N̄an Kōkajoorļo̧k Jodikdik ro
Karōk eo an Jemedwōj Ilan̄ n̄an Baam̧le ko
N̄an Kōkajoorļo̧k Jodikdik Ro M̧aaj 2026


Karōk eo an Jemedwōj Ilan̄ n̄an Baam̧le ko

Katak, Kain̄i, im bujen ko an tampeļ rej kōjeraam̧m̧an aolep baam̧le ko ioon laļ.

Jekab eaar tōņak jikin uwe ko n̄an lan̄

Kōmeļeļe ko jān Shawna J.C.

Raan ko ļok, n̄a im Sister Uchtdorf kar etal n̄an juon peptaij an juon iaan ajri ro nejin eo jibum̧ro. Ilo am̧ro lale an elon̄ epepen ko keememe iien in kōn eļap m̧ōņōņō, kom̧ro kar en̄jaake eļap kam̧m̧oolol n̄an Jemedwōj Ilan̄ kōn karōk in lo̧mo̧o̧r in An n̄an ro Nejin. Kom̧ro kar en̄jake aorōkin baam̧le im bujen ko rekwojarjar n̄an E jen jinoin.

Jemaron̄ lo aorōkin ilo Kalim̧m̧ur M̧okta jen bwebwenato eo an ri tōmak Jekob, eo im eaar bok iien n̄an an ello pāleen, m̧are ilo bujen eo, im ejaake juon baam̧le.

Juon jota, Jekob eaar bōjrak n̄an an kakkije ke ej bon̄ ako dekā wōt men ko eaar loi n̄an an petpet. Eaar bōlen lukkun m̧ōk, kōnke e eaar kajju kiki—im wōr juon an tōņak.

Jekob eaar lo “juon kein uwe ej jutak ioon laḷ, im jabōn tulōn̄ ej tōpar lan̄; im lo, enjeḷ ro an Anij rej wanlōn̄ļo̧k im wanlaļtok ioon.

“Im lo, Jeova ear jutak ioon im ba, N̄a Jeova, Anij an Ebream, jim̧m̧am̧, im Anij an Aisak” (Jenesis 28:12–13).

Innām Anij eaar kōm̧m̧ane jet kallim̧ur n̄an bujen ko raorōk ippān Jekob—Kallim̧ur ko im eaar barāinwōt kōm̧m̧ani im̧aanļok ippān jemān im jim̧m̧an, Aisak im Ebream, ekoba:

  • Kallim̧ur ko im Jekob enaaj erom jemān ro “āinwōt bok in laļ” (Jenesis 28:3, 14).

  • Āneen kallim̧ur n̄an ro bwijjin Jekob (lale Jenesis 28:4, 13).

  • Kallim̧ur n̄an Jekob bwe “kōn ineōm̧ nukun otemjej i laļ renaaj jeraam̧m̧an” (Jenesis 28:14; naan ko kar kobaiktok).

Jon̄an an kwojarjar iien in n̄an Jekob eaar ba, “E ṃool Jeova ej pād ijin. … Ijin im̧ōn Anij wōt, im ijin kōjām in lan̄.” (Jenesis 28:16–17). Innām, Jekob eaar ņa etan ijo Betel, meļeļein “im̧ōn Anij (lale Jenesis 28:19, footnote a).

Tampeļ ko rej āinwōt jikin uwe eo Jekob eaar loe. Katak, kain̄i, im bujen ko an m̧weo im̧ōn Irooj ej kobaik lan̄ im laļ. Bujen kein remaron̄ āinwōt aļaļ eo ioļapin jikin uwe eo im ej jipan̄ kepaakļok kōj n̄an Irooj. Im jen jerbal ko ad ilo tampeļ ko rekwojarjar, jej kōjeram̧m̧an “nukun otemjej i laļ”—inne, rainin, im ilju.

Juon Pijain Lan̄ Ekōm̧ōņōņō

Elder Bruce C. Hafen, juon eo eaar uwaan Jiljilimjuonn̄oul eo, kar bōk juon call jen national news magazine eo n̄an kōnono kake juon bok ej kwaļok kōn bwebwenato in tōmak ko kōn lan̄ jen kajjojo kabun̄.

“Rijeje ro raar loe bwe armej rej kōņaan jeļā kōn lan̄—baam̧le ko lan̄,” Elder Hafen eaar ba. Ak “elōn̄ iaan kabun̄ ko an ri Kūrjin ro rej letok edik uwaak n̄an abņōņō in”—ijellokin wōt juon: Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata.

