“O Le Tala o le Toefuataiga o le Talalelei a Iesu Keriso,” Liahona, Fep. 2025.
O Le Tala o le Toefuataiga o le Talalelei a Iesu Keriso
O le mea na tupu i uluai tausaga o le Toefuataiga o se “galuega taua ma le ofoofogia”!
I le avea ai ma se faifeautalai ua toe foi mai mai Nofoaga o Talafaasolopito o Niu Ioka ma Penisilevania, e i ai so’u fiafia loloto i mea na tutupu i le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso. A o tuputupu ae le Ekalesia ma salalau atu le talalelei i le salafa o le lalolagi, ou te manao ia maua e isi le avanoa lava lea e tasi na ou maua e lagona ai le agaga o nei nofoaga. O mai faatasi ma a’u i se malaga taamilo i nei nofoaga paia a o ou toe faamatala nisi o mea na tutupu i le Toefuataiga.
O Le Uluai Faaaliga, saunia e Walter Rane
O Le Uluai Faaaliga
Ou te vaai faalemafaufau i laulaau lanumeamata fou o loo oso ae mai laau a o laa atu Iosefa Samita i le togavao e latalata i lona fale i lena aso o le tautotogo i le 1820. Ou te vaai faalemafaufau ia te ia i le 14 o ona tausaga, ma le le manao e “tumau i le pogisa ma le fenumiai” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:13) sa ia lagonaina mo le lua tausaga ua mavae. O lenei vao o laau o le a mulimuli ane ta’ua o le Vao Paia.
Sa ia tusia mulimuli ane e faapea, i le avea ai ma se talavou laitiiti, “sa oo ina matuai atuatuvale lava lo’u mafaufau, ona sa ou lagonaina lo’u ta’usalaina i a’u agasala. … O lea, sa ou tagi atu ai i le Alii mo le alofa tunoa, aua sa leai se isi na mafai ona ou alu i ai e maua mai ai le alofa tunoa.” O se tasi lenei o mafuaaga na taitai atu ai o ia i le tatalo i lena taeao. Sa ia faamaumauina le tali i lana tatalo:
“Na ou vaai i se malamalama faaniutu i luga ae tonu o lo’u ulu, e sili atu le pupula nai lo le la, ua alu ifo malie lava seia oo mai ia te au.
“… Ina ua oo ifo le malamalama i o’u luga, sa ou vaaia ni Tagata se toalua, o lo laua pupula ma le mamalu e le mafaamatalaina, o tutu a’e i ou luga i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i la’ua ia te a’u, ma fofoga mai ia te a’u i lo’u igoa ma fetalai mai, a’o tusi ane i le tasi—O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16–17).
Na faasino atu e le Atua le Tama i Lona Alo Pele, o Iesu Keriso, ma faaali atu ia Iosefa le mea e maua ai le toomaga. Ma o iina o loo Ia faasino mai ai pea i le asō. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “Po o a lava au fesili po o faafitauli o i ai, e maua lava le tali i le soifuaga ma aoaoga a Iesu Keriso.”
Ua Faaali Mai le Agelu o Moronae ia Iosefa Samita, saunia e Tom Lovell
O le Agelu o Moronae
A o tuua e Iosefa lena aafiaga paia i le togavao, sa faaauau pea le olaga, sa tele atu fesili na oo mai, ma sa mamafa i lona agaga le mamafa o ona “vaivaiga ma le le atoatoa” (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:28–29). I le aso 21 o Setema, 1823, na toe taitaiina atu ai o ia i le tatalo.
Ou te vaai faalemafaufau i le 17 tausaga o Iosefa o tootuli i luga o le fola i autafa o lona moega i lena po. A o ia tatalo—ma le iloaina o le a ia maua se tali—sa alu ifo se malamalama ma faatumulia ai le potumoe laitiiti sa ia faasoaina ma ona tei.
O le tagata asiasi o le agelu o Moronae. Ou te vaai faalemafaufau ia Iosefa o manava ese ma le mapusaga a o faamautinoa atu e le agelu ia te ia ua faamagaloina e le Atua ana agasala. Ona ia faamatala lea o le galuega na fuafuaina e le Alii mo ia. Na tusia e Iosefa: “Na ia fai mai sa i ai se tusi na teuina, na tusia i papatusi auro, ma tuuina mai ai se tala i tagata sa nonofo muamua i lenei konetineta. … Sa fai mai foi o ia o loo i ai i totonu o lenei tusi le atoatoaga o le Talalelei tumau e faavavau, e pei ona sa tuʼuina atu e le Faaola i tagata sa i ai anamua” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:34).
O le matafaioi a Iosefa le aumaia o papatusi auro mai le Mauga o Kumora, faaliliu le talafaamaumau, o le a avea ma Tusi a Mamona.
