Foaki
ʻOku maʻu ha fuʻu ola matuʻaki mahuʻinga mei hono fai ha fanga kiʻi ngāue angaʻofa iiki.
Ko ha kiʻi foʻi fika faingofua ʻeni maʻau: Ko e hā ʻa e 270 x 2? Kapau ko hoʻo talí ko e 540, ʻokú ke tonu. Ka ʻo kapau naʻá ke tali ko e 5,000 ʻokú ke toe tonu lahi ange koe—mahalo pē he ʻikai ke maʻu ia ʻi hoʻo sivi fika hono hokó.
ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi fika fakaofo ko ʻení ki he meʻa naʻe hoko hili ha loto ʻa ha kakai sola ʻi he māmaní ke fakahaaʻi ha kiʻi angaʻofa. Fakamālō ki he Ngaahi Mīsini Foakí ʻi he kemipeini ki hono Fakamaama ʻa e Māmaní, naʻe maʻu ai ʻe ha kau fafine ʻe toko 90 mei ha kiʻi kolo siʻisiʻi ha fanga kiʻi ʻuhikiʻi moa ʻe toko 270. ʻI ha taʻu pē ʻe 2 (ko e foʻi fika ia 270 x 2!) kuo liliu ai ʻe he kau fafine ko ʻení ʻa e fanga kiʻi ʻuhikiʻi moa ko iá ki he fanga moa ʻe 5,000—pea toe tokolahi ange. Ko hono moʻoní, ʻoku foaki atu ʻi he taimí ni ʻe he kau fafine tatau pē ko ʻení ha fanga kiʻi ʻuhikiʻi moa ʻi he polokalama tatau ʻo e Mīsini Foakí.
Ko hono lelei ia ʻo e angaʻofá. ʻOku ʻikai ke tau faʻa ʻilo ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi ngāue angaʻofa īkí. ʻOku hangē pē ia ko hano tolongi atu ha foʻi maka ki ha kiʻi anovai pea mavahe ia mei ai, ʻo ʻikai ke fakatokangaʻi ʻoku ʻalu pē ke fakalalahi mo toe lahi ange ʻa e kaupeau ia ʻo e anovaí.
ʻI he faʻahitaʻu mālōlō ko ʻení, ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ʻoku fakahaaʻi ai hoʻo angaʻofa ki he niʻihi kehé, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻeni: ʻoku hanga ʻe hoʻo ngaahi ngāué ʻo fai ha meʻa makehe.
Mahalo ʻoku lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku ke fakakaukau ki aí.
Ko ha ngaahi talanoa siʻi pē ʻeni mei he funga ʻo e māmaní ke tokoni ke ueʻi fakalaumālie koe ke ke fai haʻo kiʻi ngāue angaʻofa ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení.
Ngaahi Talēniti Foʻou, Ngaahi Kaungāmeʻa Foʻou
Fai ʻe Ashton L., 17, Siteiti ʻo Mekisikoú, Mekisikou
Hili ʻa e kole mai ʻa e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ki homau siteikí ke fai ha ʻekitivitī ngāue tokoní, naʻá ku fakakaukau ke u ʻalu ki ha falemahaki fakalotofonua ʻo foaki ha fanga kiʻi sipi kafu mo ha tatā naʻe tuitui nima pē maʻá e ngaahi faʻeé mo ʻenau pēpeé.
Naʻe akoʻi au ʻe ha fefine ʻe taha ke u ngaohi ha sipi kafu, pea ko ia naʻá ku akoʻi leva ia ki he niʻihi kehé. Naʻe ako niti ha fefine ʻe taha ʻi hoku uōtí peá ne akoʻi leva au mo e niʻihi kehé. Naʻe fai haʻamau ʻekitivitī ʻa ia naʻe tokoni ai ʻa e toʻu tupú ke ngaohi ʻa e sipi kafú mo e tataá. Pea aʻu ki he kakai lalahi ʻi homau siteikí, ʻa e kakai tangata mo fafine fakatouʻosi, naʻa nau fiefia ke “Fakamaama ʻa e Māmaní” pea mo tokoni foki.
