Ki he Taimi ʻOkú ke Loto-mamahi aí
ʻOku ʻomi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha tokoni ʻi he taimi ʻoku ʻikai hoko ai e ngaahi meʻá ʻi he founga naʻá ke fakaʻamuá.
Tā fakatātaaʻi ʻe Luciana Abrão
Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke loto-mamahi ai? Kuó u ongoʻi pehē. Ko hono moʻoní, naʻá ku toki loto-mamahi pē ʻi he uike kuo ʻosí. Fakamātoato—loʻimataʻia mo e meʻa kotoa.
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita, “Ke ke faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá, he ʻe lahi ho ngaahi faingataʻaʻiá.” Tāmani. ʻOku ʻikai te u saiʻia he lau ko iá.
Kae fakamālō ʻoku hoko atu e folofolá ʻo pehē: “Ka ke ke kātakiʻi ia, he vakai, ʻoku ou ʻiate koe, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8, tānaki atu hono fakamamafaʻí). Sai ia. Kiʻi mānava lōloa.
ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, ʻoku ou fakatokangaʻi kuó u feʻao mo e ʻEikí ʻi he loto-mamahi kotoa pē kuó u fouá. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:
Taimi Naʻe ʻIkai Ke u Maʻu ai ʻa e Kongá …
ʻI hoku taʻu 15, naʻá ku ʻahiʻahi ai ke kau ʻi ha tulama he akó. Naʻá ku ʻahiʻahi ki he tokotaha ne fai ki ai e tulamá, ka ʻi he ngataʻangá, naʻe ʻikai ke u maʻu ia.
Ke toe kovi angé, naʻe ʻosi vahe ʻe he faiakó ia ʻa e fanga kiʻi konga īkí kotoa, ko ia naʻe ʻikai teitei ʻi ai haʻaku konga. Naʻá ne fokotuʻu au ko e Taha Ako Talēkitá, pea koeʻuhí naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia, naʻá ne tānaki foki ha konga foʻou—te u haʻu ki he siteisí ʻi ha sekoni nai ʻe 30 ko ha taaupoʻou fakalongolongo pē.
ʻIo. Naʻá ku tangi.
… Naʻe Fakamālohia Au ʻe he ʻEikí
ʻI heʻeku manatu ki aí, ʻoku ou fakatokangaʻi naʻe tokoniʻi au ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi fakamamahi ko iá. Naʻá Ne fakamālohia au ke u ʻulungaanga lelei mo fakatupulaki ha loto-fakatōkilalo lahi ange. ʻI he ikuʻangá, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku kau ʻi he tulama ʻa e kalasi hivá.
“Ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17, toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).
Taimi Naʻe ʻIkai Hoko ai ʻEku Fakaʻamú ʻi he Sipotí …
ʻI hoku taʻu fakaʻosi ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻá ku fie kau ki he timi tenisi fika ʻuluakí (pe tuʻukimuʻá). Naʻe pau ke u mālohi he taʻahine naʻe hoko hake pē ʻia aú ke u kau he timí. Ka ʻi heʻema vaʻingá, naʻá ku foʻi.
Neongo naʻá ku loto-mamahi, ka naʻá ku vaʻinga he timi fika uá. ʻI he feʻauhi fakaʻosi ʻa e timi fika uá, naʻá ku fika ʻuluaki ai. Ka ʻokú ke pehē ko e hā e meʻa ne hokó? Naʻá ku foʻi he vaʻinga fakaʻosí. Naʻá ku toe—tangi.
Naʻá ku toe loto-mamahi kimui ange. Hili haʻaku maʻu ha pale ʻi he sai ʻeku māká mo e vaʻinga sipotí, naʻa nau toe ʻave ʻa e palé—koeʻuhí ta, ko e pale pē ia kiate kinautolu naʻe vaʻinga he timi fika ʻuluakí.
… Ko ha Kiʻi Taimi “Fuofuoloa Siʻi Pē”
ʻI he taimi ko iá, naʻe hoko ʻa e tenisí ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí, pea naʻe ongo moʻoni e ngaahi fakamamahi ko iá. Ko e meʻa naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻí naʻá ku feʻao maʻu pē mo e Fakamoʻuí, naʻá Ne tokoniʻi au. Naʻe ʻikai tolonga ʻo taʻengata ʻa e ngaahi loto-mamahi ko iá, neongo ne hangē ka peheé.
“Ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–8, toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).
Taimi Ne u Feinga ai ke Ikuna ʻi he Loto-mamahí …
Naʻá ku feinga he taimi ʻe niʻihi ke fakaʻehiʻehi ʻaupito mei he loto-mamahí. ʻI hoku taʻu 13 pea ʻikai ke u kau he kōsilio ʻa e tamaiki akó, naʻe ʻikai ke u toe ʻahiʻahi au, neongo mahalo ko ha meʻa ia ne u mei fiefia ai. Naʻá ku foʻi koeʻuhí ne u manavasiʻi naʻá ku toe loto-mamahi.
… Naʻe Fiemaʻu ke “ʻOua [te u] Manavahē”
Naʻe fiemaʻu ke u manatuʻi ʻoku tau feʻao mo e ʻEikí, ʻo aʻu ki heʻetau loto-mamahí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai hoko e ngaahi meʻá ʻo fakatatau mo ʻetau fakaʻamú, ka te Ne lava ʻo tokoni mai ke tau fehangahangai mo e ngaahi ongo taʻefakafiemālié pea ʻahiʻahi ha ngaahi meʻa foʻou.
“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36–37, toki tānaki atu hono fakamamfaʻí).
Taimi ne ʻIkai Hoko ai e Ngāue Fakafaifekaú ʻo Fakatatau mo e Palaní …
Hili e ako māʻolungá, naʻá ku fakakaukau ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ka naʻe ʻi ai haʻaku ngaahi palopalema fakafaitoʻo taʻeʻamanekina naʻá ne taʻofi au mei heʻeku mavahe ʻi he taimi naʻá ku ʻamanaki ki aí.
Naʻe pau ke u faʻa kātaki, ka naʻe faifai pea uiuiʻi au ki he Misiona Mexico Guadalajara East. Naʻá ku akoʻi ai ha kakai fakaofo tokolahi peá u tokoniʻi ai honau niʻihi ke papitaiso. Ka neongo ʻeku tuí, talangofuá, mo e ngāue mālohí, naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinautolu ʻe mālohi ʻi he Siasí.
… Naʻá ku Falala ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá
ʻOku ʻikai ke tau faʻa lava ʻo mapuleʻi e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻuí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaleleiʻi ʻeku ngaahi palopalema fakafaitoʻó he taimi pē ko iá. Pea he ʻikai ke u lava ʻo fakamālohiʻi e niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ka te u lava ʻo falala ki he taimi mo e founga ʻa e ʻEikí.
“Ko ia, fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu koeʻuhí ke hanga taha ʻa homou ʻatamaí ki he ʻOtuá, pea ʻe hokosia ʻa e ngaahi ʻaho te mou mamata ai kiate ia; … pea ʻe hoko ia ʻi hono taimi ʻoʻona, pea ʻi heʻene founga ʻaʻana, pea fakatatau ki hono finangalo ʻoʻoná” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:68, toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).
Taimi Ne u Loto-mamahi ai he Uike Kuo ʻOsí …
ʻOku ou matuʻotuʻa he taimí ni. Ka ʻoku ou kei loto-mamahi pē. Ko hono moʻoní, ne u toki ʻalu pē he uike kuo ʻosí ki ha konifelenisi tohi. Naʻá ku falala ʻaupito ki he niʻihi ʻo ʻeku faitohí, ka naʻá ku maʻu ha fakamatala tokoni fakamamahi mei he kau faitohi kehé.
… Naʻá Ne Feʻao mo Au
ʻOku ou feinga he taimí ni ke kiʻi falala lahi ange ki he ʻEikí. Ko e loto-mamahí ko ha konga ia ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻokú ke fai ha meʻa ʻoku hala.
Ko ia, foki ki he potufolofola ʻi he kamatá. ʻIo, mahalo te tau fepaki mo ha ngaahi faingataʻa mo e loto-mamahi “lahi.” Ka ʻoku ou ʻiloʻi te u feʻao mo e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko iá. Pea te Ne feʻao foki mo koe.
“Ke ke faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá, he ʻe lahi ho ngaahi faingataʻaʻiá; ka ke ke kātakiʻi ia, he vakai, ʻoku ou ʻiate koe, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8, toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).