2025
O Oa Natia
Mati 2025


Sau, Mulimuli Mai ia te A’u

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1828

O OaNatia

Eli i totonu o tusitusiga paia ma o le a e maua ai ituaiga uma o mea.

O Iosefa Samita i lana Uluai Faaaliga.

Ua faamanino mai e faaaliga i ona po nei ia tusitusiga paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19

O loo faamalamalama mai i leMataupu Faavae ma Feagaiga 19 ni mea se lua e uiga i le Faaola.

Fai mai Luka o le afu o le Alii i le Faatoaga o Ketesemane “sa pei o ni mataua tetele o le toto” (Luka 22:44). “E pei ona sa i ai” ua fautua mai ai ua na o se faaupuga faatusa lena.

Ua faamanino mai e Iesu. Fai mai o Ia o Ona puapuaga na “tafe toto ai i pu afu ninii uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:18). E leai ni upu valiata. O Lona tiga tele sa ia afu toto ai.

I isi nofoaga, e faaaoga ai e tusitusiga paia ia fuaitau e pei o le “mafatiaga e le gata” ma le “faasalaga e faavavau.” Fai mai Alema le Itiiti, “sa tigaina o ia i le puapuagatia e faavavau” (Alema 36:12). Ae o lona puapuagatia na o le tolu aso (tagai i le Alema 36:16). E faapefea ona “faavavau” lena mea?

Ua toe faamanino mai fo’i e Iesu. Talu ai o le Tama Faalelagi ma Iesu e faavavau ma e le gata, o soo se faasalaga lava La te tuuina mai, i le faauigaga, o le faasalaga “faavavau” po o le “le gata”, e tusa lava po o le a le umi (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:6–12). E na o mafatiaga o atalii o le malaia o le a tumau moni lava e faavavau (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:30–38).

E lava le papatisoga e tasi—ae e manaomia ai le pule.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22

E masani ona fesili atu tagata liliu mai i faifeautalai: Ae faapefea pe afai ua uma ona ou papatiso i se isi ekalesia? Pe e manaomia ona ou toe papatiso?

Ua faamalamalama mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea, a aunoa ma le perisitua—o le pule e galue ai i le suafa o le Atua—“e ui ina papatisoina se tagata i le selau o taimi, ae e leai se aoga ia te ia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:2).

O le tali moni lava: “O lou papatisoga muamua o se gaoioiga amiotonu e faavae i mea sa e iloaina i lena taimi. Ua outou iloa nei nisi mea, ma e finagalo le Alii ia outou galulue i lena malamalama.”

Ua Tuuina atu e Iesu Keriso le Faamanatuga ia sa Nifaē

E leai se tasi e lelei i mea uma. Ma e le afaina lea.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24

Sa le lelei le Perofeta o Iosefa Samita i le pisinisi po o le tamaoaiga. I le tulaga faalelalolagi, sa le’i faamanuiaina o ia.

Na fetalai atu le Alii ia te ia e faapea: “e le maua le malosi i galuega faaletino, ona e le o lou valaauga lea” (Mataupu Faavae & Feagaiga 24:9).

O le a i ai ni au uo ma tamaiti o le vasega e o i iunivesite e sili atu ona lelei nai lo oe, maua ni galuega e sili atu ona lauiloa nai lo oe, ma maua ai le tele o le faamanuiaina faalelalolagi nai lo oe.

E a la?

O le olaga e le o se tauvaga. Ioe, e tatau ona e taumafai i le mea sili e te mafaia. Ae aua le popole pe afai e te vaai atu i isi o pasia oe i le ala o le olaga. Atonu e le o agai atu i le taunuuga e tasi e pei o oe! Ia faaauau pea ona faia le mea e finagalo le Atua e te faia—o lou “valaauga”—ma aua le popole i Ana fuafuaga mo se isi lava tagata.

O le fale o le Atua o se fale e faatulaga tatau.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2728

Sa masani ona faamanatu atu e le Faaola i le Perofeta o Iosefa Samita e tatau ona faia mea uma “i le faatulaga tatau” (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:68; 28:13; 58:55; 107:84). E te manaomia ni tulafono po o le vevesi.

Ae e le faapea ai la e leai lava se malosiaga. Mo se faataitaiga, na ta’u atu e le Alii ia Iosefa Samita e faapea “e le afaina po o le a se mea tou te aai ai, po o le a foi le mea tou te inu ai pe a outou aai ma feinu i le faamanatuga”—pau lava le mea ia outou faia e faamanatu ai Lona puapuaga ma le Togiola (Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:2).

Peitai, a oo mai i le taitaiina o le Ekalesia, e leai se malosiaga. E na o le toatasi le tagata i le taimi e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia: muamua Iosefa Samita (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:2); ona tofia lea e le Alii “e sui ia te ia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:7)—Polika Iaga, Ioane Teila, ma isi vaega uma seia oo mai i le perofeta o aso nei.

E mafai e isi taitai musuia o le Ekalesia ona aoao atu, fautuaina, ma tuuina atu fautuaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:4–5). Ae e na o le Peresitene o le Ekalesia e mafai ona tautala mo le Atua i mataupu e aafia ai le Ekalesia atoa.