Ngāue mo e Laumālié
ʻOku fie folofola atu e Tamai Hēvaní kiate koe. Ko ha ngaahi founga ʻeni te ke lava ʻo kei hokohoko atu ai e fetuʻutaki ko iá.
ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa hoʻo Tamai Hēvaní ʻiate koe. ʻOkú Ne fanongo atu ʻi hoʻo lotú, pea ʻokú Ne fie folofola atu kiate koe. ʻOku mahuʻinga hono ʻiloʻi e founga ʻokú Ne folofola aí—pea ʻoku kehekehe pē ia kiate kitautolu kotoa. Ka ko e taimi lahi, te ke lava ʻo fakatokangaʻi ʻoku folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní ki ho ʻatamaí mo ho lotó ʻi he taimi ʻokú ke ngāue aí—ʻi hoʻo moʻui mo ngāue ʻi he tuí.
Kei Fetuʻutaki Pē
Te ke lava ʻo hokohoko atu hoʻo fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo lotu fakamātoato maʻu pē kiate Iá. Ako ʻEne leá ʻi he ngaahi folofolá. Fanongo mo muimui ki Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí—ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Pea feinga ho lelei tahá ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.
ʻOku ʻomi ʻe he fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻa e fiefiá mo e ʻuhingá ki heʻetau moʻuí. ʻOku tokoni ia ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻEne palaní mo ongoʻi ʻEne ʻofá. ʻOku tau fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻokú Ne folofola mai aí ʻi heʻetau feinga ke ʻi he tuʻunga lelei fakalaumālié.
Ke Mou Fakalonglongo
ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi folofolá ke tau “longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá” (Saame 46:10; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16). ʻOku fonu ʻa e māmaní ʻi he longoaʻá mo e ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, ka ʻoku ʻikai leʻolahi pe longoaʻa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne folofola mai ʻi ha “kihiʻi leʻo mālie” (1 Ngaahi Tuʻi 19:12). Te tau lava ʻo fakatokangaʻi Hono ivi tākiekiná ʻi he taimi ʻoku tau fakalongolongo aí.
Hangē ko ʻení, kumi ha feituʻu lōngonoa ke lotu ai, tuku ha taimi ke fiefia ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá ʻi natulá, pe fiefia ʻi he ngaahi hiva mo e tā fakatātā ʻoku ueʻi ai e lotó. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni ke fakaava hotau ʻatamaí mo e lotó ki ha ngaahi aʻusia makehe mo e Tamai Hēvaní.
Muimui ki he Ngaahi Ueʻí
ʻOku faʻa folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi ueʻi. Ka te tau ʻilo fakapapau fēfē ha ueʻi ʻoku haʻu meiate Ia? ʻOku ʻomi ʻe he palōfita ko Molomoná ha fakahinohino lelei: “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke faileleí, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá” (Molonai 7:13). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008): “Ko e sivi ia, ʻi he taimi kuo ʻosi ai ʻa e meʻa kotoa. ʻOkú ne fakalotoʻi nai ha taha ke fai lelei, ke loto-toʻa ʻo ngāue, pea fai ʻa e meʻa totonú, ke angaʻofa, mo foaki lahi? Ta ʻoku mei he Laumālie ia ʻo e ʻOtuá.”
Taimi lahi ko e ueʻí ke “ʻalu ʻo fai” (vakai, 1 Nīfai 3:7) pe lea ʻaki ha meʻa. ʻI heʻetau ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi ko iá—tautautefito ʻa e fuofua taimi ʻoku tau ongoʻi aí—ʻe maʻu ha ngaahi aʻusia lahi ange. Ko ia, kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke lea ʻaki pe fai ha meʻa ʻoku lelei, fai ia! Fakapapauʻi ʻokú ke ʻi he hala totonú ʻi he taimi ʻokú ke fakahoko aí.
Laka Atu Ki Muʻa ʻi he Tui mo e Falala
Ko hono ʻiloʻi ko ia e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá ko ha ngāue ia. ʻOku fakatou fiemaʻu ki ai ʻa e tuí mo e falala ʻe folofola atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe mo tokoniʻi koe ke ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa te ke lava ʻo fai ʻiate koe peé. ʻOku mahuʻinga foki ke manatuʻi ʻoku falala atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe ke ʻikai ngata pē ʻi hoʻo fekumi ki Heʻene fakahinohinó ki hoʻo moʻuí ka ke tāpuekina foki mo langaki hake ʻa kinautolu ʻoku mou feohí.
He ʻikai te ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi talí kotoa. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke pehē. Ka ʻoku poupouʻi koe ke ke ngāue ʻi he tui. ʻI hoʻo fai iá, te ke ʻiloʻi ai ʻe lava ʻa e ʻOtuá ʻo folofola atu ʻi ha ngaahi founga lahi ange he meʻa ʻokú ke mafakakaukauá. ʻE ʻalu pē taimí mo e toe mahino ange Hono leʻó, mahino ange ʻEne fakahinohinó, pea fakatokangaʻi ange ʻa ʻEne ʻi aí ke tokoniʻi koe ke ke aʻusia ʻa e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻi te ke lava ʻo aʻusiá.