“Tokoni, Foaki, mo ʻOfa ʻi he Founga ʻa e ʻEikí,” Liahona, Tīsema 2025.
Tokoni, Foaki, mo ʻOfa ʻi he Founga ʻa e ʻEikí
ʻOku foaki tauʻatāina ʻe he kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní honau taimí mo ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoní, ʻo fakamafola ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní mo e ʻofa faka-Kalaisí.
Toʻohema: Kau faifekau ʻi Suisalani ʻoku tokoni ki he ngaahi ngāue fakamaʻa hili ha ngaahi matangi lalahi. Toʻomataʻu: Ko e taumuʻa ʻe taha ʻa e Siasí ke fakaleleiʻi e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú.
ʻI Soatani, naʻe fakafeʻungaʻi ha kiʻi taʻahine ki ha saliote teketeke ʻa e fānaú, ko e taha ia ʻo e ngaahi saliote teketeke ʻe 1,000 tupu naʻe foaki ʻe he Siasí.
ʻI Mekisikou, naʻe fengāueʻaki fakataha ai ʻa e Siasí mo e Kolosi Kula ʻa Mekisikoú ke fakatonutonu ʻa e meʻangāue faʻu ʻīmisí mo poupouʻi ha polokalama fakafaitoʻo fakatekinolosia (telemedicine) makehe maʻá e kau suká ke tokoniʻi ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha tokoni fakafaitoʻó.
ʻI Laipīlia, naʻe ako ʻa e kau fāmá ke fakatupulaki ʻa e fua ʻo e ngoué ke fakalahi ʻenau paʻanga hū maí ʻi he tokoni ʻo ha foaki naʻe fai ʻe he Siasí ki he Polokalama Meʻakai ʻa e Māmaní (World Food Programme).
ʻI Nevata, USA, naʻe fakatahatahaʻi ai ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí ha mohenga foʻou ʻe 91 ki he Misiona Fakahaofi ʻa Lasi Vēkasí (Las Vegas Rescue Mission).
ʻOku taʻe-faʻa-laua ʻa e ngaahi talanoa hangē ko ʻení ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku fakafōtunga ai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fai ʻe ha kāingalotu tokolahi ke moʻui ʻaki ʻenau tukupā ʻi he fuakavá ke tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní mo e ngaahi foakí.
ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi ha faʻahinga tokoni fakavavevave ki he kakai tukuhausiá, ko hono foaki ha tokoni fakaʻatamai mo fakaeloto, pe ngāue tokoni ʻi he tukui koló mo e ʻapí. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻa e faʻahinga tokoni pehē mei he kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he Ko Hono Tokangaekina ʻo Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá: Fakamatala Fakanounou ki he 2024, ʻa e Siasí ʻa ia ʻoku pulusi fakataʻu ʻi ha ngaahi māhina siʻi hili e fakaʻosinga ʻo e taʻú.
ʻOku fakamatala ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha fakafeʻiloaki ki he lipōtí, “ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala fakanounou ko ʻení ʻa ʻetau tokangaʻi fakataha e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ngāue hangē ko e tokoni ki he ngaahi meʻa fakatuʻupakeé, fafanga ʻo e fiekaiá, mo hono tokangaekina ʻa e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú”.
Tokoni Fakaemāmani Lahi
Naʻe pehē ʻe Peleini Mekisifila, ko e talēkita pule ʻo e Potungāue Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá, “ʻOku fakafou ʻi he ngaahi ngāue faivelenga ʻa e kāingalotú mo e ngaahi kautaha fengāueʻakí ʻa ʻetau lava ʻo feau e ngaahi fiemaʻu fakalotofonuá mo fakatupu ha ola ʻe tuʻuloá. ʻI heʻetau ngaahi feinga kotoa pē, ʻoku tau feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono langa hake ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi heʻetau feau ʻetau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo tokoni ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei fakahokó.”
ʻOku fuʻu lahi e ngaahi foaki mo e tokoni ʻofa fakaetangata kotoa pē ke lisi, ka ʻoku ʻi lalo ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue lelei ʻa e kāingalotú, kaungāmeʻá, mo e tokoni fakaemāmani lahi ʻa e Siasí.
Ko Hono Tokangaekina ʻo e Houʻeiki Fafiné mo e Fānaú
Naʻe fakalahi ʻe he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he 2024 ʻa e polokalama fakaemāmani lahi ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga moʻui lelei mo e lelei ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú ʻaki ʻenau tokanga taha ki he meʻakai fakatupu moʻui lelei ʻa e fānaú, tokangaekina ʻo e faʻeé mo e pēpē toki fāʻeleʻí, huhu maluʻí, mo e poto ʻi he laukongá mo e tohinimá.
