Ko e Kaumeʻá
Ko e Feʻauhi Tānaki Selí
ʻEpeleli 2026


“Ko e Feʻauhi Tānaki Selí,” Ko e Kaumeʻá, ʻEpeleli 2026, 28–29.

Ko e Feʻauhi Tānaki Selí

“Ko hai naʻá ne ʻilo ʻe fai ʻe he fānaú ha fuʻu meʻa makehe?”

Ko ha talanoa moʻoni mei USA.

“Kamata!”

Naʻe lomiʻi ʻe he kiʻi tuongaʻane siʻisiʻi ʻo ʻĒveni ko ʻĪfení ʻa e lekōtí ʻi he tepiletí, pea kamata e lea ʻa ʻĒvení. “Mālō e lelei, ko hoku hingoá ko ʻĒveni. Naʻá ku fekumi ki ha ngaahi faingamālie lahi ange ke ngāue tokoni peá u ʻiloʻi ai e fale tukuʻanga meʻakai homau koló.”

Naʻe manako ʻa ʻĒveni mo ʻĪfeni ke na faʻu fakataha ha fanga foʻi faiva, ka naʻe makehe e foʻi vitiō ko ʻení.

Naʻe ʻoange ʻe he fale tukuʻanga meʻakaí ha meʻakai ki he ngaahi fāmili naʻe ʻikai ke nau maʻu ha paʻanga feʻunga ke fakatau ʻaki ha meʻakai ʻi he falekoloá. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻosi kotoa e seli ʻi he feituʻu tukuʻanga meʻakaí. Naʻa nau kole ki he kakaí ke toe foaki ange ha seli.

Naʻe ongoʻi fiefia maʻu pē ʻa ʻĒveni ʻi he taimi naʻá ne ngāue tokoni aí, ko ia naʻá ne fakakaukau ai ke tānaki ha seli ke foaki. Naʻá ne faʻu ha foʻi vitiō ke kole ki hono ngaahi kaungāʻapí ke nau tokoni foki.

“Kapau ʻokú ke fie tokoni, te ke lava ʻo ʻomi ha seli ki hoku ʻapí. Pe ko hoʻo ʻomi ha paʻanga, pea te u fakatau ʻa e selí maʻau!” Ko e lea ia ʻa ʻĒvení lolotonga e hulu vitiō ʻa ʻĪfení.

ʻI he ʻosi ʻena hulu vitioó, naʻe fulifulihi ʻe ʻĒveni e foʻi vitioó kae ʻoua kuo lelei feʻunga ia ke vahevahe. Hili hono ʻohake ʻe Mami ʻa e vitioó ki he ʻinitanetí, naʻe kamata hono ʻomi ʻe he kakaí ʻa e selí mo ʻomi e paʻanga ke fakatau ha seli lahi ange!

ʻI he falekoloá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ʻĒveni ha ngaahi hina seli ki ha saliote. Naʻá ne pehē, “ʻE toe fakafiefia ange ʻeni ʻo ka tokolahi ange e fānaú. Mahalo ʻe lava ke tokoni e fānau ʻi hoku ʻapiakó.”

Naʻe talaange ʻe Mami, “Fakakaukau lelei ia!”

ʻI he ʻaho hono hokó ʻi he akó, naʻe kole ange ʻe ʻĒveni ke sio kia Puleako Sanisesi. Naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻene fakakaukau ke tānaki ha seli ki he feituʻu tauhiʻanga meʻakaí.

Naʻe pehē ange ʻe ʻĒveni, “ʻE malava pē ke hangē ha vaʻingá. Te tau lava ʻo ui ia ko e Feʻauhi Tānaki Selí.”

Naʻe talaange ʻe Puleako Sanisesi, “Ko ha palani lelei ʻaupito ia!”

Naʻe faʻu ʻe ʻĒveni ha pepa tuʻuaki makehe ke tufa ki he toʻu kalasi fā kotoa pē ʻo vahevahe ange fekauʻaki mo e Feʻauhi Tānaki Selí.

ʻI he uike hono hokó, naʻe feʻauhi kotoa ʻa e kalasi faá ʻi he Feʻauhi Tānaki Selí. Naʻe feinga ʻa e kalasi takitaha ke ʻomi e seli lahi tahá.

ʻI he maʻu meʻatokoni hoʻataá, naʻe vēkeveke ʻa e tokotaha kotoa pē ki he Feʻauhi Tānaki Selí. Naʻe pehē ʻe he kaungāmeʻa ʻo ʻĒveni ko Maliá, “Kuo teʻeki ke u fakahoko ha feʻauhi hangē ko ʻení. ʻOku ou fakaʻamu ʻe ikuna ʻeku kalasí.”

