Fakataha ʻo e Hoʻatā Sāpaté
“Vakai Ko Au ʻa e Maama Ke Mou Hiki Haké”
Ngaahi Konga Fakamatalá
ʻOku ʻikai mavahe ʻa e Fakamoʻuí mei heʻetau fononga fakamatelié. … Kuo tā tuʻo lahi ʻEne faitokonia kitautolu ʻi Heʻene ʻofa mo e ʻaloʻofa haohaoá, ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. …
ʻOku hāsino ʻa e ʻofa ko iá ʻi he taimi ʻoku tau fepoupouaki ai ʻi Heʻene ngāué.
ʻOku tau hikinimaʻi hotau palōfita moʻuí ʻi he konifelenisi lahí, fakataha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Taki mo e Kau ʻŌfisa Māʻolunga ʻo e Siasí. ʻOku ʻuhinga ʻa e hikinimaʻí ke hiki hake ha taha, ke foaki ki ai ʻetau tokangá, ke faipau ki heʻenau falalá, ke fakahoko ʻenau leá. ʻOku nau lea ʻi he ueʻi ʻe he ʻEikí; ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi palopalema lolotongá, ʻa e hōloa fakaʻulungaanga ʻa e sōsaietí mo e feinga lahi ʻa e filí ke taʻofi e palani ʻa e Tamaí. ʻI hono hiki hake ko ia hotau nimá, ʻoku tau tukupā ai ʻetau poupoú, ʻo ʻikai ki he momeniti pē ko iá, ka ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. …
… ʻOku tau hiki hake ʻa e maama ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau pīkitai ai ki heʻetau ngaahi fuakavá mo e taimi ʻoku tau poupouʻi ai ʻa hotau palōfita moʻuí ʻi he taimi ʻokú ne lea ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá. …
Ko ha ngāue toputapu ke hiki hake ʻa e palōfitá. ʻOku ʻikai ke tau tangutu fakalongo pē ka ke tau maluʻi moʻoni ia, muimui ki heʻene naʻinaʻí, akoʻi ʻene ngaahi leá, mo lotua ia. …
Kāinga, ʻoku fiemaʻu ke tau hiki ke lahi ange kae fakasiʻisiʻi ʻa e lāungá, poupouʻi lahi ange ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, ko ʻEne ngaahi foungá, mo ʻEne palōfitá. …
… ʻI heʻetau poupouʻi hotau palōfitá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai naʻe ui ia ʻe hotau Fakamoʻuí, ʻa ia “ko e maama … [ʻo] e māmaní.”