2025
Faiva. Vilo. Afí. Pea mo e Ongoongoleleí.
Māʻasi 2025


Faiva. Vilo. Afí. Pea mo e Ongoongoleleí.

Kumi ʻa e founga ʻoku felāveʻi ai ʻa e faiva Vilo-afi Faka-Haʻamoá mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki ha toʻu tupu ʻe toko fitu ʻi Hauaiʻi, USA.

talavou ʻokú ne pukepuke ha foʻi ama

Ngaahi faitā ʻa Leslie Nilsson mo Marissa Couto

ʻOku tā piano ha kakai ʻe niʻihi. ʻOku saiʻia ha niʻihi ke lau e ʻū tohí. ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku nau fakamālohisino, soka, pe veimau ʻOku ʻikai ko ha meʻa angamaheni, pea ʻoku kiʻi faingataʻa ke tui ki ai, ka ʻoku saiʻia ha kakai ʻe niʻihi ʻi he faiva mo vilohi ha ʻū hele ʻoku velá.

Ko e Hisitōlia ʻo e Faiva Vilo-afí

Ko e faiva vilo-afi faka-Haʻamoá, pe ailao afi, ko ha sīpinga fakaonopooni ia ʻo e sipi tau fakakuongamuʻá. Ko ha talēniti makehe ia, ko ha faʻahinga ʻaati mo e fakafōtunga, pea ko ha founga ia ki ha tokolahi, ke fakaʻapaʻapaʻi honau anga fakafonuá.

Ko e founga ʻeni hono fakamatalaʻi ia ʻe ha toʻu tupu ʻe toko tolu mei Hauaiʻi, USA:

Viviena, 18: “ʻI he tukufakaholó, ko ha meʻa ia ne fakahoko ʻe he kau taú ʻaki pē ha hele. Naʻe toki tānaki atu kimui ange ʻa e afí pea mo e viloviló. ʻOku tatau ia mo e vilo ʻakaú, ka ʻoku ulo ʻa e ongo muiʻi vaʻakaú.

Tui, 12: “ʻOku vevela ʻaupito ʻa e faiva vilo-afí. ʻOku lahi foki ai mo e viló. ʻOkú ke tolongi e helé mo ʻunuki holo lolotonga ʻene viló.”

Siosefa, 18: ʻI he taimi ʻoku ngaue ai ʻa e afí, ʻoku angiangi ʻa e havilí, pea tā mo e ngaahi nafá, ʻoku longoaʻa ʻaupito. Ka ko hono moʻoní, ʻoku hangē ia ha momeniti lōngonoa fakalaumālie kiate aú, koeʻuhí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kiate au. Ko e Vilo-afí ko ha founga ia ʻoku ou fehokotaki ai mo hoku fāmilí pea mo hoku anga fakafonuá.”

talavou ʻoku puhi afi
kau talavou ʻoku tangutu ʻi muʻa ʻi ha foʻi ama

Ki he toʻu tupu ko ʻení, ko e faiva vilo-afí ʻoku ʻikai ko ha talēniti fakaofo mo hāhāmolofia pē ia. Kuó ne akoʻi foki kiate kinautolu ha ngaahi lēsoni mahuʻinga lahi ʻi he moʻuí fekauʻaki mo e nofo ofi ki he ʻEikí ʻaki hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo tokoniʻi e niʻihi kehé.

talavou mo ha foʻi ama

Ko e Falala ki he ʻEikí

Siosefa A., 18

ʻI hoʻo faiva vilo-afí, ʻe lava ke fehalaaki ha ngaahi meʻa lahi. ʻE lava ke penisini ʻatā e kaú, pea hekeheke ai. ʻE lava foki ke liliu ʻe he havilí ʻa e ngaahi meʻá pea faingataʻa ke hapo ʻa e helé. Kuo hoko ʻeku falala ki he ʻEikí lolotonga ʻeku faivá ko ha tokoni lahi kiate au.

Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi veesi folofola manakó ko e Lea Fakatātā 3:5, ʻa ia ʻoku talanoa fekauʻaki mo e falala ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa. ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ia koeʻuhí ʻi he momeniti ʻo hoʻo faivá ʻokú ke fakatokangaʻi ai ʻokú ke fakahoko e meʻa kotoa naʻá ke akó, ka ko e meʻa mahuʻingá ko koe pē, ko e hele velá, mo e Tamai Hēvaní.

ʻOku ou saiʻia ke lotu ki he Tamai Hēvaní, “Sai, kuó u ʻosi fai e ngāué, kātaki ʻo tataki hoku nimá.”

talavou ʻokú ne vilohi ha foʻi ama

Ko Hono Fakaʻatā ha Potu maʻá e ʻEikí

Kali K., 16

Ko e teuteu lahi ʻoku fakahoko ki he ngaahi feʻauhi vilo-afí. ʻOku ou akoako he ʻaho kotoa ʻi ha māhina nai ʻe ono kimuʻa ʻi he feʻauhí.

