Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e Ngaahi Meʻaʻofa Mahuʻinga Tahá
ʻI he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e foaki meʻaʻofá, tokanga taha ki he ngaahi meʻaʻofa fakaofo ʻoku foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate koé pea mo e meʻa te ke lava ʻo foaki kiate Kinauá.
Ngaahi Meʻaʻofa Kuo Foaki Mai Maʻatautolú
ʻOku fakamanatu mai ʻe he palōfita ko Molonaí kiate kitautolu ʻoku maʻu ʻa e “meʻafoaki lelei kotoa pē” meia Kalaisi (Molonai 10:18). Ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻokú Na foaki ʻa e meʻafoaki mahuʻinga tahá! Kapau te tau feinga ke hiki ha lisi ʻo e meʻaʻofa kotoa pē kuó Na foaki mai maʻatautolú (hangē ko e ʻea ʻoku tau mānava ʻakí, ʻuhá, malava ke hiva mo tauʻolungá, mo e alā meʻa pehē), he ʻikai pē ke toe ʻosi ʻa e lisí ia! Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí ʻoku haʻu ia mei he Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní.
Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo ʻEna ngaahi meʻaʻofa kiate kitautolú:
-
Ko e moʻui, pekia, feilaulau fakalelei, mo e Toetuʻu ʻa Kalaisí (vakai, Sione 3:16)
-
Ko e malava ko ia ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá—“ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (vakai, Sione 10:28; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7)
-
Ko e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Sione 13:15)
-
Papitaisó pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 2 Nīfai 31:12; Sione 14:16)
-
Ko e lakanga fakataulaʻeikí, pe mafai mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní (vakai, Mōsese 6:67; Mātiu 10:1)
-
Ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, Sione 13:34)
-
Potó mo e ʻiló (vakai, Sēmisi 1:5; 2 Nīfai 28:30)
-
Ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouaú, hangē ko e sākalamēnití mo e ʻenitaumeni ʻi he temipalé (vakai, Mātiu 26:26–28; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:39)
-
Vaivaí—ʻio, ʻe lava ke hoko foki ia ko ha meʻaʻofa! (vakai, ʻEta 12:27)
-
Ngaahi meʻafoaki fakalaumālie makehe (vakai, Molonai 10:8)
Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi meʻafoaki lahi ʻoku lau ki ai ʻa e folofolá, ka ʻoku kei toe lahi ʻaupito pē!
Tukupā: Feinga ke tānaki atu ki he lisi ko ʻení pea sio pe ko e hā hono fuoloa hoʻo lava ʻo fai iá!
Ko e Ngaahi Meʻaʻofa Te Tau Lava ʻo Foakí
Ko e hā te ke lava ʻo foaki ki ha taha kuó ne ʻosi foaki atu maʻau ʻa e meʻa kotoa pē? ʻOku maʻu ʻe he folofolá ha ngaahi fakakaukau maʻongoʻonga ki he ngaahi meʻaʻofa te ke lava ʻo foaki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. (ʻOku toe fakahā mai foki ʻe he folofolá ʻa e founga ʻokú Na tāpuekina ai kitautolu ʻi he taimi pē ko iá ʻaki ha ngaahi meʻaʻofa lahi ange ʻi he taimi ʻoku tau foaki ai kiate Kinauá.)
|
Ngaahi Meʻaʻofa Te Tau Lava ʻo Foaki ki he ʻOtuá |
Ngaahi Meʻaʻofa ʻOkú Ne Foaki Mai Maʻatautolú |
|---|---|
|
Tauhi ʻa e ngaahi fekaú. |
ʻE tāpuakiʻi mo fakamonūʻiaʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. (Vakai, 1 Nīfai 2:20; Mōsaia 2:22.) |
|
Ke ke fakafisi mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē pea ʻofa ki he ʻOtuá. |
ʻE feʻunga ʻa ʻEne ʻaloʻofá kiate koe. (Vakai, Molonai 10:32.) |
|
Foaki ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala |
ʻE tāpuekina ʻaki koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, 3 Nīfai 9:20.) |
|
ʻOfa ʻiate kinautolu ʻoku mou feohí. |
ʻE ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ko ha ākonga koe ʻa Kalaisi. (Vakai, Sione 13:34–35.) |
|
Haʻu kia Kalaisi, toʻo ʻEne haʻamongá kiate kimoutolu, pea ako ʻiate Ia. |
Te ke maʻu ʻa e fiemālie ki ho laumālié. (Vakai, Mātiu 11:28–29.) |
|
Vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. |
ʻE ʻiate koe ʻa Kalaisi. (Vakai, Mātiu 28:19–20.) |
Fili ha meʻaʻofa ʻi he Kilisimasi ko ʻení te ke lava ʻo foaki ki he Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní. Te ke lava ʻo fili ha meʻa ʻe taha ke foaki mei he lisi ko ʻení, kumi ha ngaahi fakakaukau kehe mei he folofolá, pe kole ki he Tamai Hēvaní ha meʻaʻofa pau mo fakataautaha te ke lava ʻo foaki. Neongo he ʻikai ke vāvātatau hoʻo meʻaʻofá ki Heʻena ngaahi meʻaʻofá, ka ʻo kapau—ʻe foaki hoʻo meʻaʻofá ʻaki ho lotó—te ne kei ʻomi pē ʻa e fiefiá kiate Kinaua. ʻI hoʻo fai iá, te ke lava ʻo ʻai ke manatua maʻu pē ʻa e Kilisimasi ko ʻení!