Ko hono aofangatukú, naʻe ngaohi ʻe homau siteikí ha tatā pēpē ʻe 200 mo ha sipi kafu ʻe 480! ʻI he ʻosi ʻemau ngāue ki aí, naʻe ʻalu ha kulupu mei hoku uōtí ke foaki ʻa e koloá ki he ngaahi faʻē ʻi he falemahakí.
Naʻa nau fiefia ʻaupito, pea ʻoku ou tui naʻa nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí.
Kuó u fakakaukau ki he ngāue tokoní mo e founga kuó ne tokoniʻi ai au ʻi heʻeku hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí, pea mo ha foha ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku tokoni ʻa e ngāue tokoní ke u ofi ange ai ki he ʻOtuá, tautautefito ki he ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻeku moʻuí. Ko e ngāue tokoní ʻa e founga lelei taha ke ofi ange ai ki he ʻOtuá.
Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha ngaahi talēniti mo ha ngaahi meʻafoaki. Kapau ʻokú ke fie ako ha meʻa kehe ke tāpuekina ai ha niʻihi kehe, te Ne tokoniʻi koe ke ke fakatupulaki ʻa e taukei ko iá. ʻOkú Ne finangalo ke tau loto fiemālie mo mateuteu kae lava ke tau hoko ko ha tāpuaki maʻá e kakai kehé. Neongo haʻo ongoʻi ʻoku ʻikai ke ke makehe, pe ʻoku ʻikai haʻo meʻa ke foaki maʻá e niʻihi kehé, ka ʻoku ʻi ai pē hoʻo meʻafoaki. ʻOku fiemaʻu pē ke ke tafoki ki he ʻOtuá ʻo kole ke Ne fakaʻā ho matá. Te Ne tokoniʻi koe ke ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e founga te ke lava moʻoni ai ʻo hoko ko ha tāpuaki maʻá e niʻihi kehé.
Ko e Ngaahi Mīsini Foakí mo e Ngaahi Ongoongo Fakafiefiá
Tekisisi, USA
Naʻe vahevahe ʻe he fāmili Hauatí ʻa e meʻafoaki ʻo e mūsiká ʻi heʻenau hivaʻi ha ngaahi hiva kilisimasi maʻá e kakai naʻa nau ʻaʻahi ki he Ngaahi Mīsini Foakí mo e kakai naʻe fou atu aí. Naʻe hiva fakataha ha toko fitu ʻo e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻe toko hiva ʻo e fāmili Hauatí fakataha mo ʻenau ongomātuʻá pea kau atu ki ai mo honau tuofefine taʻu 19 ko ʻEmelií, ko ha tokotaha tā piano naʻe maʻu pale.
Naʻe pehē ʻe Hena, “Ko e aʻusia lelei tahá ʻeni! Naʻá ku saiʻia ʻi hono tanumaki ha nonga fakaʻofoʻofa ʻi he tafaʻaki ʻo e Mīsini Foakí ʻo maʻu ai ha fiefia ki he tokotaha kotoa pē naʻe haʻú! Neongo naʻe femoʻuekina ʻa e ngaahi halá, pea ʻoku ʻomi ʻe he faʻahitaʻu Kilisimasí ha ngaahi meʻa lahi ke fai, ka naʻá ku saiʻia ʻi hono vahevahe ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi ha kiʻi taimi nounou. Naʻe ʻomi ʻe he mamata ki he fiefia kotoa pē lolotonga ʻeku ngāué ha nonga mo ha fiefia ki hoku lotó ʻi he taimi Kilisimasí.”
Tenesī, USA
Naʻe faʻu ʻe Samu S. mo Sofi J., ko ha ongo tamaiki ako ʻi he ako māʻolungá, ha kalapu ako foʻou ʻo fakataumuʻa ke tānaki ha paʻanga ki he Ngaahi Mīsini Foakí. Ko ʻenau ʻuluaki taumuʻá ke tānaki ha meʻa feʻunga ke fakahoko ʻaki ʻa e “Tukupā 777.” (ʻI he taimi ʻoku lomiʻi tuʻo tolu ai ʻe he kau foakí ʻa e foʻi fika ko e 7 ʻi he Ngaahi Mīsini Foakí, ʻoku nau fakatau leva ha taha ʻi he meʻa kotoa pē.) ʻI hono tānaki ʻa e ngaahi foaki ʻofa mei he fānau akó, naʻe lava leva ʻa Semi mo Sofi ʻo fakahoko ʻa e Tukupā 777 tuʻo ua.