Naʻe pehē ʻe Kamila N. Sionisoni ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻOku kamata ʻa e fakalakalaka fakaemāmani lahí ʻi hono fafangaʻi ʻa e fānaú mo hono fakamālohia ʻa e houʻeiki fafiné. ʻI hoʻo tāpuakiʻi ha fefiné, ʻokú ke tāpuakiʻi ai ha fāmili, kolo, mo ha puleʻanga. ʻI he taimi ʻokú ke tāpuakiʻi ai ha kiʻi fānaú, ʻokú ke tokateu ai ki he kahaʻú.”
ʻI he ngāue fakataha mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa fakaetangata fakaemāmani lahi ʻe valu (CARE International, Catholic Relief Services, Helen Keller Intl, iDE, MAP International, Save the Children, The Hunger Project, mo e Vatamin Angels), naʻe tokoni e Siasí ke fakaleleiʻi e tuʻunga lelei ʻo e kakai fefine mo e fānau ʻe toko 21 miliona tupu ʻi he funga ʻo e māmaní—ʻo liunga ua ai ʻa e ngaahi ʻuluaki fakafuofua ki he taʻú. Kuo fakahoko ʻe he Siasí ha fatongia fakatakimuʻa ʻi hono fakatahaʻi e ngaahi kautaha ko ʻení pea ʻomi ʻenau taukeí ki ha kulupu ʻe fā ʻo nofotaha ʻi hono ʻaonga ki he houʻeiki fafiné mo e fānaú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sionisoni, “ʻOku kei hoko pe ʻa e fengāueʻakí ko e uho ʻo e polokalamá ni; ʻoku tau fakatupu ʻa e ola maʻongoʻonga tahá ʻi heʻetau ngāue fakatahá. ʻOku tau hanganaki fakataha atu ki ha toe taʻu ʻe taha ʻo hono fokotuʻu ha kahaʻu moʻui lelei ange maʻá e houʻeiki fafiné mo e fānaú mo hono fakamālohia ʻo e tukui koló.”
ʻI he ngaahi ngāue kehe fekauʻaki mo iá, naʻe poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e kulupu Kalitasi Manilá (Caritas Manila) ʻi he ʻOtu Filipainí ʻaki hono ʻoatu ha ngaahi meʻatokoni, vaitamini, mo ha ngaahi meʻa haisini ke ʻiloʻi mo faitoʻo ʻaki ʻa e fasimanavá.
ʻI he fengāueʻaki fakataha ʻa e Siasí mo e Polōseki ʻAMANAKI LELEÍ (Project HOPE), naʻá ne tokoni ai ki hono fakapaʻanga ʻo e ako ki he fānau ne toki fāʻeleʻí mo e ngaahi faʻeé mo e meʻangāue ʻi Kolomupia mo Venesuelá. Naʻe tokoni foki ʻa e Siasí ke langa ha senitā foʻou ki he ngaahi faʻeé mo fakanaunau kakato ha tafaʻaki ki he ngaahi pēpē ne toki fāʻeleʻí ʻi he falemahaki ʻi Laipīliá hili hono fakaʻauha ʻo e fale kimuʻá ʻi he fekeʻikeʻi fakapuleʻangá. Naʻe fakafiefiaʻi ʻe he kau toketaá ʻa e tokolahi ʻo e ngaahi pēpē te nau lava ʻo fakahaofi ʻenau moʻuí.
ʻI Mali, naʻe ngāue fakataha ʻa e UNICEF mo e Siasí ke fai ha ngaahi huhu maluʻi maʻá e houʻeiki fafiné, ʻo taʻofi ai mei he fonuá ʻa e hamu (tetanus) ʻi he pēpē toki fāʻeleʻí ʻa ia ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ki he moʻuí. Naʻe toe poupouʻi foki ʻe he Siasí ʻa e ngaahi polokalama Ako ki he Moʻuí (Learning for Life) ʻi he Lepapulika Fakatemokālati ʻo Kongokoú, Keniā, Sutani, mo ʻIukanitā, ʻa ia ʻoku foaki ai ha ako mo e ngaahi tokoni ki he fakafuofua ki ha fānau ʻe toko 140,000.
ʻI Silovākia, naʻe tokoni ʻa e Siasí ki ha kautaha fakalotofonua ʻi hono akoʻi e houʻeiki fafiné ke nau hoko ko ha kau ngāue tauhi, ʻo malava ai ke nau tokonaki maʻa honau ngaahi fāmilí mo langa hake honau tukui koló.