Naʻe talaange ʻe hona kaungāmeʻa ko ʻAisaké, “ʻOku ou tui ʻe ikuna ʻeku kalasí! Naʻá ku ʻomi ʻa e hina ʻe tolu he ʻahó ni.”

Tā fakatātaaʻi ʻo ha kulupu ʻo ha fānau ʻoku nau faʻo ha ngaahi foʻi hina seli ki ha puha pepa fefeka.

Naʻe mamata ʻa ʻĒveni ki he kamata fakafonu ʻe he ngaahi hina selí e ngaahi puha ke foakí ʻi he loki ako takitaha.

ʻI he mālōlō siʻí, naʻe keli ʻa ʻĒveni ʻi he ʻoneʻoné mo hono kaungāmeʻa ko Keipí. Naʻá ne fehuʻi ange, “Kuó ke haʻu mo ha ngaahi hina seli?”

“Naʻe ʻomai ʻe heʻeku tamaí ʻa e hina ʻe fā ke foaki! Naʻá ku faʻo kinautolu ʻi he puhá he pongipongí ni,” ko e lea atu ia ʻa Kepú.

“Mani!” Naʻe ʻikai ke tui ʻa ʻĒveni ki he tokolahi e fānau ne nau kau mai ʻi he Feʻauhi Tānaki Selí.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo fonu ʻa e ʻū puha selí ʻo aʻu ki ʻolunga. Naʻe fakataha kotoa mai ʻa e kau kalasi faá mo e kau faiakó ki ha loki ako ʻe taha ke fanongo ki hono fanongonongo ʻe ʻĒveni ʻa e kau ikuna ʻo e Feʻauhi Tānaki Selí.

Tā fakatātaaʻi ʻo ha fānau ʻoku nau tuʻu ʻi ha veʻe puha pepa fefeka ʻoku fonu mahuohua ʻi he ngaahi hina selí

Naʻe pehē ʻe ʻĒveni, “Kuo tau tānaki fakataha ha ngaahi hina seli ʻoku laka hake ʻi he 200!” Naʻe fiefia kotoa e fānaú.

Naʻe hoko atu ʻa ʻĒveni ʻo pehē, “Naʻe fakahoko ʻe he tokotaha kotoa ha ngāue lelei, ka ko e kalasi pē ʻe taha ʻe lava ke ikuná.”

Naʻe tatali e tokotaha kotoa ke nau fanongo pe ko hai ʻoku ikuná.

“Kuo ikuna ʻe he kalasi ʻa Mrs. Salá!”

Naʻe punopuna e fānau ʻi he kalasi ʻa Mrs. Salá mo pasi honau nimá.

ʻI he tuku ʻa e akó, naʻe fetaulaki ʻa ʻĒveni mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau lue ki ʻapi.

Naʻe talaange ʻe Malia, “Naʻe ʻikai ikuna ʻeku kalasí, ka ʻoku ou fiefia pē au ʻi heʻeku lava ʻo tokoni ki he niʻihi kehé.”

Naʻe pehē ange ʻe ʻĒveni, “Mo au pē.” “Ko hai naʻá ne ʻilo ʻe fai ʻe he fānaú ha fuʻu meʻa makehe?”

Naʻe ʻikai faʻa tatali ʻa ʻĒveni ke ʻave kotoa ʻa e selí ki he fale tukuʻanga meʻakaí. Naʻá ne ongoʻi māfana ʻi hono lotó ʻi heʻene fakakaukau ki he kakai kotoa pē ʻe ʻi ai haʻanau meʻakai koeʻuhí ko ʻenau ngaahi foakí.

Ka ko e lelei tahá, naʻá ne ʻiloʻi kuó ne muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻene tokoniʻi e niʻihi kehé. Naʻe fiemaʻu ʻe ʻĒveni ke ne ongoʻi peheni ʻi he taimi kotoa pē.

ʻI heʻene aʻu ki ʻapí, naʻá ne ui “Hei, Mami. Ko e fē taimi ʻe lava ke tau toe fakahoko ai ʻetau polōseki ngāue tokoni hokó?”

PDF Talanoa 1

ʻŪ tā fakatātā ʻa Minna Miná. ʻE lava ke hiki hano tatau ke fakaʻaongaʻi pē ʻe he Siasí.