Ko Hono Ngāue ʻAki ʻo e Fakahinohinó
ʻAisi Kilimi, Anga Fakakaumeʻa, mo e ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí
ʻOku ʻikai faingataʻa hono tauhi ʻo e fekau lahi hono uá ʻo hangē ko hoʻo fakakaukau ki aí.
Ngaahi tā fakatātā ʻa Valentina Vinci
ʻI he taimi ʻoku foua ai ʻe ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ha taimi faingataʻa moʻoni, ʻokú ke faingataʻaʻia nai ʻi he founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻenau ngaahi palopalemá? Hangē ko ha fakakaukau lelei ia.
Ka ke fakakaukauloto angé ʻoku vete-mali e ongomātuʻa ho kaungāmeʻá. Pe ʻoku fakamamahiʻi ho tokoua siʻisiʻí ʻi he akó. Pe ʻoku fefaʻuhi hoʻo kuitangatá mo ha loto-mafasia lahi. ʻE founga fēfē hoʻo fakaleleiʻi kotoa iá?
Ko e tali nounoú he ʻikai ke ke lava. Pea ʻoku sai pē ia. Ka ʻi he taimi tatau, te ke lava maʻu pē ʻo tokoni. Pea te ke ʻohovale ʻi he lava ha kiʻi tokoni ʻo liliu e meʻa kotoa.
Faingataʻa Lalahi, Angaʻofa Faingofua
Naʻe tupu hake ʻa Foni P. ʻi ha ʻapi mo ha mātuʻa pē ʻe taha. Lolotonga e kei siʻi ʻa Foní mo ʻene taʻu hongofulu tupú, naʻá ne mamata ki he fāinga ʻene faʻeé ke ohi tokotaha ha fānau ʻe toko tolu. Ko hono olá, naʻe fakatupulaki ʻe Foni ha ngaahi ongoʻi ne ʻikai lelei ki heʻene tamaí. Pea kimuí ni mai, hili e hoko hono taʻu 19, naʻe kamata ke feinga mai ʻene tamaí ke na fetuʻutaki.
ʻOku pehē ʻe Foni, “Naʻá ku loto-mamahi. Ko ʻeku fakakaukaú, ʻTaʻu ʻe 19 ke ne kau ai ʻi heʻeku moʻuí ka naʻe ʻikai ke ne kau ai. Ko e hā ʻoku toki feinga mai ai he taimi ní?” Neongo naʻe lotu mo fakalaulauloto ʻa Foni, ka naʻe teʻeki pē ke ne maʻu ha nonga. Naʻe kiʻi tokoni ʻene talanoa mo ʻene faʻeé mo e tokoua ʻene faʻeé, ka naʻá ne kei ongoʻi puputuʻu pē. Pea naʻe hoko leva ha meʻa fakaofo (kae faingofua): Naʻe fakaafeʻi ʻe he kaungāmeʻa lelei taha ʻo Foní ia ke na ō ʻo kai ʻaisikilimi mo fakatau.
ʻOku pehē ʻe Foni, “ʻE fakakaukau ha kakai tokolahi ki ai ʻoku ʻikai ko ha fuʻu meʻa fēfē ia, ka naʻe mahuʻinga ʻaupito ia kiate au! Naʻá ku ongoʻi e māfana ʻo e laʻaá. Naʻá ma luelue ʻi tuʻa peá u sio ki he ʻuluʻakaú. Naʻá ku ongoʻi e havilivilí, peá u ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he taimi tatau. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito.”
Naʻe fakaleleiʻi nai ʻe he sōpingi fakatuʻupakē ko ʻení ʻa e ngaahi palopalema ʻa Foní? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe Foni ʻoku kei faingataʻa pē ʻa hono vā mo ʻene tamaí. Ka naʻe fakaʻatā ʻe he kiʻi ngāue angaʻofa ko ia ʻa hono kaungāmeʻá ke toe ongoʻi ʻe Foni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ne lava leva ʻo fehangahangai lelei ange mo hono ngaahi faingataʻá ʻaki ha mālohi lahi ange. ʻOku pehē ʻe Foni, “ʻOku ou ʻilo naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ma ō ʻo ʻeva.”
Ko Hai ʻOkú Ne Fiemaʻu Koe he ʻAho Ní?
ʻI he tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke “tokoni kiate kinautolu ʻoku ongoʻi tuenoa, nofo mavahe, pe siva e ʻamanakí. Tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku fakafou atu ʻiate koé” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí [2022], 12). Naʻe tokoni ʻa e kiʻi tōʻonga fakakaungāmeʻa faingofua ko iá ke ongoʻi ai ʻe Foni e ʻofa ʻa e ʻOtuá lolotonga ha tūkunga faingataʻa. Ko hai te ke lava ʻo tokoniʻi ke ne ongoʻi ʻa e ʻofa tatau he ʻaho ní?