“Ko e Tali maʻa Kolí,” Ko e Kaumeʻá, Fēpueli 2025, 36–37.
Ko e Tali maʻa Kolí
Naʻe faingataʻa ke ʻalu ki he lotú taʻekau ai ʻa Teti.
Ko ha talanoa moʻoni mei he USA.
“Fānau au ʻa e ʻOtua, kuó Ne fekau maí, ke u haʻu ki he māmani, mo e ongomātuʻa. …”
Naʻe loʻimataʻia ʻa Koli, pea tuku ʻene hivá. Naʻá ne kole ki heʻene faiako Palaimelí pe ʻe lava ke ʻalu ki he falemālōloó.
ʻI he falemālōloó, naʻe sio fakamamaʻu ʻa Koli ki he sioʻatá. Naʻá ne tuʻu ʻi heni mo ʻene tamaí ʻi he taʻu ʻe taha kuo hilí, kimuʻa pea papitaiso ʻa Kolí. Naʻá na teunga hina fakatouʻosi.
Naʻe talaange ʻe Teti, “ʻOku ʻamanaki ke ke fai ha fuakava mahuʻinga ʻaupito. Te ke palōmesi ʻi he ʻahó ni ke ke muimui maʻu pē kia Sīsū Kalaisi mo feinga ke hangē ko Iá.”
Naʻe ongoʻi fiefia mo māfana ʻa Koli ʻi heʻene tuʻu hake mei he vaí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne fai ʻa e fili totonu ke papitaisó.
Ka kuo kehe kotoa ʻi he taimí ni. Naʻe ʻikai ke kau fakataha ʻa Teti mo ia ʻi he ʻahó ni. Naʻe ʻikai ke ne toe haʻu ki he lotú.
Naʻe mihimihi ʻa Koli mo holoʻi hono matá. ʻI he kamataʻangá, ʻi he liʻaki lotu ʻa Tetí, naʻe fakakaukau ʻa Koli naʻá ne puke. Pe mahalo naʻe pau ke ʻalu ki he ngāué. Pea fakaʻau leva ke siʻisiʻi ange ʻa e haʻu ʻa Tetí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻikai ke toe haʻu ʻa Teti ia mo nautolu.
Naʻe manatuʻi ʻe Koli ʻa e ʻaho naá ne ongoʻi loto-toʻa feʻunga ai ke fehuʻi ki heʻene mamí fekauʻaki mo Tetí. Naʻe māpuhoi ʻa Mami mo ne pehē, “ʻOku ʻikai fakapapauʻi ʻe Teti pe ʻoku kei moʻoni nai ʻa e Siasí. ʻOkú ne feinga ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku tui ki aí.” Naʻá ne mata mamahi, pea naʻe ʻiloʻi ʻe Koli naʻe faingataʻa foki kiate ia.
Naʻe fonu ʻa e fakakaukau ʻa Kolí ʻi he ngaahi fehuʻi fakailifia. ʻE lava fēfē ke mole ha fakamoʻoni ʻa ha taha? ʻE ʻi ai nai ha taimi ʻe mole ai ʻa e fakamoʻoni ʻa Kolí? Ko e hā ʻa e ʻuhinga kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni ki honau fāmilí?
Naʻe fāʻofua ʻa Koli kia Mami. “Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai? Te tau tokoni fēfē nai ke maʻu ʻe Teti ʻene fakamoʻoní?”
Naʻe pehē ʻe Mami, “Ko e Tamai Hēvaní pē ʻe lava ʻo tokoni kia Teti ke ne toe maʻu ʻene fakamoʻoní. Ka te tau lava ʻo lotu maʻana.”
Talu mei ai mo e lotu ʻa Koli maʻa Teti ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka naʻe ʻosi atu ha ngaahi māhina, mo e ʻikai liliu ha meʻa. Naʻe ongoʻi ilifia ʻa Koli. Naʻá ne hohaʻa ʻi he taimi kotoa pē. Naʻe faingataʻa ke ʻalu ki he lotú taʻekau ai ʻa Teti. Naʻe faingataʻa ke tui ʻe lava ke fakataha hono fāmilí ʻo taʻengata.
Naʻe holoholoʻi ʻe Koli ʻa e toenga ʻo hono loʻimatá peá ne toe fai ha lotu ʻi hono lotó. Peá ne lue foki leva ki he Palaimelí. Ko e taimi naʻe hū ai ki lotó, naʻe fakamanatu ʻe Sisitā Sinou ki he tokotaha kotoa fekauʻaki mo e konifelenisi lahi ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike hoko maí.
ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe tangutu ʻa Koli mo Mami ʻo mamata ʻi he konifelenisí. Naʻe sio pasiketipolo ʻa Teti ʻi ʻolunga. Naʻe fakafanongo ʻa Koli ki he talanoa ʻa e palōfitá fekauʻaki mo ʻene moʻuí ʻi heʻene kei siʻí. Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene ʻilo naʻe ʻikai foki ke ʻalu mo e ongomātuʻa ia ʻa Palesiteni Nalesoní ki he lotú ʻi heʻene kei siʻí.
Naʻe talanoa leva ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo ʻene fakaʻamu ke sila ki heʻene ongomātuʻá ʻi he temipalé. Naʻe tangutu maʻu ʻa Koli ʻo fakafanongo fakalelei. Naʻe pau ke tatali ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻo aʻu ki he hili ʻa e taʻu 80 ʻene ongomātuʻá! Ka naʻe faifai pea silaʻi kinautolu ko ha fāmili taʻengata.
Naʻe ongoʻi ʻe Koli ʻa e fanafana ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia, ʻe sai pē mo Teti foki. ʻE fiemaʻu ke faʻa kātaki ʻa Koli. Ka ʻe tokoniʻi ʻe he Tamai Hēvaní hono fāmilí, ʻo hangē pē ko ʻEne tokoniʻi ʻa e fāmili ʻo Palesiteni Nalesoní.
Neongo naʻe ʻikai ko e tali ia naʻe fiemaʻu ʻe Kolí, ka naʻá ne ʻiloʻi kuo fanongo mo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotú. Naʻe ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻene tamaí, pea naʻá Ne ʻofa foki ʻia Koli.
Ngaahi tā fakatātā ʻa Brenna Vaughan