“Papitaiso ʻo Mamí,” Ko e Kaumeʻá, Fēpueli 2025, 30–31.
Papitaiso ʻo Mamí
Naʻe fiefia ʻa Sikoti naʻe lava ke na fiefia fakataha ʻi he ʻaho makehe ko ʻení.
Ko ha talanoa moʻoni mei he USA.
Naʻe ngaungaue holo ʻa e vaí ʻi he vaʻe ʻo Sikotí ʻi heʻene hifo atu ki he faiʻanga papitaisó. Naʻe ʻosi tuʻu hono taʻokete ko Senitií ʻi he loto vaí. Naʻá ne malimali mo puke ʻa e nima ʻo Sikotí.
Naʻe malimali ange ʻa Sikoti mo sio hake ki he kakai ʻoku nau mamata hifo ki aí. Naʻe ʻi ai ʻa Teti. Naʻá ne fofonga fiefia moʻoni! Pea naʻe ʻi ai mo Mami. Naʻá ne taʻataʻalo mai ki ai. Naʻá ne tui foki mo ha vala papitaiso hinehina. ʻOku ʻamanaki ke papitaiso ʻa Mami ʻe he taʻokete ʻe taha ʻo Sikoti ko Kelí.
ʻI he taimi naʻe talaange ai ʻe Mami kia Sikoti te ne papitaiso ʻi he ʻaho tatau mo iá, naʻá ne fuʻu fiefia ʻaupito. Naʻe ʻikai ke tupu hake ʻa Mami ʻi he siasí ʻo hangē ko Sikotí. Naʻe kamata ke ne ʻalu ki he lotú hili ʻene fetaulaki mo Tetí.
Naʻe ʻiloʻi maʻu pē ʻe Sikoti naʻe ʻofa ʻa Mami ʻia Sīsū Kalaisi, pea naʻá ne haʻu mo kinautolu ki he lotú ʻi he meimei uike kotoa pē. Naʻe lahi foki mo e haʻu ʻa e ongo faifekaú ki honau ʻapí. Ka naʻe ʻosi ha ngaahi taʻu lahi pea toki ongoʻi mateuteu ʻa Mami ke papitaisó. Naʻá ne fiefia ʻaupito ʻi heʻena fiefia fakataha ʻi he ʻaho makehe ko ʻení!
Ko Mami naʻá ne akoʻi ange kiate ia fekauʻaki mo e papitaisó mo e hilifakinimá ʻi he taimi naʻe hokosia ai hono taʻu valú.
Naʻá ne talaange, “Te ke fai ha palōmesi matuʻaki mahuʻinga ki he Tamai Hēvaní, ke ke muimui maʻu pē kiate Ia mo Sīsū Kalaisi. Ko hono olá, ʻe ʻiate koe maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”
Pea kuo hokosia ʻa e taimi ke papitaisó! Naʻe puke leva ʻe Sikoti hono ihú, ʻi hono fakauku ia ʻe Senitī ʻi he loto vaí. ʻI he ʻalu hake ʻa Sikoti ki ʻolungá, naʻá ne pete ʻo hafu ʻa e vai mei hono matá peá ne mamali. Naʻá ne ongoʻi fiefia ʻaupito! Naʻe ʻi ai ha ongo māfana ʻi hono lotó ʻi heʻene kaka hake mei he faiʻanga papitaisó.
Hili ʻene fetongi ki he vala mātuʻú, naʻe tangutu hifo ʻa Sikoti ʻo sio ki hono papitaiso ʻe Keli ʻa Mamí. Naʻá ne fofonga fiefia ʻaupito ʻi he ʻalu hifo ki he vaí mo ʻene hake ki ʻolungá. Naʻá ne sio hangatonu kia Sikoti peá ne malimali ange.
ʻI he lotú ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe fakatou hilifakinima kinaua ko e ongo mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe kuikui ʻa Sikoti ʻi he hilifaki ʻe Teti mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kehé honau nimá ki hono ʻulú. Naʻa nau tāpuakiʻi ia ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne fakafanongo leva ʻi he loto ʻapasia ʻi hono hilifakinima ʻo Mamí. Naʻá ne ongoʻi māfana, fiefia, mo malu. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sikoti naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
Hili iá naʻá na tangutu hifo ke fanongo ki he kau leá. Naʻe fanongo leva ʻa Sikoti ki ha mihimihi. Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene sio ki he tafe hifo ha loʻimata ʻi he kouʻahe ʻo Mamí.
Naʻe mata mamahi ʻa Sikoti. Naʻá ne fafana ange, “Mami, ʻokú ke sai pē? Ko e hā ʻokú ke loto-mamahi aí?”
Naʻe holoholoʻi ʻe Mami hono kouʻahé peá ne malimali. Naʻá ne fanafana ange, “ʻOku ʻikai ke u loto-mamahi.” Naʻá ne hili hono nimá ʻia Sikoti peá ne kukuʻi ia. “Taimi ʻe niʻihi ʻoku tangi ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fiefia aí. Pea ʻoku ou fiefia lahi ʻi he taimí ni.”
Naʻe toe kukuʻi ia ʻe Sikoti. “Mo au pē.”
Ngaahi tā fakatātā ʻa Raquel Martin