Ngāue Fakataha ke Fai ha Tokoní
Ke maʻu ha tokoni lahi ange kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e Siasí mo ha ngaahi kautaha lahi ʻe niʻihi, kau ai ʻa e Polokalama Meʻakai ʻa e Māmaní (World Food Programme), ko e ngaahi kautaha Kolosi Kulá mo e Red Crescent, Tokoni Faka-Mosilemí (Muslim Aid), Vai maʻá e Kakaí (Water for People), UNICEF, mo e Ngaahi Tokoni ʻa e Katoliká (Catholic Relief Services).
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku tatau ʻetau taumuʻá ko hono fakafiemālieʻi e faingataʻaʻia ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ko ha konga ia ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.”
ʻOku ngāue fakataha foki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí pea mo honau tukui koló ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Tatau ai pē pe ko ha ngaahi ngoue ʻa e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ki ha mēmipa ʻo e uōtí naʻe lavea, fakatahatahaʻi ʻe ha kau taautaha kei talavou ha meʻatokoni maʻá e fiekaiá ʻi ha konifelenisi, pe ko hano faʻu ʻe he toʻu tupú ha ʻū mohenga ki ha nofoʻanga tukuhausia, ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi ngāue fāitahá ha fakafiemālie ki ha tokolahi.
Ko Hono Fafanga ʻa e Fiekaiá
Naʻe fāʻeleʻi taʻe-hoko ʻa Huliō ʻi Kuatemala. Naʻe ʻave ia ʻe heʻene faʻeé ki ha polokalama sivi meʻakai fakatupu moʻui lelei naʻe fakahoko ʻe he Siasí, pea naʻá ne maʻu ha ngaahi fakalahi ki he meʻakai fakatupu moʻui leleí ke tokoni ki heʻene tupulakí. Talu mei ai kuo ikunaʻi ʻe Huliō ʻa e fasimanavá, ʻo hangē ko e niʻihi tokolahi kehe kuo tāpuekina ʻe he kāingalotu ngāue tokoni ʻi he ngāue ʻa e Siasí ke tokanga taha ki he meʻakai fakatupu moʻui lelei ki he fānaú.
Tokoni ki he Nofoʻangá
Naʻe hola ʻa Kalatoumi mo ʻene fānau īkí mei honau ʻapí mo e vala pē naʻa nau tuí koeʻuhí ke nau malu ʻi he lotolotonga ʻo e moveuveu fakalotofonuá. Hili ʻenau tūʻuta ki he ʻApitanga Kumi Hūfanga Minauao ʻi Kameloní, naʻe maʻu ʻe Kalatoumi ha tēniti maʻa hono fāmili kei īkí ʻa ia naʻe foaki ange ʻe he ShelterBox mo e Siasí.
Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Kakai Tuʻu Laveangofuá
ʻOku feimeʻatokoni ha fefine Sīlia ʻi tuʻa ʻi hono nofoʻanga fakataimí. ʻOku poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi polokalama tokoní ke tokoni ki hono fakamālohia ʻo e kakai ʻoku tukuhausiá.
Fakaʻaongaʻi ʻo e taá ʻi he angalelei ʻa e ShelterBox
Naʻe fakamālohiʻi ʻa e kakai fefine mo e fānau ʻi ʻIemeni, Sīlia, mo Lepanoní ke nau hola mei honau ngaahi ʻapí ʻi he 2024. Naʻe poupouʻi ʻe he Siasí ha ngaahi polokalama tokoni kehekehe ke tokoni ki hono fakamālohia ʻo e niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi kautaha fakalotofonua ko ʻení.
Hangē ko ʻení, naʻe foaki ʻe he Siasí ha sipi ʻe 150 ki he ʻAla Seihutí (Al Jahuth) ke fokotuʻu ha faama sipi huʻakau ʻi Soatani. ʻOku akoʻi ʻe he kautahá ki he kakai ʻi he ngaahi nofo kemí ʻa e founga ke maʻu ai ha ngaahi koloa ngaohiʻanga huʻakau mo fakatupu ha paʻanga hū mai ke nau tokangaʻi pē kinautolu. Naʻe fengāueʻaki fakataha foki ʻa e Siasí mo e Lāma Fakaemāmani Lahí (Rahma Worldwide) ʻi Lepanoni, Siasi Coptic Orthodox ʻi ʻIsipité, mo ha ngaahi kautaha kehe ke foaki ha tokoni fakameʻatokoni fakavavevave ki he tukui kolo naʻe tuʻu laveangofuá.
Tokoni ʻi ha Meʻa Fakatuʻupakē
ʻI he taimi ne hoko ai ha ngaahi fakatamaki lahi ʻi he ʻOtu Filipainí ʻi he 2024, kau ai ha afā mālohi, mapuna hake ha moʻunga afi, vela, mo e laʻalaʻaá, naʻe foaki ʻe he Siasí mo e ngaahi tokoni fakavavevave ʻa e fonuá ha tokoni. Naʻe foaki līʻoa ʻe he kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí ha taimi mo feinga ke fakapēketi, fokotuʻutuʻu, mo tufaki ha ngaahi koloa.
