2025
Hohaʻa ʻi he Leá
Sune 2025


Hohaʻa ʻi he Leá

Naʻá ne lotu ʻo pehē, Tamai Hēvani, kātaki tokoni mai ke u maʻu ha nonga.

Ko ha talanoa moʻoni mei Saute ʻAfilika.

Taʻahine ʻoku tuʻu ʻi muʻa ʻi heʻene kalasi ʻi he akó

Naʻe tā vave ʻa e mafu ʻo ʻAlisoní. Naʻe mei hokosia hono taimi ke fai ai ʻene fakaʻaliʻali ʻi he hisitōliá. Naʻá ne toutou fakaangaanga mo ʻene faʻeé ʻi he pō kimuʻá. Ka naʻá ne kei ongoʻi manavasiʻi ʻaupito pē. Naʻá ne fehiʻa ʻi he lea ʻi he kakaí!

“Ko e hokó ko ʻAlisoni,” ko Mīsisi Tena ange ia. “Kātaki haʻu ʻo fai ho lipōtí.”

Naʻe tuʻu hake ʻa ʻAlisoni mei hono tesí pea lue tailiili atu ki muʻa ʻi he loki akó. Naʻá ne sio atu ki he fofonga ʻene kalasí hangē ʻoku faingataʻa ʻene mānavá ʻi heʻene ilifiá. Naʻe pupuhaʻia hono ongo laʻinimá. Naʻá ne holoʻi ia ʻi hono teunga akó.

Naʻá ne fakaava hono ngutú ke kamata. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ne lea ʻakí. Naʻe sio ʻa e taha kotoa kiate ia, ʻo tatali ke ne lea. Naʻá ne ongoʻi hangē naʻe fihia ʻa e ngaahi lea naʻá ne ako maʻulotó ʻi hono foʻi mongá. Naʻá ne ongoʻi ʻoku faikehe hono keté.

Naʻe manatuʻi leva ʻe ʻAlisoni ha meʻa. ʻI he ngaahi uike siʻi kuohilí, naʻe talaange ʻe heʻene tamaí ha talanoa fekauʻaki mo e founga naʻá ne lotu ai ke tokoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fakahoko vave ʻe ʻAlisoni ha lotu ʻi hono ʻatamaí. Naʻá ne lotu ʻo pehē, Tamai Hēvani, kātaki tokoni mai ke u maʻu ha nonga pea fakahoko lelei ʻeku leá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻI he ʻosi pē ʻa e lotu ʻa ʻAlisoní, naʻe kamata ke mole atu ʻa e loto-hohaʻá. Naʻá ne ongoʻi ʻoku fiemālie hono ongo umá, pea tonu ʻene fakakaukaú.

Ko e taimi ko ʻení ʻi heʻene fakaava hono ngutú, naʻe haʻu faingofua pē ʻa e ngaahi leá. Naʻá ne pehē, “Ko ʻeku lipōtí ʻoku fekauʻaki mo e kakai naʻa nau fuofua nofoʻi ʻa Saute ʻAfilika ʻi he 1600 tupú.” Naʻá ne vahevahe ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻá ne ako maʻulotó. ʻI he aʻu ki he fakaʻosinga ʻene leá, naʻá ne maʻu ha ongo fakafiefia. Kuó ne lavaʻi ia!

Naʻe tangutu hifo ʻa ʻAlisoni mo ha fofonga malimali. Naʻe ʻikai ke haohaoa ʻene lipōtí, ka naʻá ne laukau ʻaki ʻa e meʻa naʻá ne fakahokó.

Naʻe fanafana ange hono kaungāmeʻa ko ʻEmelií mei he tesi ʻi hono tafaʻakí, “Hei. Naʻe tōtōatu ʻaupito! Kou pehē au ʻokú ke fehiʻa ʻi he lea ʻi he kakaí.”

Naʻe kata fakalongolongo pē ʻa ʻAlisoni. “Naʻá ku fakakaukau pehē mo au! Naʻá ku lotu pē mo kole tokoni ki he ʻOtuá, pea naʻá Ne tokoniʻi au.”

Naʻe kiʻi fakalongolongo ʻa ʻEmelī. Naʻá ne fanafana ange leva, “Ta ʻoku tonu mahalo ke lahi ange mo ʻeku lotú.”

ʻI he kamata ʻa e tokotaha ako hono hokó, naʻe fakakaukau ʻa ʻAlisoni ki he meʻa naʻe toki hokó. Naʻá ne ongoʻi makehe ʻaupito hili ʻene fai ʻene lotú. Naʻe tokoniʻi moʻoni ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne ongoʻi nonga mo loto-toʻa!

Naʻe toe lotu vave ʻa ʻAlisoni ʻi hono ʻatamaí. Naʻá ne lotu ʻo pehē, Fakamālō atu ki he ʻAfioná, ʻe Tamai Hēvani. Fakamālō atu ki he ʻAfioná hono tuku mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi aú.

Alt text

Tā fakatātaaʻi ʻe Silvia Provantini