« ’Aita i mo’e nō te Fa’aora », Liahona, Tēnuare 2026.
Te reo o te feiā mo’a i te mau mahana hope’a nei
’Aita i mo’e nō te Fa’aora
Tē māuruuru nei au nō te ha’amaita’ira’a māhanahana tā te haerera’a pinepine i te hiero i hōpoi mai iā’u.
Fa’ahōho’ara’a nā Allen Garns, ma te fa’ati’a ’ia fa’a’ite i te hōho’a pēni a Del Parson The Lost Lamb [Te ’ārenio i mo’e]
’Ua fa’aoti ’aita i maoro a’e nei te hō’ē melo o te ’utuāfare ’e tāna tāne e fa’aru’e i te ’Ēkālesia, ’e tā rāua mau tamari’i na’ina’i. ’Ua riro ’ei parau ’āpī ’oto nō tō mātou ’utuāfare. I roto i te mau hepetoma i muri mai, ’ua tāmata mātou i te ’ite mai i tō mātou terera’a ’āpī o te orara’a.
Te mau mahana i muri mai i tō rātou fa’aarara’a mai, ’ua ’ī i te ahoaho, te roimata ’e te mau pure ’ā’au tae i tō tātou Metua i te ao ra. Hō’ē o te mau pāhonora’a ’oi’oi i tā’u mau pure, ’oia ho’i ’ia haere au e ha’amori i roto i te hiero i te mau hepetoma ato’a. ’Ei pīahi, ’ei vahine fa’aipoipo ’e ’ei metua vahine rave ’ohipa, ’ua ’ite mai au i te reira pāhonora’a ’ei mea fa’ahō’ū’ū [intimidant], ’ua fa’aoti rā vau e ha’apa’o māite i te reira fa’aurura’a.
I te hō’ē pō, i muri a’e i te hō’ē fifi rahi i te ’ohipa, ’ua putapū pūai au i te hina’aro e haere i te hiero i taua pō ra. ’Ua ani au i tā’u tamaiti ’ia haere mai nā muri iho iā’u nō te rave i te ’ōro’a hōroira’a.
I tō māua taera’a atu i te hiero, ’ua haere ta’a ’ē i tō māua iho pae. ’A mono ai au nō e rave rahi tuahine ’e ’a fa’aro’o ai i tō rātou mau ha’amaita’ira’a i parau-fafau-hia, ’ua fa’a’īhia vau i te ’ā’āina. E’ita e nehenehe iā’u e ha’amo’e i te mau melo o te ’utuāfare e ihu noa ra.
I te otira’a, ’ua taui au i tō’u ’ahu, ’ua haere atu vau i te vāhi tīa’ira’a ’e ’ua pārahi atu. ’Aita i maoro roa, ’ua putapū vau i te hina’aro e taui i te vāhi pārahira’a nō te hi’o i tā’u tamaiti, ’ia haere mai i rāpae i te piha tauira’a ’ahu o te mau tāne.
’A fa’anu’u ai au, ’ua tae mai te au ’ore i roto iā’u i te mau vāhi ato’a tā’u i pārahi—ē tae roa i te taime ’a pārahi ai au i mua i te papa’i i pīha’i iho i te ’ūputa tomora’a o te hiero. Nō rave noa mai nei au i te mau pāpa’ira’a mo’a, ma te tāmata i te tāmarū i tō’u ’ā’au horuhoru, ’a haru ai tā’u mata i ni’a i te papa’i.
I reira, ’ua ’ite atu vau i te hō’ē hōho’a pēni rahi nō te Fa’aora e amo ra i te hō’ē ’ārenio i roto i tōna nā rima. ’Ua fa’aha’amana’o ’oi’oi mai te Vārua iā’u ē, mai te peu ’ua mo’e te mau melo herehia ’o tō’u ’utuāfare iā’u, ’aita roa ïa rātou i mo’e nō te Fa’aora.
« ’O vai ïa ta’ata i’ō ’outou nei, hō’ē hānere āna māmoe, ’ia mo’e ra te hō’ē, e ’ore e vaiiho i te iva ’ahuru ’e iva ti’ahapa i te medebara ra, ’a haere ’a ’imi ai i tei mo’e ra, ’e ’ia ’itea atu ?
« ’E ’itea atu ra iāna, amo a’era i ni’a i te tapono ma te ’oa’oa » (Luka 15:4–5).
Tē tāmau noa nei mātou i te here ’e i te pure nō rātou tei hahi ’ē. ’Ia fa’a’ī ana’e rā te ’oto iā’u, e ha’amana’o vau i teie ’ohipa i tupu i te hiero, ma te ti’aturi i te hō’ē mahana, ’o rātou tei mo’e e ’ite fa’ahou mai rātou i tō rātou ’ē’a, ma te tauturuhia e te hō’ē Fa’aora here.