ʻOku tokoni ʻa e kau faifekaú ki hono fakahifo ʻo e ʻū naunau ki he meʻa fakatuʻupakeé mei ha vakapuna hili ha tāfea lahi ʻi Lio Kalani to Sula, Palāsila.
Fakaʻaongaʻi ʻo e taá ʻi he angalelei ʻa e Divulgação Azul
Naʻe foaki ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha tokoni mahuʻinga ki he kau faingataʻaʻia he tāfea ʻi Lio Kalani to Sula, Palāsilá, ʻa ia ne mole ai ha ʻapi nofoʻanga ʻa ha kakai ʻe toko 200,000 pea iku ki ha mate ʻe toko 90 tupu. Naʻe fokotuʻu ʻe he Siasí ha ʻū fale nofoʻanga fakalotofonua ʻe 21, tufa ha ʻū pēketi meʻakai, mo ʻave ha ʻū naunau tokoni fakavavevave feʻunga mo e toni ʻe ono. Naʻe kau foki ʻa e kāingalotú mo e kau faifekaú ʻi he ngaahi ngāue ki hono fakamaʻá.
Hili hono maumauʻi ʻe he Afā ko Peililí ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he ʻOtu Kalipiané, naʻe fononga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he Motu ʻIunioní ke tufaki ha ngaahi naunau ne fuʻu fiemaʻu, hangē ko e meʻakaí mo e naunau haisiní, pea naʻa nau tokoni ke fakaʻataʻatā ʻa e ngaahi vevé mei he halá.
Maluʻi ʻo e Meʻatokoní
ʻI Nikalākua, naʻe tokoni ʻa e Siasí ki ha ngāue ʻa e Polokalama Meʻakai ʻa Māmaní ʻa ia naʻá ne ʻoange ki he fānaú ha meʻatokoni ʻi he akó. Naʻe kau foki ʻi he polōsekí ʻa hono langa mo fakaleleiʻi ʻo e peito ʻi he ngaahi ʻapiako ʻi he fonuá.
Tokoni ki he Akó
ʻI ʻĀsenitina, naʻe tokoni ʻa e Siasí ki he Palani ʻEmeasi ʻa e Kalitasí (Caritasʼs Plan Emaús) ke foaki ha ngaahi sikolasipi maʻá e fānau akó. ʻE tokoni ʻa e ngaahi sikolasipi ko ʻení ki ha fānau ako tokolahi ʻi he fonuá ʻoku faingataʻaʻia, ʻo fakalahi ai honau faingamālie ngāue ʻi he kahaʻú mo tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu.
Naʻe tokoni ʻa e Siasí ke ʻave ha komipiuta ʻe 1,000 ki ha fānau ako ʻi Mongokōlia.
ʻI Mongokōlia, naʻe fengāueʻaki ʻa e Siasí mo e Potungāue Akó ke ʻave ha ʻū komipiuta ʻe 1,000 ki he ngaahi akoʻanga māʻolungá. Te nau tāpuekina ha fānau ako ʻe meimei toko 43,000 ʻaki ha ngaahi faingamālie fakaako lelei ange.
ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe ha kāingalotu tokolahi ha ngaahi kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ʻoku tokoniʻi ʻe ha kau ngāue tokoni ʻi honau uōtí mo e ngaahi ʻēliá ke fakaleleiʻi ʻenau moʻuí. ʻOku maʻu foki ʻe ha tokolahi ha ngaahi nō mo ha ngaahi sikolasipi ke tokoni ki hono totongi ʻo e akó ʻo fakafou ʻi he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻu ʻa e Siasí.
ʻOfa ʻi Hotau Kaungāʻapí
Naʻe akoʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke tau muimui ki he ongo fekau lalahi ʻe uá: ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí (vakai, Mātiu 22:37–39). Hangē ko ia ne leʻa ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻI he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa hotau lotó, ʻokú Ne fakatafoki hotau lotó ki he lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi ha founga fakaʻofoʻofa mo maʻa.”
ʻI he ʻaho ní, ʻoku feinga ʻa e Siasí mo hono kakaí ke muimui ʻi he hala ʻo e ʻEikí ʻaki ʻenau tokangaʻi ʻa e kakai faingataʻaʻiá ʻo fakafou ʻi he ngaahi polokalama uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata fakaemāmani lahí, mo e ngāue tokoní. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni ʻOakesí, “ʻOku tukupā ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻoku toe tukupā foki ke fengāueʻaki fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he ngāue ko iá.”