O le Mauga o Kumora
A o faagasolo tausaga ma tuputupu ae Iosefa, sa aoao atu e Moronae le perofeta talavou i le mauga. O tausaga taitasi, e le’i faatagaina ai o ia e le agelu e ave papatusi, ma le iloaina e lei saunia Iosefa. Ou te vaai faalemafaufau ia Iosefa o tuua le mauga ina ua maea asiasiga taitasi ma Moronae ma le naunau e saunia mo le asiasiga i le tausaga a sau.
Sa tatau ona onosai Iosefa i tausaga taitasi o “le taimi e aumai ai … e lei taunuu mai [le talafaamaumau]” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:53). Sa mafai lava ona fiu Iosefa i le le fiafia ae nai lo lena, sa filifili e “[maua] faatonuga ma le atamai” mai le agelu o Moronae a o ia aoaoina le auala o le a “faatautaia ai le malo o le Alii i aso e gata ai” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:54).
I le taimi lea, sa masalosalo ai nisi o tuaoi o Iosefa ia te ia. Ae na maua e Iosefa le lagolagosua i lona aiga ma uo. I ana upu, “Sa ou vaai i se faaaliga vaaia; sa ou mautinoa lena mea, ma sa ou mautinoa sa silafia e le Atua lena mea, ma e lē mafai ona ou faafitia lena mea” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:25).
Na faaipoipo Iosefa ia Ema Hale ia Ianuari 1827. Sa tietie atu o ia i le taavale solofanua ma ia i le Mauga o Kumora ina ua faatoa mavae le vaeluapo i le aso 22 o Setema, 1827, le po na iu lava ina saunia ai o ia e maua papatusi auro.
O se tasi o lesona e mafai ona tatou aoao mai le faatalitali mo le fa tausaga o Iosefa e maua papatusi auro, o le saunia lea e le Atua o i tatou mo le galuega ua Ia valaauina i tatou e fai. O le faaaogaina o le taimi ua tuuina mai e le Atua ia te oe e saunia ai, aoao ai, ma faalolotoina ai lou faatuatua o le a fesoasoani ia te oe e saunia ai i soo se taimi lava na te valaauina ai oe.
E ala i le Meaalofa ma le Mana o le Atua, saunia e Simon Dewey
Faaliliuina o le Tusi a Mamona
I ni nai masina mulimuli ane, na siitia atu ai Iosefa ma Ema i Haramoni, Penisilevania, lea sa nonofo ai matua o Ema. O iinei na amata ai le faaliliuga o papatusi auro i le 1828.
Sa tele tofotofoga na oo ia Ema ma Iosefa—e pei o le maliu o le la tama muamua—lea na faalemuina ai le faaliliuga. O Matini Harisi, o se faifaatoaga i le lotoifale sa avea ma se tasi o tusiupu i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, sa talosagaina e faaali atu itulau e 116 na faaliliuina i lona aiga. Ina ua uma ona ole atu i le Alii i le tele o taimi, sa maua e Iosefa le faatagaga e faataga ai Matini e toe ave itulau e 116 i Palamaira. Na leiloloa pe gaoia, ma o le taunuuga, na aveesea ai e le Alii mo se taimi le tumau le tomai o Iosefa e faaliliu ai. (Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3; 10.)
Ina ua ia iloa ua leiloloa itulau, sa popole Iosefa, ma fai mai, “Ua leiloloa mea uma! … O le a faapefea nei ona ou tu i luma o le Alii? Ae ona o nei aafiaga, na ia aoaoina ai uiga o le Atua. Sa tatalo Iosefa i le Tama Faalelagi ma se loto maualalo ma maua ai le tali lenei:
“A e manatua, e alofa mutimutivale le Atua; o le mea lea, ia salamo ai i lena mea ua e faia ua le tusa ma le poloaiga lea na ou tuuina atu ia te oe, ma ua filifilia pea oe, ma ua toe valaauina i le galuega” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:10)
Na tuuina mai e le Atua ia Iosefa mea uma na ia manaomia ina ia alualu ai i luma i lenei taimi faigata. Faatasi ai ma uo lagolago e pei o Matini Harisi, Iosefa Knight, ma Oliva Kaotui, ma faatasi ai ma meafaigaluega e pei o le Urima ma le Tumena ma maa o tagatavaai, na agai ai i luma le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le 1829.
I Luga o Oulua O’u Uso a Auauna e, saunia e Linda Curley Christensen ma Michael Malm
Toefuataiga o le Perisitua
A o faaliliuina e Iosefa ma Oliva e avea ma ana tusiupu, sa la aoao e uiga i le papatisoga ma sa mananao e iloa atili. Sa la filifili e ole atu i le Atua mo le tele o le poto ma le malamalama. Ou te vaai faalemafaufau ia Iosefa ma Oliva o savavali ma le migao i le togavao o le faatoaga a Iosefa e saili se nofoaga e tatalo ai.
I le aso 15 o Me, 1829, na asiasi atu ai Ioane le Papatiso ia Iosefa ma Oliva. Na ia faapea mai, “I Luga o oulua oʼu uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faaee atu i ai le Perisitua o Arona, ua umia ki o le auaunaga a agelu, ma o le talalelei o le salamo, ma o le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1).