ʻE lava foki ke faingataʻa ia, koeʻuhí ʻoku fuʻu femoʻuekina ʻeku taimi-tēpilé. Ka ʻoku ou fakaʻatā maʻu pē ha potu moʻó e ʻEikí ʻaki ʻeku ʻalu ki he lotú, ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Talavoú, mo e seminelí, pea mo hono lau ʻeku folofolá mo lotú. ʻI heʻeku fai e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fakatokangaʻi ha meʻa makehe ʻi hoku ʻahó. ʻOku lelei pē ʻa e meʻa kotoa.

ʻOku ou ongoʻi moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa Kalaisi ke tokoniʻi au. Kapau te ke falala ki he ʻEikí mo feinga ke fakamuʻomuʻa Ia, te Ne tokoniʻi koe ʻi ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke ke fai.

finemui mo ha foʻi ama ʻe ua
finemui ʻokú ne vilohi ha foʻi ama
finemui mo ha foʻi ama

Ko Hono Maʻu e Loto-falalá mo Tākiekina ʻa e Niʻihi Kehé

Viviena K., 18

ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku sio ki he faiva vilo-afi e fanga tokoua ʻeku tamaí mo e niʻihi ʻoku ou tokoua ʻakí. Ne u pehē naʻe tika ʻaupito ia, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo fai ia. ʻI he ako māʻolungá, naʻá ku fokotuʻu ia ko e taha ʻo ʻeku ngaahi taumuʻá ke ako e founga hono fakahokó. Hili ʻeku akó, naʻá ku ʻai ke toe mahino ange ʻeku taumuʻá: Naʻá ku fie kau ʻi ha feʻauhi vilo-afi.

Kuo tokoniʻi au ʻe he vilo-afí ke u maʻu ha loto-falala. ʻI he taimi ʻokú ke faiva aí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa pau ʻokú ke lī e helé ki ʻolunga, siofi ia ʻi he ʻataá, pea hapo leva. Naʻa ku faʻa hola mei he mataʻi helé hili ʻeku lī ia ki ʻolungá. Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku tamaí naʻe fiemaʻu ke u muimuiʻi pau ia pea maʻu ha loto-falala.

finemui mo ha mēmipa ʻo e fāmilí

ʻI hono ueʻi ʻa Viviena ʻe he kau mēmipa hono fāmilí, naʻá ne maʻu ha loto-falala ke faiva mo e afí.

ʻI he fakalau ʻa e taimí, ne kamata ke u loto-toʻa ange ʻi heʻeku faivá mo e meʻa kotoa pē. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ia he taimí ni koeʻuhí ʻoku haʻu ha tamaiki fefine he taimi ʻe niʻihi hili e faivá ʻo talamai naʻe ueʻi kinautolu pea ʻoku nau fie ʻahiʻahi foki e faiva vilo-afí. ʻOku ou fiefia ʻaupito ʻi heʻeku ueʻi ha kakai kehe ke nau fakahoko ha meʻa ne nau pehē mahalo he ʻikai ke nau lava.

talavou ʻokú ne hapo ha foʻi ama

ʻOku pehē ʻe Tui, “ʻOku maluʻi au ʻe he lotú mo tokoni ke u faiva lelei.”

Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Ilifiá fakafou ʻi he Lotú

Tui M., 12

ʻI he taimi ʻoku ou faiva aí, ʻoku ʻikai ke u ongoʻi manavasiʻi. ʻOku ou ongoʻi māfana. Kuó u ako neongo kapau te u fai ha fehalaaki, te u lava ʻo liliu ia ki ha meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa. ʻOku meimei hangē ia ko e tā valivalí. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha tokotaha tā valivali ha fehalaaki, te nau lava ʻo liliu ia ki ha meʻa foʻou. ʻOku tō ʻeku hele vilo-afí he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku ou toʻo hake ia pea hoko atu ʻeku faivá.

Kuo tokoni lahi ʻeku fakalotolahi pē kiate aú ʻi heʻeku ilifiá. ʻOku ʻikai ke u fakakaukau, “Fēfē kapau te u fehalaaki?” Ka ʻoku ou feinga ke fakakaukau, “Fēfē kapau te u faiva lelei!”

