2025
Ko e Taimi Fakafiefia Taha ʻo ʻEku Moʻuí
Liahona Tīsema 2025


“Ko e Taimi Fakafiefia Taha ʻo ʻEku Moʻuí,” Liahona, Tīsema 2025.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Ko e Taimi Fakafiefia Taha ʻo ʻEku Moʻuí

ʻI he taimi naʻá ku fehuʻi ai ki he ʻOtuá pe naʻá ku fai ʻa e fili totonú ʻi heʻeku liliu ʻeku moʻuí, naʻá Ne tali mai ʻaki ʻEne ʻomi ʻa e ongo faifekau taimi kakató ki hoku matapaá.

laʻitā ʻo e tokotaha faʻu tohí

Faitā ʻa Stefan Huysmans

ʻI ha taʻu ʻe 11, naʻe maʻunimā au ʻe he faitoʻo konatapú (methamphetamine). Naʻe lahi fau ʻa e taʻefiemālié mo e loto-mamahí ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe taʻeʻaonga ʻa e feinga ʻa e kakai naʻe ofi taha mai kiate aú ke tataki au ke u fakamamaʻo mei he faitoʻo konatapú.

Naʻá ku ʻi ha feituʻu fakapoʻuli, ʻo fefaʻuhi mo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá, pea naʻá ku ifi pē ʻo aʻu ki heʻeku uesia fakaeʻatamai (psychosis). Naʻe hōloa ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hoku ʻātakaí. Naʻe aʻu pē ʻo u feinga ke toʻo ʻeku moʻuí. Ko ha mana ʻeku kei hao moʻui maí. Hili iá, ko ʻeku ʻuluaki fakakaukaú pē, “ʻOku ʻikai totonu ia ke u mavahe. ʻOku ʻi ai haʻaku taumuʻa.”

Naʻe uesia ʻe hoku maʻunimaá hoku ngaahi vā fetuʻutakí kotoa, tautautefito ki hoku vā fetuʻutaki mo hoku foha taʻu 13 ko Lingikoní. Naʻá ne kole mai ʻi ha ʻaho ʻe taha pe te u lava ʻo lesisita ia ʻi he fuhu-ʻaká (kickboxing). Naʻá ku talaange te u fai ia, ka naʻá ne sio mai kiate au peá ne pehē mai, “Teti, ʻoku ʻikai ke u tui kiate koe.”

“Ko e hā ʻa e ʻuhingá?” Ko ʻeku fehuʻí ange ia.

Naʻe tali mai ʻe Lingikoni, “ʻOkú ke fai maʻu pē ʻeni. ʻOkú ke ʻai ke tō noa atu ʻeku ʻamanakí pea ʻikai pē ke ke fai ki hoʻo leá.”

Naʻe ongo ia ki hoku lotó. Naʻá ku ongoʻi loto-mamahi ʻaupito. Naʻe ʻikai ke u toe talanoa au ki heʻeku kiʻi tamasiʻí. Ka naʻá ku talanoa ki ha talavou taʻu 13 ʻa ia naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá ku fakapapau ke liliu. Naʻá ku palōmesi kiate au he ʻikai ke u toe ifi ʻaisi (meth). ʻI he pō kotoa pē, naʻá ku pehē kiate au pē, “Te u fai ha ngaahi fili ʻoku lelei angé.”

Hili ha uike ʻe ua mei heʻeku ngāue ke fakaleleiʻi hoku vā fetuʻutaki mo Lingikoní. Naʻe ʻikai ke u fakatau faitoʻo konatapu, ka naʻá ku lesisita ia (Lingikoni) ʻi ha fale fakamālohisino fuhu-ʻaka. Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻi he fakalakalaka naʻá ku faí.

Ko Kesitī ʻoku akoako fuhu-ʻaka mo hono fohá

ʻI he lolotonga ʻo ha ʻaho ʻuha ʻe taha, naʻe fie taʻo palauni ʻa Lingikoni. Naʻá ne tānaki fakataha mai ʻa e ngaahi meʻa ke ngaohi ʻakí peá ne tuifio kotoa ia. ʻI heʻeku siofi iá, naʻá ku ongoʻi laukau ʻaupito ʻaki hoku fohá. Naʻe fonu hoku lotó ʻi he houngaʻiá ʻi he lelei ange homa vā fetuʻutakí mo e tupulaki ʻo e falalá ʻi ha uike pē ʻe ua.

ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku fai ha lotu fakalongolongo: “ʻE ʻOtua, ʻoku ou fai nai ʻa e meʻa ʻoku totonú? Ko e meʻa nai ʻeni ʻoku totonu ke u fai?”

Ko ha Tukituki ʻi he Matapaá

ʻI heʻeku fai pē ʻa e fehuʻi ko iá ki he ʻOtuá, naʻá ku fanongo ki ha tukituki ʻi he matapaá. Naʻá ku sio ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá ʻo sio ki ha ongo faifekau ʻokú na tuʻu ʻi he ʻuhá. Naʻá ku fakatokangaʻi kinaua ko e kakai naʻa nau faʻa ʻalu ʻo malanga ʻaki ʻa e ʻOtuá, ko ia naʻá ku fakaafeʻi kinaua ki loto. Ko e taimi ia naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe ʻiate au ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá Ne tokangaʻi au.

Naʻe fakamatala mai ʻe he ongo faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná peá na fakaafeʻi au ki he lotú. Naʻá ku ʻalu ki he lotú ʻi he uike kotoa pē hili ʻa e ʻaho ko iá. Ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe te u kamata lau ʻi fē ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku totonu nai ke u kamata mei muʻa, mei mui, pe lau ha ngaahi peesi ʻi lotomālie? ʻI heʻeku ʻeke ki he ongo faifekaú pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí, naʻá na fakaafeʻi au ke u lau ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá” ofi ki muʻa ʻi he tohí pea fai ha lotu.

ʻI ha pō ʻe taha lolotonga ʻeku tokoto ʻi hoku mohengá ʻi ha loki fakapoʻuli, naʻá ku toʻo hake ʻeku Tohi ʻa Molomoná peá u fai ha lotu. Naʻá ku fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻá ku akó pea ke Ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi naʻe moʻoni ia.

Naʻe kamata ke u lau ʻa e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá pea huke ʻa e pēsí. Naʻe kamata ke ngingila mo ngingila ange ʻa e ngaahi pēsí. Fakafokifā pē kuo nau fuʻu ngingila pea pau ai ke kuikui hoku matá. Naʻá ku sioloto ki he tā tongitongi ʻo Kalaisí—ko ha ʻata ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku mafao mai Hono ongo toʻukupú.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi pē ko iá naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai lava hano toe fakaʻikaiʻi ia. ʻOku moʻoni foki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ku fakakaukau he ʻikai ke u toe tafoki mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ku papitaiso. Kuo kau fakataha mai hoku ngaahi kaungāmeʻá, fāmilí mo e uōtí ke poupouʻi au. Kuo hoko ʻeni ko e taimi fakafiefia taha ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku fonu hoku lotó [ʻi he fiefia] .

Ko Kesitī mo hono fohá ʻokú na tuʻu ʻi muʻa ʻi he temipalé

ʻOku pehē ʻe Kesitī, “Kuo tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke faʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki lelei mo falalaʻanga ange mo e niʻihi kehé—tautautefito ki hoku foha ko Lingikoní.”

ʻI heʻeku fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, naʻá Ne toʻo kotoa hoku mamahí—ʻa e loto-mafasiá, loto-hohaʻá, mo e fakapoʻulí—peá Ne ʻomi kiate au ha mālohi ke ikunaʻi ʻaki hoku maʻunimaá. Kuó Ne tokoniʻi au ke u faʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki lelei mo falalaʻanga ange mo e niʻihi kehé—tautautefito ki hoku fohá.

ʻI he taimi ʻokú ke “ʻai ʻa e teunga tau ʻo e māʻoniʻoní,” te ke lava ʻo “tupeʻi atu ʻa e ngaahi sēini, ʻa ia kuo haʻi ʻaki ʻa [kimoutolú] … pea tuʻu hake mei he efú” (2 Nīfai 1:23). Kapau te ke fekumi ki ha liliu ʻi hoʻo moʻuí, ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá. Kapau te ke kole tokoni kiate Ia ke fai ha ngaahi fili angatonu, te Ne tāpuakiʻi koe. Naʻe ʻomi ʻe he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate au ʻa e mālohi ke ikunaʻi hoku maʻunimaá, fakatomala, pea hoko ko ha tokotaha foʻou (vakai, 2 Kolinitō 5:17).