“Sote Papitaiso ʻo Haví,” Ko e Kaumeʻá, Sepitema 2025, 36–37.
Sote Papitaiso ʻo Haví
Naʻe ʻikai lava ʻa Havi ʻo maʻu hono sote hiná ʻi ha feituʻu pē!
Ko ha talanoa moʻoni mei ʻInitonēsia.
Naʻe tangutu ʻa Havi ʻo fakaʻefihi ʻi mui ʻi he tekisií ʻi he vahaʻa ʻo Ibu (Mami) mo Bapak (Teti). Naʻa nau fononga ki he ʻapisiasí ki he papitaiso ʻo Haví.
“Bapak, ko e hā ʻa e ongo naʻá ke maʻu ʻi he taimi naʻe papitaiso ai koé?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Haví. Naʻe papitaiso ʻa Bapak ʻi he ngaahi māhina siʻi kuohilí. Ko ʻeni kuo taʻu valu ʻa Havi, pea ʻe papitaiso foki mo ia!
Naʻe fakakaukau ʻa Bapak ʻi ha kiʻi miniti siʻi. Naʻá ne kata mo pehē ange, “Naʻe fuʻu momoko ʻa e vaí! Ka naʻá ku toe ongoʻi foki ha ʻofa lahi. Neongo ko e tokolahi taha hotau fāmilí ʻoku ʻikai ke nau kau ki hotau Siasí, ka naʻá ku ongoʻi ʻenau ʻofá mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.”
ʻI heʻenau aʻu ki he falelotú, naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe ha kakai kehe ʻe niʻihi mei he lotú ke fakafonu ʻa e faiʻanga papitaisó ʻaki ha vai mo teuteu.
Naʻe pehē ange ʻe Ibu, “Havi, kuo taimi ke fetongi ki ho vala papitaisó.” Naʻe kamokamo pē ʻa Havi peá ne maʻu ʻa e kato naʻe ʻi ai hono valá. Ka ko hono talausese hinehiná pē naʻe ʻi he kató. Naʻe ʻikai ke ne maʻu hono sote hiná! Naʻá ne vakaiʻi ʻa e ngaahi kato kehé peá ne fakasio takai ʻi he falelotú.
Naʻe pehē ange ʻe Havi, “Ibu, ʻoku ʻikai ke ʻi heni hoku soté.”
Naʻe fakafulofula ʻa Ibu. Naʻá ne vakaiʻi foki mo ha ngaahi kato ʻe niʻihi. “Pau pē naʻa tau tuku ia ʻi he tekisií.”
Naʻe pehē ʻe Sisitā Putilī, “ʻOku ʻi ai hatau vala papitaiso kehe ʻi he kōpate faʻoʻanga valá. Te u ʻalu ʻo ʻomai kinautolu.”
Ka ko e vala papitaiso pē naʻe ʻi he kōpate faʻoʻanga valá naʻe fuʻu lahi ia kia Havi. Naʻe fofonga hohaʻa ʻa Ibu. ʻE vavé ni pē ha kamata ʻa e papitaisó. Naʻe tokolahi ha kakai naʻe ʻosi ʻi heni, pea naʻe ʻikai maʻu ʻe Havi hono soté.
Naʻe pehē ange ʻe Havi, “Mahalo pē te tau lava ʻo fai ha lotu ke fakafoki mai ʻe he fakaʻuli tekisií ʻa e soté. Ka ʻo kapau he ʻikai ke ne ʻomi ia, te u lava pē ʻo tui ha sote ʻoku fuʻu lahi. ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ko e hā ʻa e vala ʻoku ou tuí. ʻOku ou fiemaʻu ke papitaiso au.”
Naʻe kamokamo pē ʻa Ibu mo Bapak. Naʻa nau ō fakataha ki he peitó, ʻa ia naʻe lōngonoá. Naʻa nau ʻapasia pea punou honau ʻulú.
Naʻe fai ʻe Havi ʻa e lotú. “ʻE Tamai Hēvani, fakamālō atu ki he ʻAfiona ʻi he lava ke u papitaiso ʻi he ʻaho ní. Kātaki ʻo tokoni ki he fakaʻuli tekisií ke fakafoki mai hoku soté. Ka ʻo kapau ʻe ʻikai, ʻoku sai pē mo ia.”
Hili ʻenau lotú, naʻe ʻalu ʻa Havi ke fetongi ki he sote naʻe fuʻu lahí. Naʻe lōloa ia ʻo aʻu ki hono ongo tuí.
“Havi!” Naʻe ui mai ʻa Sisitā Putitī mei he holó. “Ko e fakaʻuli tekisií ʻeni.”
Naʻe fetaulaki ʻa Havi mo Ibu mo e fakaʻuli tekisií ʻi he veʻe matapā ʻi muʻá. Naʻá ne pukepuke ʻa e sote ʻo Haví!
Naʻá ne pehē, “Naʻá ku sio ki mui ʻo sio ki ai ʻi he seá. Naʻá ku pehē mahalo ʻoku ʻaʻau ia.”
Naʻe pehē ange ʻe Ibu, “Mālō ʻaupito.”
Naʻe toʻo ʻe Havi ʻa e soté mei he tangatá. “Mālō ʻaupito.”
Naʻe malimali ʻa e tangatá peá ne taʻataʻalo fakamāvae atu ki ai.
Naʻe taimi nounou pē kuo hokosia ʻa e taimi ke kamata ai ʻa e papitaisó. Naʻe fetongi ʻa Havi ki hono soté. Naʻe feʻunga lelei ia! Pea naʻe hinehina ia mo maʻa.
ʻI he lue atu ʻa Havi ki he faiʻanga papitaisó, naʻe momoko ʻaupito ʻa e vaí! Naʻe fai ʻe Bapak ʻa e lotú pea papitaiso ʻa Havi. ʻI heʻene tuʻu hake mei he vaí, naʻá ne ongoʻi foʻou mo nonga ʻi hono lotó.
Naʻe taki atu ʻe Bapak ʻa Havi mei he faiʻanga papitaisó pea pulupulu ha taueli molū ʻi he ongo uma ʻo Haví. Naʻe fakakaukau ʻa Havi ki he kakai kotoa pē naʻa nau tokoniʻi mo poupouʻi iá. Ibu, Bapak, fakaʻuli tekisií mo hono fāmilí. Pea mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi foki.
Naʻe fāʻofua ʻa Havi kia Bapak. “ʻOkú ke moʻoni. Naʻe momoko ʻa e vaí!” Naʻá na fakatou kakata. Naʻe sio fakamamaʻu atu leva ʻa Havi ki he fofonga ʻo Bapak. “Ka naʻá ke moʻoni foki ʻi ha meʻa kehe ʻe taha. ʻOku ou ongoʻi ha ʻofa lahi.”
Ngaahi tā fakatātā ʻa Bethany Stancliffe