Kuo hoko foki ia ko ha meʻa angamaheni ke u fai ha kiʻi lotu nounou he taimi kotoa pē kimuʻa ʻi ha faiva vilo-afí. ʻOku maluʻi au ʻe he lotú mo tokoni ke u faiva lelei. ʻI he taimi ʻoku ou lotu aí, ʻoku ou ongoʻi ha loto-falala te u faiva lelei.

talavou ʻoku lotu mo ha mēmipa ʻo e fāmilí

Manase T., 12

Kimuʻa peá u fakahoko e vilo-afí, ʻoku ou faʻa manavasiʻi. Ko e taimi kotoa pē kimuʻa peá u hokó, ʻoku ou fai ha lotu. ʻI he taimi pē naʻá ku lotu ai kimuʻa peá u ʻalú, naʻá ku ongoʻi māfana pea ʻikai ke u ilifia. ʻI he taimi naʻá ku faiva aí, ne u ongoʻi hangē naʻe tuʻu ha taha ʻi hoku tafaʻakí.

ʻOku tokoniʻi moʻoni au ʻe he lotú ke ʻoua te u ongoʻi manavasiʻi. Hili ʻeku lotú, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻoku ou fiefia pē!

talavou mo ha foʻi ama

Ko Hono Vahevahe ha Pōpoaki ʻo e ʻOfá

Kaviki A., 15

ʻI he faʻahitaʻu māfana ne toki ʻosí, ne mau fakahoko ai ha vilo-afi ʻi Lumēnia mo Pulukālia. ʻOku ʻai maʻu pē ʻe heʻeku papá ke mau ako e “ʻOfa ʻi ʻApi” (Ngaahi Himí, fika 187) ʻi he lea fakafonua ʻo e ngaahi fonua ʻoku mau ʻaʻahi ki aí. ʻOku mau fai ʻení koeʻuhí ke mau lava ʻo hiva fakataha ia ko ha fāmili hili ʻemau faivá.

ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga e pōpoaki ʻo e ʻofa ʻi ʻapí he ʻokú ne fakamanatu mai ke tau maʻu ʻa e ʻofá ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku tau ʻalu ki aí. ʻOku ou ongoʻi hangē ʻoku ou langaki hake e kakai kehé mo fakafiefiaʻi kinautolu. Pea neongo ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo lea ʻaki ʻeku lea fakafonuá, ka ʻoku ou ʻiloʻi kuo nau ongoʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi homau ngaahi talēnití.

talavou ʻokú ne vilohi ha foʻi ama

Nainoa A., 13

ʻOku mahuʻinga ʻa e pōpoaki ʻo e ʻofa ʻi ʻapí koeʻuhí kapau ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he kakaí ʻoku ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he ʻofá, mahalo te nau mamahi. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ʻa e ʻofa ʻi hoku ʻapí, ʻoku ou ongoʻi nonga mo fiemālie.

talavou

Ko Hono Vahevahe ʻo e Māmá ʻo Fakafou ʻi he Ngaahi Talēnití

Ko e faiva vilo-afí ko ha founga ia ʻe taha ʻoku fakaulo atu ai ʻe he toʻu tupú ni ʻenau māmá mo vahevahe honau talēnití mo e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe Nainoa, “ʻOku ou faiva mo vahevahe hoku talēnití he funga ʻo e māmaní fakataha mo hoku fāmilí. ʻOku fakafiefia ia ki hoku lotó ʻi heʻeku ʻiloʻi kapau te ke vahevahe ho ngaahi talēnití, te ke hiki hake leva ʻa e niʻihi kehé.”

ʻOku pehē ʻe Kaviki ko e taʻokete ʻo Nainoá, ʻoku fakamanatu ange ʻe he faiva vilo-afí ʻa e founga ʻoku kāpui ai ʻe he māmá ʻa e fakapoʻulí. Kiate ia, ʻoku hangē hono vahevahe hono ngaahi talēnití ko hono vahevahe ʻene māmá mo e niʻihi kehé.

ʻOku pehē ʻe Siosefa ko e taimi ʻoku tau ulo aí, ʻoku tau ulo maʻá e Tamai Hēvaní. “ʻI heʻetau vahevahe e meʻa ʻoku tau maʻú, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tāpuekina kitautolú, pe tāpuekina ʻa kinautolu ʻoku tau vahevahe ki ai hotau talēnití, ka ʻoku hangē foki ia haʻatau fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvaní.”

ʻOku pehē ʻe Viviena ʻoku vahevahe maʻu pē ʻe heʻene kui tangatá ʻa e potufolofola Mātiu 5:16, ʻa ia ʻoku talanoa fekauʻaki mo hono fakaulo ʻetau māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí. “ʻOku ou tui ko ha folofola lelei ia koeʻuhí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke taukei pē ʻi he vilo-afí ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Te ke lava ʻo taukei ʻi ha faʻahinga meʻa pē mo fakaʻaongaʻi ho talēnití ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he founga ko iá.”