2024
“Te u ʻiloʻi fēfē ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ou lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná?”
Tīsema 2024


Ngaahi Fehuʻí mo e Talí

“Te u ʻiloʻi fēfē ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ou lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná?”

finemui

“ʻOku fuʻu mahuʻinga ke lotua ʻa e meʻa ʻokú ke laú. ʻI he taimi ʻoku ou maʻu ai ha tali mei he Tamai Hēvaní, ʻoku ʻi ai ha melino mo ha nonga he ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi. ʻI hoʻo laú, ʻe tupulaki hoʻo fakamoʻoní pea ʻe tupulaki hoʻo malava ke mahinó.”

Lilia W., 13, ʻIutā, USA

talavou

“Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ou feinga ke siʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakahohaʻa kotoa pē te ne ala taʻofi au mei hono ongoʻi ʻo e Laumālié. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē, pea ʻi hoʻo tuku ha taimi ke fanongo ki Hono leʻó, te ke ʻiloʻi ai ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná.”

Sēmisi Z., 15, ʻIutā, USA

finemui

“ʻOku ou lava ʻo ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná he ʻoku fakahoko ʻi hotau kuongá ni ʻa e ngaahi meʻa naʻe kikiteʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Pea hangē pē foki ko Nīfaí, naʻá ku lotu ʻo fehuʻi ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni ia.”

ʻAsuonu P., 16, Naisīlia

finemui

“ʻOku ou lolotonga ako ha lea fakafonua ʻe taha ʻi he akó, pea naʻá ku toki kamata lau foki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea fakafonua ko iá. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku tokoni ia ke u fakalaulauloto lahi ange ai ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá koeʻuhí kuo pau ke u kiʻi māmālie hifo mo fakakaukau ki he meʻa ʻoku ou laú ke mahino kiate au. Pea ʻe faingofua ange leva hono fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ou laú.”

ʻAmelia C., 15, ʻAlesona, USA

talavou

“ʻOku ou saiʻia ʻi he talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku pehē, ‘ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea nau fakalaulauloto ʻi honau lotó ki he pōpoaki ʻoku tuʻu aí, pea nau fehuʻi ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Ko kinautolu te nau fai ʻeni ʻo kole ʻi he tuí te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:3–5).’”

ʻOpetaia, 19, Naisīlia

“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi ia naʻe hiki ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá mo Hono kau muimuí. ʻE haʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ʻo ʻoatu ha ongo ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke laú. Fakatokangaʻi ange ʻa e ongo ko iá ʻi he hili pē hoʻo lau ʻa e tohí pe lolotonga hoʻo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava foki ʻo lotua ia!”

Kolotoni N., 13, ʻIutā, USA

“ʻI hoʻo laú, ʻoua naʻá ke fai ia ke fakaʻilongaʻi pē kuó ke lau ia. Fakapapauʻi ʻokú ke fai ia ki hoʻo lelei fakalaumālié. ʻE tokoni ʻeni ke ke lava ʻo fanongo lelei ange ai ki he Laumālié. Te ke lava foki ʻo lotu ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia.”

Sēkope W., 15, ʻIutā, USA

“Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni naʻe ako mei he folofolá. Te tau lava ʻo fai ʻeni ki he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he lotu ke maʻu ha fakamoʻoni ki he tohí. Kapau ʻoku lelei hono olá, ta ʻoku mei he ʻOtuá ia. ʻOku tali maʻu pē ʻe he Laumālié ʻo e ʻEikí ʻa e moʻoní.”

Siosefa N., 17, Kolouesi, Lepupelika Temokalati ʻo Kongikoú

“ʻOku ou lava ʻo ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ongo ʻoku ou maʻu ʻi he taimi ʻoku ou lau ai iá. ʻOku tokoni ke u kamata ʻaki ha lotu. ʻOku ou tauhi foki ha tohinoa ki he folofolá ke lekooti ai ʻeku ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó koeʻuhí ke u lava ʻo sio ki mui ki he meʻa kuó u laú.”

ʻAna K., 11, Takouta Noate, USA

“Ko e taimi pē ʻokú ke lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, lotu ki he ʻOtuá ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke laú. Lotua foki ke Ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha mahino. Kapau te ke fai ʻeni ʻi he loto fiemālie mo e tui, te ke maʻu ha ongo ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke laú, ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻOninieki O., taʻu motuʻa, feituʻu