“ʻAmanaki Lelei ʻo e Toetuʻú,” Ko e Kaumeʻá, ʻEpeleli 2026, 22–23.
ʻAmanaki Lelei ʻo e Toetuʻú
Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te ne lava ai ʻi ha ʻaho ʻo toe fāʻofua ki heʻene tangataʻeikí.
Ko ha talanoa moʻoni mei Palāsila.
Naʻe tangutu ʻa Melisa ʻi he Palaimelí, ʻo fiefia ke ako ha foʻi hiva foʻou. Naʻe pehē ʻe heʻene faiako ko Sisitā Kositaá naʻe ui e foʻi hivá ko e “Gethsemane [Ketisemani].”
“ʻOku fakamatala ʻa e foʻi hiva ko ʻení ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolú mo e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú. Fakafanongo lelei pea feinga ke hiva ki ai.”
Naʻe huluʻi ʻe Sisitā Kositā ha foʻi vitiō naʻe ʻasi ai e ngaahi foʻi lea ki he foʻi hivá mo ha ʻū fakatātā ʻi he monitoá.
Naʻe hiva ʻa Melisa neongo naʻe teʻeki ke ne ʻilo kotoa e ngaahi leá. Naʻá ne ongoʻi nonga ʻaupito ʻi hono lotó ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení, “[Ketisemani! ʻOku ʻofaʻi au ʻe Sīsū].”
ʻI he ʻosi ʻa e hivá, naʻe puke hake ʻe Sisitā Kositā ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku hū mai ki tuʻa mei he fonualotó. Naʻá ne pehē, “Naʻe pekia ʻa Sīsū, ka naʻá Ne toe moʻui! Koeʻuhí ko Ia, te tau toe moʻui kotoa foki!”
Naʻe maʻu ʻe Melisa ha ongoʻi nonga, ʻo hangē naʻe fāʻofua ange ha taha kiate iá. “ʻA ia … kapau ʻe mate ha taha, ʻoku ʻikai ke taʻengata ia?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Melisá.
Naʻe pehē ange ʻe Sisitā Kositā, “ʻOku tonu ia, Melisa. Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, te tau toetuʻu kotoa mo kitautolu foki.”
ʻI he Sāpate ko iá, naʻe foki loto-fiefia ʻa Melisa ki ʻapi. Naʻá ne fakakaukau ki he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate iá.
Hili ha taimi mei ai, naʻe lōngonoa mo fakamamahi ʻa e ʻapi ʻo Melisá. Naʻe puke ʻene tangataʻeikí ʻi ha kiʻi taimi siʻi pea naʻá ne mālōlō. Naʻe faʻa tangi lahi ʻene faʻeé. Naʻe fāʻofua lōloa ange ʻa e kakaí. Naʻe lava ke ongoʻi ʻe Melisa kuo liliu ha meʻa ne matuʻaki mahuʻinga.
ʻI he ʻaho ʻo e meʻafakaʻeikí, naʻe fuʻu momoko ʻaupito, pea naʻe ʻikai faʻa ʻasi mai e laʻaá ʻi he langí. Naʻe tuku takatakai ha ʻū matalaʻiʻakau ʻi he puha maté. Naʻe tuʻu fakalongolongo pē ʻa e kakaí, pea tangi ha niʻihi.
Naʻe puke maʻu ʻe Melisa e nima ʻo ʻene faʻeé. ʻI heʻene ʻalu atu ki he puha maté ʻo sio ki heʻene tamaí, naʻá ne manatuʻi ʻa e fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻokú Ne mavahe mei he fonualotó. Naʻá ne manatuʻi foki ʻa e pehē ʻe Sisitā Kositā koeʻuhí ko e Fakamoʻuí, te tau toe moʻui kotoa pē ʻi ha ʻaho.
“Mami, ʻoku moʻui ʻa Sīsū. Naʻá Ne pekia, ka naʻá Ne toetuʻu. ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe toetuʻu foki mo Teti, ko ia?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Melisá.
Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻIo. Koeʻuhí ko Sīsū, te tau toe sio kotoa kia Teti ʻi ha ʻaho.”
Naʻe ʻofa ʻa Melisa ki heʻene tamaí. Naʻá ne loto ke fāʻofua kiate ia, fanongo ki hono leʻó, pea toe vaʻinga mo ia. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻe ʻi ai e ʻaho te ne fai ai ia. Ka kuo pau ke ne tatali. Naʻe hili ʻe Melisa hono nimá ʻi he funga puha maté peá ne fanafana ange, “Ta toki sio Teti ē.”
Neongo ko ha ʻaho fakamamahi ʻaupito ʻeni, ka naʻe ongoʻi ʻe Melisa ʻa e nonga tatau naʻá ne ongoʻi ʻi he Palaimelí. Naʻá ne ʻilo ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia.
ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko aí, ko e taimi kotoa pē naʻe ʻofa ai ʻa Melisa ki heʻene tamaí, naʻá ne hivaʻi leʻo siʻi ʻa e fakalea ʻo e “[Ketisemaní]” kiate ia pē. Pea ko e taimi kotoa pē naʻá ne hiva aí, naʻá ne ongoʻi fiemālie.
ʻI he aʻu mai ʻa e Sāpate Toetuʻú, naʻe ongo kehe ia kia Melisa.
Naʻe ʻikai ke ne fakakaukau ki he fuaʻimoa sokoletí pe lole lāpisí, ka naʻá ne fakakaukau lahi ange kia Sīsū Kalaisi mo ʻene tamaí. Naʻá ne ʻiloʻi te ne kei ʻofa pē kiate ia. Ka naʻá ne ʻiloʻi foki ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ʻa e maté.
Naʻá ne ʻiloʻi kuo toe tuʻu ʻa Sīsū pea ʻe toe moʻui foki mo ʻene tamaí ʻi ha ʻaho.
Pea ka toki aʻu ki he ʻaho ko iá, te ne lava ʻo hiva, manatu, mo ongoʻi ha nonga.
ʻŪ tā fakatātā ‘a Teresa Alberini. ʻE lava ke hiki hano tatau ke fakaʻaongaʻi pē ʻe he Siasí.