Ilo Kabun̄ in an Rilo̧mo̧o̧r im em̧ōj an jepļaaktok, ewōr ad tampeļ ko rekwojarjar. Jej kōm̧m̧an m̧are n̄an indeeo, kōn mālim eo n̄an liāp im ej kōjeraam̧m̧an bwe jen eļļā ioon mej. Epād ippād kallim̧ur eo n̄an indeeo ippān ro jej iakwe er im̧aan mejān Jemen im Nejin. Ālikin men otemjej, ri jeje ro raar likūt bwe ļōmņak eo an Armej ro ilo Raan Ko Āliktata kōn lan̄ ej make wōt po ļōmān—im inej kakkobaba, kam̧ōņōņō tata.

Ilo an Būreejtōn Russell M. Nelson kar katakin, “Irooj eaar kōm̧anm̧an laļ bwe jen maron̄ bōk ānbwinnid im ejaak ad baam̧le. Eaar ejaake Kabun̄ in An n̄an an baam̧le ko mour ijo eutiejtata. E ej boktok tampeļ ko bwe baam̧le ko ren maron̄ ippān doon n̄an indeeo.”

baam̧le eo ilo tampeļ

Kojparok Baam̧le eo

Jejjab aikuj ilbōk n̄e juon men elukkuun aorōk n̄an Anij enaaj jelm̧ae men ko reppen. Būreejtōn M. Russell Ballard (1928-2023) eaar ba, “Setan ejeļā bwe wāween eo elukkuun em̧m̧an im ewājapdik ej n̄an bōbrae jerbal eo an Irooj ej n̄an kadikļo̧k wājabdik eo an baam̧le eo im ekwojarjar eo an m̧weo.”

Ad jeļā kōn ta ko jejeļā, jej aikujin ro ibwiljin laļ im relukkuun wājabdik ilo aer kōjparok baam̧le ko aer.

Ekōjkan ad kōm̧m̧ane menin?

Jemaron̄ kōm̧m̧ane men ko “reddik im reļam waan” (Alma 37:6) im renaaj kōkajoorļok jemjerā ko ilo baam̧le. Menin ekitbuuj katak ko em̧ōj laajraki ilo baamļe eo, juon naan in kean̄: “tōmak, jar, ukweļo̧k, jeorļok bōd, kautiej, iakwe, jeļā ņae doon, jerbal, im m̧akūtkūt ko rem̧m̧an n̄an kōkm̧anm̧anļok doon.” Jekdoon wāween rōt baam̧le eo am̧ ej pād ie, komaron̄ kwaļok ilo makūtkūt ko am̧ ke jemjerā ko ejjeļok jem̧ļokin aorōkier n̄an eok.

Ilo ad mour, kōjparok, im kwaļok kōn m̧ool kein an indeeo kōn baam̧le ko, jemaron̄ jipan̄ ro jet loe ke “bwe baam̧le eo ej dilepen karōk eo an Rikōm̧anm̧an eo n̄an jipadpad eo n̄an mour indeeo an ajri ro Nejin” im bwe “tampeļ ko n̄an kapidodo n̄an kajjojo n̄an aer jepļaak n̄an im̧aan mejen Anij im n̄an baam̧le ko n̄an aer koba ippān doon n̄an indeeo.”

Jisōs Kraist

The Chosen One [Eo Kar Kāālete], Jān Dan Wilson

“Ij Pād Ippam̧”

Ke n̄a im Sister Uchtdorf eaar alwoje an membōr in baam̧le eo am̧ro kōm̧m̧an bujen ko rekwojarjar ippān Jemedwōj Ilan̄, eo eobrak kōn jouj, būruōm̧ eaar obrak kōn lan̄lōn̄ im kam̧m̧oolol. Jej m̧ōņōņō ejjab kōn ro nejid wōt im ro nejier ak barāinwōt ilo ro jined im jemed im ro jineir im jemeir. Jej ļōmņak kōn iakwe eo em̧wilaļ kōn wāween an bujen ko ilo gospel in kakobaik kōj ilo epepen ko.

Kōjeraam̧m̧an ko Irooj eaar kallim̧ur n̄an Ebream, Aisak, im n̄an Jekob ilo tōņak eo an kōn baam̧le ko. Im rej erļok n̄an aolep ro Nejin ilo bujen—ekoba kwe im n̄a. “Im lo,” Irooj ekar ba, “Ij pād ippam, im Inaaj oņaake eok ijo ko otemjej kwōj ilo̧k ieļo̧k, … bwe I jāmin ilo̧k jān eok” (Genesis 28:15).

Ij kallim̧ur n̄an eok bwe ilo am̧ ļoor im kwaļok karōk eo an Jemedwōj Ilan̄ n̄an Baam̧le ko, E enaaj pād ippām, eļaptata ilo an mālejjon̄ itok n̄an eok ak ro kwoj iakwe er. E enaaj kotak eok, im ineek eok, im tōl ļok eok n̄an juon lan̄lōn̄ eo eweppān Ippān, im eo Nejin Jisōs Kraist, im ro uwaan baam̧le eo am̧—n̄an indeeo.