“Founga ke Fakafanongo ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní,” Ko e Kaumeʻá, Māʻasi 2025, 40–41.
Founga ke Fakafanongo ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní
Naʻe pehē ange ʻe Simi, “Mateʻi mai ʻa e meʻa naʻá ku ako ʻo kau ki ai ʻi he Palaimelí.”
Ko ha talanoa moʻoni mei he ʻOtu Filipainí.
Naʻe ʻāʻā hake ʻa e mata fiemohea ʻo Simí. Naʻe faifai pea aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e uiké!
Naʻe ui atu ʻa Mami, “Taimi ke ʻā hake, pe te tau tōmui.”
Naʻe fakaʻamu ʻa Simi ke ne mohe fuoloa ange, ka ko e ʻaho māketí ʻeni. Naʻá ne fiemaʻu ke tokoni kia Mami ʻi hono fakatau ha meʻakai ki he uiké. Ko ia naʻá ne tuʻu hake leva ʻo kai fakavavevave ʻene meʻakai pongipongí.
Naʻe fai ʻe Mami ha meʻa lahi maʻa Simi mo hono ongo taʻoketé. Naʻá ne fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻi he ngāué, pea naʻe ʻikai ke ne maʻu ha taimi lahi ke ʻi ʻapi ai. Naʻe ngāue fakataha ʻa Simi mo hono ongo taʻoketé ke fakahoko ʻa e konga lahi taha ʻo e ngaahi ngāue fakaʻapí. Naʻe fiefia ʻa Simi ke tokoni.
ʻI he taimi naʻe foki mai ai ʻa Simi mo Mami mei he māketí, naʻe pau ke ʻalu ʻa Mami ki he ngāué. Lolotonga ʻene mavahé, naʻe teuteu ʻa Simi mo hono ongo taʻoketé ki he Sāpaté. Naʻe teuteu ʻe Simi ʻa e ongo sū, talausese, mo e sote te ne tui ki he lotú ʻapongipongí. Naʻe tokoniʻi ia ʻe hono taʻokete ko Lōpiní, ke haiane hono soté. Hili iá naʻa nau ngaohi ʻa e meʻatokoni efiafí.
Naʻe fakamaʻa ʻe Simi ʻa e peitó ʻi he taimi naʻe foki mai ai ʻa Mami ki ʻapí. Naʻá ne fotu helaʻia ʻaupito.
“Ko ena, Mami.” Naʻe ʻoange ʻe Simi kiate ia ha poulu meʻakai kei vela ke ne kai.
Naʻe malimali pē ʻa Mami. “Fakamālō atu ʻi hoʻo tokoni ʻi he ʻaho ní. ʻOku mata ifo ʻeni!”
ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻā pongipongia hake ʻa Simi ʻo teuteu ki he lotú. Naʻá ne fiefia ke sio ki hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he Palaimelí mo ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.
Naʻá ne ui leʻo siʻi pē mo tukituki ʻi hono matapaá, “Mami? ʻOkú ke haʻu mo kimautolu ki he lotú ʻi he ʻahó ni?”
Naʻe talaange ʻe Mami, “He ʻikai ke u lava. Kuo pau ke u ngāue ʻi he hoʻataá ni.”
“Sai pē ā.” Naʻe kiʻi ongoʻi loto-mamahi ʻa Simi. Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe taha mei he taimi fakamuimuitaha naʻe haʻu ai ʻa Mami mo kinautolu ki he lotú. Naʻá ne talaange kia Mami, “Fakaʻuli tokanga pea ʻofa ke ke maʻu ha ʻaho lelei.”
Naʻe fehuʻi ange ʻe hono kiʻi tehina ko Metiú, “Ke maau ke tau ʻalu?”
“ʻIo!” Naʻe tui ʻe Simi hono suú pea lele ki tuʻa mo hono ngaahi tokouá ke maʻu ʻa e pasí.
Naʻe ongoʻi fiefia ʻa Simi ʻi heʻene hū atu ki he fale lotú. Naʻá ne feinga ke fakakaukau kia Sīsū Kalaisi lolotonga ʻa e sākalamēnití. Pea ʻi he Palaimelí, naʻá ne feinga mālohi ange ke fakafanongo ki he lēsoni ʻa Sisitā ʻOtekaá.
Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻOtekā, “ʻOku tau ako ʻi he ʻahó ni ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi pōpoaki kiate kitautolu mei he Tamai Hēvaní. Mei hangē pē ko ha letioó.”
Naʻe sio hake ʻa Simi ki he tā ʻo ha letiō naʻe puke ʻe Sisitā ʻOtekā.
Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ʻOku ngāue ʻa e letioó ʻaki hono maʻu ha fakaʻilonga pea fulihi ia ki ha ngaahi ongo te tau lava ʻo fanongo ki ai. Kuo pau ke ke fokotuʻu ia ki he sēnolo totonú ke fanongo ki ai. Ke fanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fiemaʻu foki ke tau tuku hotau lotó mo e ʻatamaí ki he sēnolo totonú. Te tau lava fēfē ke fai ia?”
Naʻe fakakaukau ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe pehē leva ʻe Simi, “ʻI heʻetau muimui kia Sīsū Kalaisi mo tauhi ʻa e ngaahi fekaú.”
Naʻe malimali ʻa Sisitā ʻOtekā. “ʻOku moʻoni ia!”
ʻI he tuku ʻa e lotú, naʻe tokoni ʻa Simi ke toe ngaohi ʻa e meʻatokoni efiafí. Naʻá ne ongoʻi māfana ʻi hono lotó ʻi heʻene tokoní. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi heʻene tokoni ki hono fāmilí, naʻá ne tuku ai hono lotó ki he sēnolo totonú ke ne ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻI he aʻu atu ʻa Mami ki ʻapí, naʻe fāʻofua ange ʻa Simi kiate ia. Naʻa nau tāpuakiʻi leva ʻa e meʻatokoní, pea kamata ke kai.
Naʻe pehē ange ʻe Simi, “Mateʻi mai ʻa e meʻa naʻá ku ako ʻi he lotú ʻi he ʻaho ní.” Naʻá ne saiʻia ke talanoa kia Mami fekauʻaki mo e Palaimelí.
“Ko e hā?” Ko e fehuʻi atu ia ʻa Mamí.
Naʻe pehē ʻe Simi, “Naʻa mau ako fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hangē ia ha letioó. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻa e ngaahi fekaú, te tau lava ʻo liliu hotau lotó ki he sēnolo totonu ke fanongo kiate Iá.”
Naʻe kamokamo pē ʻa Mami. “ʻOku tōatu ia. Ko e hā leva ha sīpinga ʻo hono tauhi ʻa e ngaahi fekaú?”
Naʻe malimali ʻa Simi. “Tokoni ki hoʻo faʻeé!” Naʻá ne kata. “ʻOku ou ʻofa atu Mami.”
ʻŪ tā fakatātā ʻa Uran Duo