2025
ʻOku Finangalo Hoʻo Tamai Hēvaní ke Folofola Atu kiate Koe
Māʻasi 2025


ʻOku Finangalo Hoʻo Tamai Hēvaní ke Folofola atu kiate Koe

Tui ʻoku folofola atu hoʻo Tamai Hēvaní kiate koe. ʻOkú Ne ʻi ai mo ʻofa ʻiate koe ʻo laka ange ʻi he meʻa ʻoku lava ʻo fakamatalaʻí.

talavou ‘oku lotu

Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau vahevahe fakataha ʻa e māmaní ʻo mamaʻo mei hotau ʻapi fakalangí. Ko e moʻui fakamatelié ʻeni, ko ha taimi ke maʻu hotau sinó, fili ʻa e leleí mei he koví, fakatupulaki ʻetau tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakalelei toputapú, pea mo tali e palani ʻa ʻetau Tamaí ki he fiefiá.

ʻI he ʻikai haʻatau manatu ki heʻetau moʻui he maama fakalaumālié, ʻoku tau faʻa ongoʻi tuenoa he taimi ʻe niʻihi ʻi he māmani naʻa tau omi mei aí. Kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamaí ha meʻaʻofa fakalaumālie ke tau kei fetuʻutaki ai mo Ia pea maʻu ha fakahinohino, tataki, mo e fakafiemālie meiate Ia. ʻOku tau ʻiloʻi lelei ʻa e meʻaʻofá ni; ʻoku ui ia ko e lotú.

Sīsū Kalaisi

Maʻanautolu ʻe Tui Kiate Aú, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Wilson

Lotu ki Hoʻo Tamai Hēvaní

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe ha ʻāngelo ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea mo kinautolu kotoa pē ʻe muimui kiate kinauá ke “fakatomala, pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē” (Mōsese 5:8).

Naʻe akonaki ʻa Sīsū:

  • “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7).

  • “ʻO ka ke ka lotu, … lotu ki hoʻo Tamaí … ʻi he lilo” (Mātiu 6:6).

  • “Ko ia ke peheni hoʻomou lotú: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafá” (Mātiu 6:9).

Naʻe lotu maʻu ai pē ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí (vakai, Luke 6:12; Maʻake 6:46). Naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá ʻi Ketisemani, “Mou nonofo ʻi heni, kae ʻoua ke u lotu” (Maʻake 14:32). Lolotonga e ʻi he kolosí ʻa Sīsū, naʻá Ne lotua e kau sōtia naʻa nau tutuki Iá: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

ʻOku faleʻi kitautolu ke tau “lotu maʻu ai pē.” ʻI heʻetau “fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te [tau] faí, … te ne fakahinohinoʻi [kitautolu] ʻi he meʻa ʻoku leleí” (ʻAlamā 37:37). ʻIkai ngata aí, ʻoku tau “ʻoatu ʻa e fakamālō mo e fakafetaʻi kotoa pē ʻoku maʻu ʻe [hotau] laumālié kotoa ʻa e mālohi ke fai” (Mōsaia 2:20).

Ka ʻoku toe nāunauʻia ange hono tali mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú! Ko ha fehuʻi fakatupu fakakaukau kiate kitautolú ʻoku fēfē ʻetau tali mo maʻu ha mahino lelei ange ki he ngaahi tali, fakahinohino, mo e fakafiemālie ʻoku haʻu mei heʻetau Tamaí?

ʻOku kamata hono maʻu e tali ki heʻetau ngaahi lotú ʻi he tui ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau falala ki heʻetau Tamaí, fakahoko hotau lelei tahá ke tauhi e ngaahi fekaú, pea fakatokangaʻi Hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:21).

ʻE tuʻu tafaʻaki hoʻo Tamai Hēvaní ʻiate koe, ʻo fakamālohia e ngaahi meʻa ʻokú ke malavá, fakafiemālieʻi koe, mo “fakatapui ʻa hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate koe” (2 Nīfai 2:2) ʻi hoʻo ui kiate Iá.

talavou ʻoku lau folofola

Fanongo ki Hono Leʻó

ʻI heʻetau ngāue ʻaki e tui ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku fakanatula pē ʻetau ako ke fanongo lelei ange ki Hono leʻó.