Sa toefuatai mai le Perisitua Arona. Sa papatisoina e Iosefa ma Oliva le tasi ma le isi, o uluai papatisoga o lenei tisipenisione. E lei pine lena ae sosoo ai ma le faaee atu e Peteru, Iakopo, ma Ioane i o la’ua luga o ki o le Perisitua Mekisateko.
O Iosefa e le’i atoatoa. Sa ia faia ni mea sese, ae a o ia saili e salamo, sa faatuatuaina o ia e le Alii ma faatagaina o ia e tuputupu ae. Na tuuina mai e le Alii ia Iosefa ma Oliva Lona mana ma le pule e galulue ai i Lona suafa—o le perisitua. Na Ia tuuina atu ia i laua le sauniga muamua e fausia ai se sootaga o le feagaiga ma Ia—o le papatisoga.
E faapena foi ona tuuina mai e le Alii ia te oe ma au e auai i Lana galuega o le faaolataga ma le faaeaga, ma e mafai ona tatou maua Lana fesoasoani e faatoilalo ai o tatou vaivaiga a o tatou tausia a tatou feagaiga ma Ia.
Faamatalaga mai le Lolomiina o le Tusi Muamua a Mamona, saunia e Gary E. Smith
Lolomiina o le Tusi a Mamona
Faatasi ai ma le tulai mai o sauaga, sa faigata ai ia Iosefa ona faaauau pea ona faaliliu le Tusi a Mamona. Sa siitia atu o ia, Ema, ma Oliva i Feiete, Niu Ioka, lea sa nofo ai le uo a Oliva o Tavita Uitimera. Sa latou siitia atu i le aiga o Uitimera.
Faatasi ai ma le fesoasoani a le au Uitimera, na faamaeaina ai e Iosefa ma ana tusiupu le faaliliuga i ni nai vaiaso talu ona latou siitia atu iina. Sa latou galulue faatasi ma E. B. Grandin e lolomi kopi e 5,000 o le Tusi a Mamona i lana fale lomitusi i Palamaira, Niu Ioka. Na mokesi e Matini Harisi lana faatoaga, o ana galuega atoa, e totogi ai le tau. Na saunia uluai kopi mo le faatauina atu i le aso 26 o Mati, 1830. Mulimuli ane, faatasi ai ma le mauaina o le Tusi a Mamona, ua oo i le taimi e faatulaga ai le Ekalesia a Iesu Keriso.
Faatulagaina o le Ekalesia, saunia e Robert T. Barrett, e le mafai ona kopiina
O Le Faatulagaina o le Ekalesia a Iesu Keriso
Ou te manatu e 40–50 tagata i le fale laitiiti o Uitimera i le aso 6 o Aperila, 1830, le aso na faatulagaina ai le Ekalesia. Ou te vaai faalemafaufau i lo latou fiafia a o latou matamata i le tulai o Iosefa e 24 tausaga le matua e amata lena uluai fonotaga. I le aso lenei, na amata ona faataunuuina le valoaga mai ia Tanielu i le Feagaiga Tuai, i le faapea mai, “O aso o nei tupu e faatuina ai e le Atua o le lagi se malo, e le faaumatia lava” (Tanielu 2:44).
Ina ia toefuatai mai le Ekalesia a Iesu Keriso, sa manaomia e le Atua meaalofa ia na o Iosefa ma Ema Samita, Oliva Kaotui, ma isi na maua. A o faaauau pea ona tuputupu ae le Ekalesia i le asō, atonu e foliga mai e le manaomia au taumafaiga taitoatasi. Ae e na o meaalofa lava e mafai ona e ofoina atu e manaomia e le Atua. A o e sailia ni auala e faapaiaina ai au taumafaiga ia te Ia, e pei ona sa faia e nei uluai Au Paia, e mafai ona avea oe ma se vaega o Lana “vavega lava ma le mea e ofo ai” (Isaia 29:14).
Ua Faaauau Pea le Tala
O le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso na toe aumaia ai le pule, aoaoga, feagaiga, ma sauniga e fesoasoani ai i fanau a le Atua e savavali i le ala e toe foi atu ai i lo latou aiga faalelagi. O loo faaauau pea le tala i le Toefuataiga ia te oe—e ala i au osigataulaga, lou faatuatua, ma lau molimau. O taimi uma lava e te aumaia ai se igoa o le aiga i le malumalu, o taimi uma lava e te faasoa atu ai le talalelei, o taimi uma lava e te “faia ai soo se mea e fesoasoani i soo se tasi—i itu uma e lua o le veli—e osia ma tausia a latou feagaiga ma le Atua, o loo e fesoasoani e faapotopoto Isaraelu.”
E mafai ona e fesoasoani i ou uso ma tuafafine i itu uma e lua o le veli e saili lo latou ala i le ala e tasi e toe taitai atu ai i latou i le Atua. E mafai ona e fesoasoani ia i latou e sue Iesu Keriso.