʻá ne tangi.
Naʻá ne pehē, “Voni, kuó u ʻi he ngāueʻanga loló ʻi ha taʻu ʻe ono. ʻOku fakatupu loto-mamahi ʻa e siʻisiʻi ʻo e angaʻofá ʻi hení. ʻOku ongo ʻa e hangē ʻoku feangakoviʻaki ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku nau takitaha fai pē ʻenau meʻa ʻanautolu pea ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki ha taha kehe.”
Naʻa ne toe pehē mai: “ʻI he ʻaho ní naʻá ku pehē kapau ʻe ʻikai ha taha ʻe angaʻofa mai kiate au, ʻi heʻeku uta fakaʻosi ʻo e ʻahó, te u fakafonu ʻeku lolí ʻaki ʻa e uta mamafa taha ʻe lavá peá u lele ʻou tuiʻi ha ʻā vahevahe.”
Naʻá ku puke ia ʻi hono umá peá u pehē ange, “Kātaki muʻa ʻo ʻoua te ke fai ia. ʻOua naʻá ke toʻo ho moʻuí.”
Naʻá ku fakamatala ange kiate ia ʻo kau ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻá ku talaange ki ai ʻa e ʻofa, maama, mo e mahino ʻokú Ne maʻu ki he tokotaha kotoa peé. ʻI heʻema talanoá, naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe ʻi ai hano foha kei siʻi ʻi ʻAitahō naʻá ne ʻofa ki ai. Naʻá ku kole kiate ia ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻene moʻuí pe fakamamahiʻi ʻa e moʻui ʻa kinautolu naʻá ne ʻofa aí koeʻuhí ko ʻene loto-mamahí. ʻI heʻema fāʻofuá, naʻá ku talaange naʻá ku fakaʻamu te u toe sio ki ai pea te ne liliu ʻene fakakaukaú.
ʻI he ngaahi uike hono hokó, naʻá ku sio mo fakalea kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē. Lolotonga ha kiʻi mālōlō ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsemá, naʻá ne lue mai kiate au ʻo pehē mai, “Ko hoku ʻaho fakaʻosí ʻeni, Voni. Te u foki ki ʻapi ke ofi ange ki hoku fohá.”
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo hono tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí: “Te ke tuku nai ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi fekaú, mo ʻEne ngaahi fuakavá ke ne tākiekina e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē? Te ke tuku nai Hono leʻó ke muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamuʻomuʻa ha meʻa pē ʻokú Ne finangalo ke ke fai, ʻi ha toe meʻa kehe ʻokú ke fakaʻamua? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamoʻulaloaʻi ho lotó ki Hono finangaló?”
Ko hono tufa ʻo e ʻū puha sokoletí ko ha kiʻi ngāueʻi faingofua pē ia ʻo e tuí, ka naʻe ngaohi ia ʻe he ʻEikí ke toe ʻuhingamālie lahi ange (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33). ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā naʻe mei hoko ʻi he ʻaho ko iá kapau naʻá ku fakaʻuli ʻo lele pea ʻikai tokanga ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiló naʻá ku muimui ki ha ueʻi, pea naʻe muimui mai ha lelei lahi.
ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he talangofua ki he ngaahi fekaú, fakafanongo ki he Laumālié, mo fakahaaʻi ʻa e angaʻofá. ʻOku totonu ke tau feinga ke manatuʻi ko e tokotaha kotoa pē ʻoku tau sio ki aí ko ha foha pe ʻofefine ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he taimi ʻoku tau ʻave ai ʻa e Maama ʻo Kalaisí ʻo vahevahé, ʻoku fakatokangaʻi ia ʻe Heʻene fānaú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:45–46).