ʻI he 1993, naʻe fakaafeʻi au mo hoku uaifi ko Kefí ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke ma kau fakataha mo ia ki ha fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻe hoko ʻa e fakataha lotu ko ʻení kimuʻa ia pea mafola ʻa e telefoni toʻotoʻó, mītia fakasōsialé, mo e ʻinitanetí.

Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Fausi ʻi heʻene leá ʻo pehē: “ʻI homou toʻu tangatá, te mou ongona ha ngaahi leʻo kehekehe ʻo tala atu e founga ke ke moʻui aí, fakatōliʻaʻi ho lotó mo maʻu kotoa iá.” Ka “ko e leʻo kuo pau ke ke ako ke fanongo ki aí ko e leʻo ʻo e Laumālié.” Ke fai iá, “kuo pau ke tau … fakaava hotau telingá, tafoki ʻaki e mata ʻo e tuí ki he feituʻu ʻoku haʻu mei ai e leʻó, pea sio taʻetoeueʻia ki he langí.”

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Kapau ʻoku lahi ange hoʻo tokanga ki [he mītia fakasōsialé] ʻi hoʻo tokanga ki he fanafana ʻa e Laumālié, pea ta ʻokú ke fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga fakalaumālie lavea ngofua.”

ʻOku hoko mai e leʻo ʻo e Laumālié ki hotau ʻatamaí mo e ngaahi ongó fakatouʻosi. “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2). Fakafanongo ki ho konisēnisí—ʻoku faʻa kamata ai ʻa e fakahaá.

ko ha finemui ʻoku sio ki tuʻa mei ha matapā sioʻata

Lotu ʻi he Loto Tui

He ʻikai lava ke fakamālohiʻi e ngaahi tali mo e ngaahi ongo mei he ʻOtuá. ʻOku tau lotu mo tatali ʻi he loto tui. He ʻikai maʻu ha ngaahi tali ʻe niʻihi ʻi he moʻuí ni, ka ki he kau angatonú, ʻe ʻomi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne melinó (vakai, Sione 14:27). ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku maʻu e talí ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:12).

ʻE lava ke ongo taʻeʻamanekina mai e leʻo ʻo e langí ʻi ha ngaahi feituʻu lōngonoa mo toputapu. ʻI he lōngonoa ʻo ʻeku lotu pongipongí mo e fakalaulaulotó, ʻoku ou maʻu ha ngaahi tāpuaki makehe. ʻE lava ʻe hano lau fakaʻaho, fakafoʻituitui, mo ʻikai toe hohaʻasi e folofolá, neongo ʻoku angamaheni pē ʻi ha ngaahi taimi, ʻo ʻomi ʻa e leʻo ʻo e Laumālié ki hotau lotó ʻo hangē ha afi ʻi he ngaahi taimi kehe.

ʻI he ʻākilotoa kitautolu ʻe he longoaʻa mo e ngaahi fakahohaʻa ʻo e māmaní, kuo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻEne palōfitá ke langa ha ngaahi temipale lahi ange. ʻI he ngaahi fale toputapu ko ʻeni ʻo e ʻEikí, ʻi heʻetau tuku ʻi tuʻa hotau ngaahi faingataʻá pea hū mo ʻetau lotú mo e hohaʻá, ʻoku akonekina kitautolu ʻi he ngaahi moʻoni ʻo ʻitānití. ʻI he taʻu ʻe taha kuohilí, naʻe palōmesi mai ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻetau moihū ʻi he temipalé, “He ʻikai ha meʻa te ne fakaava lahi ange ʻa e ngaahi langí. He ʻikai pē ha meʻa!”

ʻOku ʻomi foki ʻe he konifelenisi lahi takitaha ha ngaahi tāpuaki lahi ange. ʻI he māhina ka hoko mai ʻo ʻEpelelí, te tau toe fakataha mai ʻi he konifelenisi lahí ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo teuteu pea haʻu ʻi he faʻa lotu ki he konifelenisi lahí, te ke maʻu e tali ki he ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí mo ʻiloʻi “ʻe ala mai ʻa e langí” kiate koe.

Tui ʻoku folofola atu hoʻo Tamai Hēvaní kiate koe. ʻOkú Ne folofola atu!” Tuku ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo tui kiate Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke ke vaeua ʻa e veilí pea maʻu e leʻo ʻo hoʻo Tamaí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne ʻi ai mo ʻofa ʻiate koe ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ʻo fakamatalaʻí.