“Ngaahi Fakamatala ʻo e Konifelenisí,” Ko e Kaumeʻá, Nōvema 2025, 4–5.
Ngaahi Fakamatala ʻo e Konifelenisí
ʻOku Fekauʻaki ʻa e Ongoongoleleí mo e Ngaahi Fāmilí
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻOakesi ko e fāmilí ʻa e uho ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe mālōlō ʻene tangataʻeikí. Ka naʻe akoʻi kiate ia ʻe heʻene faʻeé ʻa e ongoongoleleí, pea naʻá ne maʻu ai ha ʻamanaki lelei mo ha nonga. ʻOku fehangahangai e ngaahi fāmilí mo ha ngaahi faingataʻa, ka te tau lava kotoa ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei te tau lava ʻo hoko ko ha konga ʻo ha fāmili taʻengata.
Tā ha fakatātā ho fāmilí.
Ko Hono Fai ʻo e Ngaahi Meʻa Faingataʻá mo Kalaisi
Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻAealingi ʻi heʻene ʻi he ʻunivēsití, naʻe faingataʻa kiate ia ʻa e lēsoni fīsikí mo e fiká. Naʻá ne ongoʻi lōmekina mo loto-foʻi. ʻI heʻene lotú, naʻá ne ongoʻi nonga mo loto-lahi. Naʻá ne ako te ne lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻokú Ne fakamālohia kotoa kitautolú (vakai, Filipai 4:13). ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi taimi faingataʻá, ʻe ʻiate kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.
Tā pe tohi fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke fai ai ha meʻa faingataʻa ʻi he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
Tuʻu Maʻu ʻi Hoʻo Fakamoʻoní
Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Palauni naʻá ne kau ki he Siasí ʻi Samaika. Naʻe fehuʻi ange ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá, “ʻOku fēfē hoʻo lava ʻo kau ki he siasi ko iá? ʻOkú ke tui moʻoni ki he ngaahi meʻa kotoa ko iá?” Ka kuó ne maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻá ne tuʻu maʻu ʻi heʻene fakamoʻoní. Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke tuí, ʻe tupulaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní.
Feituʻu maʻa ha Palōfita
Naʻe fai ʻe Sisitā Sipeinasi ha talanoa mei he Tohi Tapú fekauʻaki mo ha fefine naʻá ne fakaafeʻi ʻa e palōfita ko ʻIlaisá ke maʻu meʻatokoni ʻi hono ʻapí. Naʻe langa foki ʻe he fefiné ha loki ʻi hono falé koeʻuhí ke ʻi ai ha feituʻu ke ne nofo ai. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Te tau lava ʻo fakaava hotau lotó pea talangofua ki heʻenau fakahinohinó.
Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Hiva ʻa e Palaimelí
Naʻe lea ʻa Sisitā Palauningi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi hiva Palaimelí. Naʻá ne pehē ko e mūsiká ko ha meʻangāue ia ʻe lava ʻo tokoni ke tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e fakamoʻoní ʻi hotau lotó. ʻI heʻetau hivaʻi e ngaahi hiva Palaimelí, ʻoku tau hivaʻi ai ʻetau fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku fiemaʻu moʻoni kitautolu ʻe Sīsū ke hoko ko ha huelo ʻo e laʻaá!
King of Love, My Shepherd by Julie Rogers. May not be copied.