“Koeʻuhí ko e Temipalé,” Ko e Kaumeʻá, Sepitema 2025, 30–31.
Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē
Koeʻuhí ko e Temipalé
Ko ha talanoa moʻoni mei Vanuatu.
“Ko e ongo faifekaú ʻeni!” Naʻe ui atu ʻa Kuleihemi. Naʻá ne taʻataʻalo ki he ongo faifekaú ʻi heʻena lue mai ki honau falé.
Naʻe papitaiso ʻa Mami, Teti, mo e taʻokete ʻo Kuleihemi ko Nunú, ʻi he taʻu kuo ʻosí. Naʻe kei siʻi ʻa Kuleihemi mo hono kiʻi tehina ko Siopé ke papitaiso. Ka naʻá na kei saiʻia pē ke ako mei he ongo faifekaú.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Heili, “ʻOkú ma fie talanoa ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e temipalé. Ko ha fale makehe ia te ke lava ai ʻo fai ha ngaahi palōmesi mo e ʻOtuá pea silaʻi ai koe ki ho fāmilí. ʻOku ʻuhinga ia ʻe lava ke mou fakataha ʻo taʻengata.”
“Ko e [temipale] ofi taha maí ʻoku ʻi Nuʻu Sila.” Naʻe pukepuke hake ʻe ʻEletā Singi ha fakatātā ʻo ha fale hinehina fakaʻofoʻofa. “ʻOku mamaʻo ʻa e fonongá. Ka ʻe ʻaonga ʻa e ngaahi tāpuakí.”
Naʻe talaange ʻe Mami, “ʻOku mau fie ʻalu.”
Naʻe palani ʻe he ongomātuʻa ʻa Kuleihemí ʻenau ʻalu ki he temipalé mo ha fāmili ʻe taha mei he lotú. Te nau hoko ko e ongo fuofua fāmili mei Vanuatu ke hū ki he temipalé!
Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe hokosia ʻa e ʻaho ke nau folau aí. Ko e fuofua taimi ia kia Kuleihemi ke ʻi ha vakapuna, pea naʻe fakalata ia. Naʻá ne sio ki tuʻa ki he ngaahi ʻaó pea mo e tahi ʻi lalo ʻiate kinautolú. Naʻá ne sioloto atu ki he fale hinehina māʻolungá. Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali ke sio ki ai.
ʻI heʻenau tūʻutá, naʻa nau heka ʻi ha pasi. Ko ha fononga tokakovi ia, pea naʻe helaʻia ʻa Kuleihemi. Ka naʻa nau mei aʻu ki ai.
“Sio!” Naʻe tuhu ʻa Kuleihemi ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá. Naʻe ʻi ai moʻoni! Naʻe toe fakaʻofoʻofa ange ia ʻi he ngaahi fakatātaá.
Naʻe lōngonoa mo nonga ʻa e loto temipalé. Naʻa nau teunga hina kotoa. ʻI ha kiʻi taimi siʻi, naʻe tangutu ʻa Kuleihemi mo hono ongo tokouá ʻi he loki talitalí ʻo sio ki he ngaahi fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí.
Naʻe taki atu leva kinautolu ʻe ha tokotaha ngāue temipale ki he loki silá. Naʻe tūʻulutui ʻa e ongomātuʻa ʻa Kuleihemí ʻi ha ʻōlita naʻe ʻufiʻufi ʻaki ha tupenu molū. Naʻá na fōtunga fiefia ʻaupito.
Naʻe tūʻulutui ʻa Kuleihemi mo hono ongo tokouá ʻi he tafaʻaki ʻo Mami mo Tetí. Naʻa nau sio ki he ongo sioʻata lalahi mo māʻolunga ʻi he holisí. Naʻe hokohoko atu pē honau ʻatá.
Naʻe pehē ange ʻe he tokotaha ngāue temipalé, “ʻOku ʻi heni ʻa e ongo sioʻatá ke fakamanatu atu te mou lava ʻo fakataha ʻo taʻengata.”
Naʻe ongoʻi fiefia mo malu ʻa Kuleihemi. Na‘e hangē naʻe fāʻofua ange ʻa e Fakamoʻuí kiate iá.
Naʻe vave pē taimi ke nau foki ai ki ʻapí. ʻI he pasí mo e vakapuná, naʻe kei fakakaukau pē ʻa Kuleihemi ki he ongo makehe naʻá ne maʻu ʻi he temipalé.
Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe tō mai ha matangi mālohi. Naʻe hangē ʻe mei mapaki ua pē ʻa e ʻulu pāmé!
Naʻe ilifia ʻa Kuleihemi. “Te tau sai pē?”
Naʻe pehē ange ʻe Teti, “ʻIo. Ka ʻoku mālohi ʻa e havili ko ʻení. Naʻe talamai ʻe he ongo faifekaú ke tau fakataha ki he falelotú kae ʻoua ke ʻosi ʻa e matangí.”
Naʻe tokoni ʻa Kuleihemi kia Mami ke ʻave ha meʻakai mo ha ʻū sipi kafu ki he ʻapisiasí. Naʻe fuʻu mālohi ʻa e puhi ʻa e matangí!
Naʻe kiʻi ongoʻi lelei ange ʻa Kuleihemi ʻi loto. Naʻe ʻi ai kotoa honau ngaahi kaungāmeʻa mei he lotú. Ka naʻá ne kei lava pē ʻo fanongo ki he mālohi ʻa e matangí.
“Fēfē hotau falé?” Naʻe ʻeke ange ʻe Kuleihemi.
“Kuo pau ke tau tatali kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e matangí ke tau sio ki ai.” Naʻe fāʻofua ange ʻa Mami kiate ia. “Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko e malu hotau fāmilí. Manatuʻi ʻa e ongo naʻá ke maʻu ʻi he temipalé?”
Naʻe kamokamo atu ʻa Kuleihemi. “Naʻá ku ongoʻi māfana mo malu.”
Naʻe malimali ʻa Teti. “Pea koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi mo ʻetau sila ʻi he temipalé, te tau lava ai ʻo fakataha ʻo taʻengata.”
Naʻe fakakaukau ʻa Kuleihemi ki he ongoʻi māfana mo nonga naʻá ne ongoʻi ʻi he temipalé. Naʻe moʻoni ʻa Teti. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, ʻe lava ke nau hoko ko ha fāmili ʻo taʻengata. Pea koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ia, ʻe sai moʻoni pē ʻa e meʻa kotoa pē.
Ngaahi tā fakatātā ʻa Eduardo Marticorena