“Aisea Ou te Filifilia ai le Ekalesia Toefuataiina,” Liahona, Fep. 2025.
O Atatosi o le Faatuatua
Aisea Ou te Filifilia ai le Ekalesia Toefuataiina
Ou te nofo aitalafu i mea uma ua ia te au ma o loo ou i ai nei—o lo’u aiga, o’u tulaga faatauaina, o la’u galuega, o lo’u faamoemoega i le olaga—i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.
Ata na pueina e Christina Smith
Ina ua ou a’oa’oina e faitau a o ou laitiiti, na amata ona ou faitauina le Tusi Paia. E oo ane i le 10 o o’u tausaga, sa ou manao, e pei o Iosefa Samita, ia maua le ekalesia sa’o e auai ai. Sa amata ona ou sailiili i lotu na siomia ai lo’u fale. Ona valaaulia lea o i matou e se uo a lo’u tina i se afiafi faaleaiga i se tasi aso.
“O lenei tonu lava.” Sa ou manatu ifo ai. “O le lotu lenei!”
E lua vaiaso mulimuli ane, na papatisoina ai i matou o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
Sa matou nonofo i se vaipanoa matitiva o Kuatemala, lea na amataina ai ni vaega o tagata faatupu faalavelave. O le toatele o a’u uo matutua na auai i nisi o nei kegi. Ana ou le iloa le talalelei, atonu ou te auai i se vaega o tagata faatupu faalavelave ma fasiotia ai ae lei atoa lou 18 tausaga, e pei o nisi o nei alii talavou. O le auai i le Ekalesia o se suiga lea i o’u avanoa i le lumanai.
Tomai ma le Molimau
Ina ua uma ona ou auai i le Ekalesia, sa ou fiaai mo le malamalama. E oo ane i le taimi na atoa ai lo’u 14 tausaga, ua uma ona ou faitauina tusitusiga paia uma ma tusi a le Ekalesia na avanoa mo a’u, e pei o Iesu le Keriso ma Mataupu Faavae o le Faatuatua, saunia e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.
I le 1984, sa ou pese ai ma se aufaipese i le faapaiaga o le Malumalu o Kuatemala City Kuatemala. Sa ou mafaufau pe aisea na tetee ai nisi tagata i le faapaiaga ma tufa atu lomiga e faasaga i le Ekalesia i luma o le malumalu. I lena taimi, sa ou vaaia ai foi nisi tagata o tuua le Ekalesia mo mafuaaga eseese.
Na faamaeaina lo’u faitauina o le Tusi a Mamona i le lua masina talu ona ou papatiso. E lei tuua lava a’u e la’u molimau i le tusi. Ona ou te iloa e moni, ou te iloa o Iosefa Samita o se perofeta, na valaauina o ia e le Atua, ma o le Ekalesia lenei a le Faaola.
Talu ai ua iloa e Carlos e moni le Tusi a Mamona, ua ia iloa ai foi “o Iosefa Samita o se perofeta, na valaauina o ia e le Atua, ma o le Ekalesia lenei a le Faaola.”
O se molimau e sau mai le Atua. Afai Na te ta’u atu ia te oe o le Ekalesia moni lenei ma ua e iloa o le Atua na ta’u atu ia te oe, o lona uiga ua na o le pau lena—ua e iloa (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:25). E mafai ona malamalama ma tatalia mea uma e ala i lena tioata.
Talu ai nei, sa ou asiasi atu ai i se tagata o le aiga o loo tauivi ma lona faatuatua ona o nisi o mea sa ia vaaia i luga o le initoneti.
“Afai e mafai ona e maua se mea e sili atu nai lo le talalelei a Iesu Keriso pe e sili atu foi lou fiafia nai lo le talalelei, ona ou faia lea,” sa ou fai atu ai ia te ia. “Ae ua ou iloa mai aafiaga e leai se mea e sili atu pe sili atu foi ona tatou fiafia ai nai lo le talalelei a Iesu Keriso.”
Sa ou fai atu ia te ia o nisi tagata e fai mai e le o i ai le Atua ma e le moni le talalelei, ae latou te le sailia ma le naunautai le upumoni. Ma e i ai isi e pei o le tamā o le Tupu o Lamonae, o lē sa matuai naunau lava e iloa le Atua ma sa ia tatalo ai, “Sei e faailoa mai oe lava ia te au, ma o le a ou lafoai ese a’u agasala uma ina ia ou iloa oe” (tagai i le Alema 22:17–18).
