Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:1–20
Malamalama i Tala o le Uluai Faaaligaa Iosefa Samita
O le a le eseesega i tala e fa o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita? Aisea e eseese ai? Ma o a mea e mafai ona latou aoaoina ai i tatou?
Pe na e taumafai ea e ta’u atu i se tasi se aafiaga faaleagaga? O a ni auiliiliga taua sa e faaaofia ai? O a faamatalaga na e aveese? E te manatu e ese lau tala pe afai e te faamatala atu i se uo, i le sauniga faamanatuga, po o se tasi e le o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai?
E taua nei fesili pe a mafaufau pe na faapefea ona faamalamalama e Iosefa Samita le faaaliga vaaia o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso sa ia maua i Niu Ioka i le 1820. Sa faasoa mai e Iosefa lenei aafiaga mo ni nai taimi. O le asō ua i ai ni tala patino se fa a Iosefa:
-
O se talafaasolopito patino na tusia e Iosefa i le taumafanafana o le 1832. Sa faamatala e Iosefa sa alu o ia i le togavao e tatalo ona sa le mautonu o ia i mea faaleagaga. Sa manao foi o ia e faamagaloina ana agasala.
-
O le api talaaga a Iosefa i le 1835. Na sau se faifeau e igoa iā Robert Matthews i Katelani, i Ohaio. Sa manao o ia e talanoa ia Iosefa e uiga i mataupu faalelotu, o lea na ta’u atu ai e Iosefa ia te ia lana faaaliga vaaia. Sa tusia i lalo e Warren Parrish, o le sa tausia le api talaaga a Iosefa, le mea na fai mai ai Iosefa.
-
O se talafaasolopito aloaia o le Ekalesia lea na amataina e Iosefa i le 1838. Sa ia talanoa e uiga i le Uluai Faaaliga o se vaega o le auala na toefuatai mai ai le Ekalesia. O lenei tala ua lomia i le Penina Tau Tele.
-
O se tusi na tusia e Iosefa i le 1842. Sa fesili atu se tusitala e igoa ia John Wentworth ia Iosefa e faamatala pe na faapefea ona oo mai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na tali atu Iosefa i se tusi ma faaaofia ai faamatalaga e uiga i le Uluai Faaaliga.
Sa faia tala taitasi i se taimi ese mo se aofia ese. Sa eseese faamoemoega o Iosefa i le mafaufau mo i latou taitoatasi. Ae a tatou faitau faatasi i ai, tatou te maua se vaaiga sili atu ona mauoa ma manino o le aafiaga o Iosefa i le Togalaau Paia.
O Le A Le Mea Ua Ese Ai?
O nei tala uma lava e eseese ni nai faamatalaga auiliili. I le tala i le 1832, na taulai atu ai Iosefa i lona manao ia faamagaloina ana agasala. Na te le’i ta’ua patino le fia iloa po o le fea ekalesia e moni. Ua ia talanoa mai e uiga i le auala na faaali mai ai “le Alii” ia te ia—na te lei faailoa eseese le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
O loo ta’ua i tala o le 1835 ma le 1838 se malosiaga leaga o loo taumafai e taofia Iosefa mai le tatalo. O le tala a Iosefa i le 1835 o loo faapea mai na asiasi atu ia te ia ni tagata se toalua, faapea foi ma agelu. O loo ta’ua foi i tala o le 1838 ma le 1842 ni tagata se lua, o le tasi ua faailoa patino mai o Iesu Keriso. O nei tala e lua ua faamamafaina ai le sailiga a Iosefa mo le ekalesia moni.
Aisea ua I ai Ni Eseesega?
E i ai ni nai mafuaaga mo eseesega i tala.
O Le Natura o le Manatua
O nisi taimi tatou te manatu ai e tumau pea o tatou manatuaga. Ae e le o le auala lena e galue ai manatuaga. E eseese mea tatou te manatuaina a o tatou matutua. O se mea na tupu muamua atonu e ese le uiga ona o aafiaga faaopoopo o le olaga. O loo tumau pea le manatuaga autu, ae o nisi o faamatalaga e ono suia. E le faapea ai la e le moni pe sao o tatou manatuaga, ae o vaega e sili atu ona tulaga ese i taimi eseese.
Faamoemoega Eseese
Sa i ai ni mafuaaga eseese na faamatala ai e Iosefa lana tala. I le 1832, sa ia faia ai se tala patino, o lea sa ia taulai atili ai i le uiga o le Uluai Faaaliga ia te ia lava. I le 1838 ma le 1842, sa ia talanoa ai e uiga i le Uluai Faaaliga o se vaega o le auala na oo mai ai le Ekalesia. O lea na ia faamamafa mai ai lona manao ia iloa po o le fea lotu e moni.
Au Faalogologo Eseese
O Robert Matthews ma John Wentworth e le o ni tagata o le Ekalesia. Sa manaomia ona ese le faamatalaga e Iosefa o mea ia i la’ua. Sa ia faasino faapitoa atu le tala i le 1838 i tagata o le Ekalesia. Atonu sa manatu o ia o lana tala i le 1832 o le a na o uo mamae ma tagata o le aiga e faitauina.
O Le a Le Mea e Tutusa ai?
I tala uma e fa, e tutusa lava faamatalaga autu. Sa le mautonu Iosefa i lona lava faaolataga ma le faaolataga o le lalolagi. Sa ia faitau i le Iakopo 1:5–6 e mafai ona ia maua tali i ana tatalo. Sa alu o ia i le vao ma tatalo ai. Na faaali mai tagata faalelagi ia te ia. Na La’ua valaau o ia i lona igoa. Sa La’ua fai mai o ekalesia i lena taimi sa le’i aoaoina atu ni aoaoga faavae sa’o.
O Mea ua Aoao Mai e Tala ia te Au
Ou te fiafia e faitau tala eseese aua e fesoasoani ia te au ia ou malamalama lelei ai i le Uluai Faaaliga. Ua mafai ona ou iloa manino atili le mafuaaga na le mautonu ai Iosefa ma manao ai e tatalo. E mafai ona ou lagonaina le malosi o le Agaga a o ou faitau i le uiga o le Uluai Faaaliga ia Iosefa i taimi eseese o lona olaga. O le tuufaatasia, o tala e fesoasoani ia te au e iloa ai o loo tautala Iosefa i le mea moni. Sa vaai Iosefa Samita i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i le Vao Paia O lenei mea ua faateleina ai lo’u faamoemoe e mafai foi ona ou maua tali i tatalo.
|
Faitotoa |
Aisea na fai mai ai Iosefa sa tatalo o ia |
O ai na fai mai Iosefa na faaali mai |
|---|---|---|
|
1832 |
Mo le faamagaloga o ana agasala |
O Le Alii |
|
1835 |
Ina ia iloa po o ai e sa’o ma po o ai e sese i mataupu tau lotu |
E lua tagata—muamua le tasi, sosoo ai ma le isi—ma agelu |
|
1838 |
Ina ia iloa po o le fea ekalesia o le Ekalesia moni a Keriso |
O Le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso |
|
1842 |
Ina ia iloa po o le fea ekalesia o le Ekalesia moni a Keriso |
O tagata mamalu e toalua |