Naʻe pehē ʻe Sofi naʻe akoʻi ia ʻe he aʻusia ko ʻení ʻoku lahi ha ngaahi founga kehekehe ke tokoni ai, pea ʻoku ʻi ai pē ha founga ʻoku tokoni ai ʻa e kiʻi foaki kotoa pē.
Naʻe pehē ʻe Semi, “Naʻa ku fai e kumi paʻangá ke fakaaʻu atu ai e tokoni ki he ngaahi Mīsini Foakí ki hoku koló mo e akoʻanga maʻolungá. Naʻá ku fie fakamoʻoniʻi foki ʻe lava ʻe he toʻu tupú ʻo fai ha meʻa makehe mo fakamaama e māmaní.”
ʻAositelēlia Hihifo, ʻAositelēlia
ʻI ha efiafi ʻe taha kimuʻa ʻi he Kilisimasí, naʻe ʻalu ai ʻa Sēmisi H. ki he Mīsini Foakí mo hono fāmilí. Naʻá ne fili ke foaki ha puha naunau ako maʻá e lautohi siʻí he naʻá ne fie tokoniʻi ha taha ke ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku nau fiemaʻu ki he akó. Naʻe pehē ʻe Sēmisi, “ʻOku ou houngaʻia ʻi he tāpuaki ʻo hono maʻu ha ako fakaʻatamaí. Ko ha meʻa ia ʻoku ou fakaʻamu ʻe lava ke maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻi he māmaní, he ʻokú ne fakaava ʻa e ngaahi matapā ki ha ngaahi faingamālie ke faitāpuekina ai ʻenau moʻuí pea mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.”
Kuēsoni, Filipaini
Naʻe maʻu ʻe Pilinisesi Siueli V. mo hono tokoua ko Pilinisesi Sesimini Milaeti N. V. ha “aʻusia fakaofo” ʻi he Ngaahi Mīsini Foaki ʻi he ʻOtu Filipainí.
Naʻe pehē ʻe Pilinisesi Siueli, “Ko ha mōmeniti fakangalongataʻa kiate kimaua ʻa ʻema lue fakataha atu ʻi he Ngaahi Mīsini Foakí.” “Naʻe fakamāfana moʻoni ke fili ha ngaahi meʻaʻofa maʻanautolu ʻoku faingataʻaʻia, mei he ngaahi meʻa mahuʻingá ki he ngaahi naunau fakaakó mo e tokoni fakafaitoʻó. Naʻe fakamālohia homa vaá ʻi heʻema vahevahe ʻa e aʻusia ko ʻení mo hoku tokouá pea akoʻi ai kimaua ki he mālohi ʻo e manavaʻofá mo e angaʻofá, neongo pe ko e hā homa taʻu motuʻá. Ko ha fakamanatu mahuʻingamālie ia ʻa e lelei te tau maʻu ʻi hono fai pē ha foakí.”
Fai Haʻo Tākiekina Lelei
Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻa hono foha ko Hilamaní, “ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6).
Ko ia, foaki ho taimí, talēnití, ʻofá, pe ngāue tokoní ʻi ha faʻahinga founga pē ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi:
-
Tuʻu laine pea lomiʻi ha meʻa lomi ʻe taha pe ua ʻi ha Mīsini Foaki.
-
Malimali pea fakatalanoa ki ha taha ʻoku ngali tuenoa.
-
Tokoni ki ho ngaahi kaungāmeʻá, kaungāʻapí, pea aʻu ki ha taha sola.
-
Fakaafeʻi ho ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ki he ngaahi ʻekitivitī ʻo e Kilisimasí.
-
Fakaafeʻi ho ngaahi kaungāmeʻá ke mou lotu fakataha ʻi he Sāpate kimuʻa ʻi he Kilisimasí.
Manatu ki he talanoa fakatāta, ki he anovaí mo e fanga kiʻi kaupeau kimuʻá? Laka atu ʻo tolongi ha fanga kiʻi maka.
ʻE fiefia ʻa e māmani naʻá ke fai ia.