E taua le alofa ma le le faamasinoina pe a fesoasoani i se tasi o loo tauivi ma fesili faigata o le faatuatua. Na fai mai se tagata o lo’u aiga o le a le toe auai o ia i le lotu, ae sa le’i taofia lona auai. Ou te manatu sa faaauau pea ona auai o ia aua e vavalalata le ma mafutaga, ma ua ia lagonaina ua ou malamalama i ona masalosaloga.
Musika ma le Alofa Mutimutivale
A o tuputupu ae la’u molimau a o ou laitiiti, sa faapena foi lo’u fiafia i musika. Na amata lena alofa ina ua ou ulufale atu i se falesa o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma vaaia ai se piano mo le uluai taimi. Ou te lagona sa i ai se fuafuaga a le Alii mo au aua sa ou lagona le tosina atu i le piano. Sa ou tatalaina le nofoa o le piano, maua se tusi i le auala e ta ai le piano, ma amata ona ou aoaoina au lava.
E lei umi, ae ou taina le piano i la’u uarota i Aso Sa uma ma pese i le aufaipese a le autalavou a le uarota. Ina ua atoa lo’u 16 tausaga, sa amata ona ou auai i le National Conservatory of Music i Kuatemala. Sa uunaia au e le taitai pese a le aufaipese, o Beto Echeverria, ina ia avea ma se tagata faapolofesa o le musika. Talu mai lena taimi, sa ou taina le piano ma taitaia le tele o aufaipese i sauniga a le Ekalesia. Mulimuli ane, na avea au ma taitai faamaopoopo o musika a le Ekalesia mo le Eria o Amerika Tutotonu. O le asō, ou te faigaluega ai o se tagata e fai piano ma se faiaoga o musika.
O Carlos, o loo pepese faatasi ma lona afafine o Rocio, na ia iloaina lona fiafia i musika ina ua ulufale atu o ia i se falesa o le Au Paia o Aso e Gata Ai, vaai i se piano mo le uluai taimi, ma aoaoina o ia lava e taina.
Ina ua asiasi atu Peresitene Russell M. Nelson i Kuatemala i le 2019 o se vaega o se auaunaga e iva aso i Amerika Latina, sa ia saunoa i se faigalotu i le afiafi, lea na talosagaina ai au e taitaia se aufaipese e 200-leo. I se taimi ina ua amata ona matou faataitai, sa ou faia ai se miti.
Sa ou moemiti o le a mafai ona ou faatalofa atu i le perofeta. Ina ua maea le faigalotu, a o talotalo faatofa atu Peresitene Nelson i lona solosolo i le 22,000 tagata iina, sa ia liliu mai ia te au ma faapea mai i le faaSipaniolo atoatoa, “Faafetai tele lava. Malo lava!” Ona saunoa atu lea i le faapotopotoga, sa faapea atu Sister Wendy Nelson, “Ou te lei iloaina e i ai se tou Aufaipese a le Tapeneko i Kuatemala!”
O le isi alofa mutimutivale alofa na ou mauaina e ala i le auauna atu e ala i musika na oo mai i le 2024 ina ua valaaulia au e pepese faatasi ma le Aufaipese a le Tapeneko i le Lotoa o le Malumalu i le taimi o le konafesi aoao ia Aperila. Ae na oo mai foi se isi faamanuiaga ina ua maea la’u faailoga tikeri e ala i le BYU–Pathway Worldwide—o se mea sa ou manao i ai talu mai lo’u talavou matua.
E aunoa ma se masalosalo, e mafai ona ou faapea atu ua ou nofo aitalafu i mea uma ua ia te au ma o loo ou i ai nei—o lo’u aiga, o’u tulaga faatauaina, o la’u galuega, o lo’u faamoemoega i le olaga—i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Ua aumaia ai ia te au le puipuiga, taitaiga, ma le anoanoai o faamanuiaga.
“E mafai ona malamalama ma nosaia mea uma” e ala i se molimau i le Faaola ma Lana talalelei toefuataiina, o le tala lea a Carlos, o loo i le ata ma lona faletua o Claudia, ma le la fanau, o Jose ma Rocio.