“Ko e Pisikete Maná,” Ko e Kaumeʻá, Māʻasi 2025, 30–31.
Ko e Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē
Ko e Pisikete Maná
“ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ʻikai haʻamau meʻakai ki he efiafí. Fakamolemole muʻa ʻo tokoniʻi kimautolu.”
Ko ha talanoa moʻoni mei he USA.
Naʻe puhi mālohi ʻa e havili momokó, pea takatakai ʻa e sinoú ʻi he saliote toho tangatá. Naʻe fusiʻi hake ʻe Seini hono sipi kafu manifí ʻi hono umá. Naʻe ongonoa hono ongo vaʻé, ka naʻá ne kei lue pē. Naʻa nau fononga ki Sōleki Siti, ʻIutā.
Naʻe ako ʻa Seini mo hono fāmilí fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní i ʻIngilani. ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe he palōfitá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau omi ki ʻIutaá, naʻe tātānaki ʻe hono fāmilí ʻa e kiʻi paʻanga kotoa pē te nau lavá ke nau lava ai ʻo fakahoko ʻa e fonongá. Naʻa nau folau atu ʻi he tahí. Ko ʻeni naʻa nau fononga saliote toho tangata ʻi he ngaahi potu tokaleleí. Kuo nau lue lalo ʻi ha ngaahi māhina lahi, pea naʻe fakaʻau ke ʻosi ʻenau meʻakaí.
Naʻe tafe hifo ʻa e loʻimatá ʻi he kouʻahe ʻo Seiní. Naʻá ne talaange ki hono tuongaʻane lahi ko Tōmasí, “ʻOku ou fuʻu fiekaia ʻaupito. ʻOku ʻikai ke u tui te u toe lava ʻo manga ʻi ha foʻi sitepu ʻe taha!”
Naʻe kosi ʻe Tōmasi ha meʻi laʻi leta naʻe homohomo mei he vaʻe ʻo e salioté. Naʻá ne pehē ange, “Ko ee, kai ʻeni. ʻE sai pē ʻa e meʻa kotoa.”
Naʻe fanafana ange ʻa Seini ʻi heʻene lamu ʻa e konga leta fefeká, “Mālō.”
Naʻe ʻikai fuoloa kuo hokosia ʻa e taimi ke nau kemi ai ʻi he pō ko iá. Naʻe mavahe ha niʻihi ʻo e kau tangatá ke kumi ha pafalou (buffalo). Naʻe fakaʻamu ʻa Seini te nau maʻu ha meʻa. Naʻe ongoʻi ʻalefa ʻaupito hono keté. Lolotonga ʻenau tatalí, naʻe haʻohaʻo takai ʻa Seini mo hono fāmilí ʻi ha kiʻi afi, kuo nau helaʻia, fiekaia, mo mokosia.
Naʻe pehē ange ʻe Seini, “Tau fai ha lotu.”
Naʻe tūʻulutui fakataha ʻa e fāmilí, pea naʻe lotu ʻa e Fineʻeikí. “ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ʻikai haʻamau meʻakai ki he efiafí. Fakamolemole muʻa ʻo tokoniʻi kimautolu.”
Naʻe tangutu fakalongolongo ʻa Seini mo hono ngaahi tuongaʻané mo hono ngaahi tokouá ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Naʻe tangutu hangatonu hake leva ʻa e Fineʻeikí.
Naʻe ʻeke ange ʻe Tōmasi, “Ko e hā?”
“Naʻá ku toki manatuʻi hake ha meʻa.” Naʻe fakatovave atu ʻa e Fineʻeikí ki he saliote toho tangatá ʻo fakaava ʻa e puha faʻoʻanga meʻa ʻa e fāmilí. Naʻá ne toʻo hake leva ha kiʻi puha kapa ʻo fakaava. Naʻe ʻi loto ha ongo laʻi pisikite fefeka ʻaupito. Naʻe toe ia mei heʻenau folau tahi ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa.
Naʻe kamata ke ongoʻi fiefia ʻaupito ʻa Seini. Naʻe ʻi ai pē ʻenau meʻakai! Naʻá ne pehē, “Te tau lava ʻo pakipaki naua ki ha fanga kiʻi kongokonga iiki ke vahevahe.”
Ka ʻi heʻenau feingá, naʻe fuʻu fefeka ʻaupito ʻa e ongo pisiketé ke lava ʻo vaeua.
Naʻe pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “Tau ʻahiʻahiʻi angé ʻení.” Naʻá ne faʻo ʻa e pisiketé ʻi he ʻōvani Hōlaní peá ne lingi ha meʻi vai ʻi he [ongo pisiketé]. Naʻá ne tāpuni leva ʻa e tāpuní pea tuku ʻa e kulo mamafá ki he funga malalá.
Naʻe toe lotu ʻa Seini mo hono fāmilí. Naʻá ne fakakaukau ki he talanoa ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he folofolá, ʻi he taimi naʻá Ne fafanga ai ʻa e toko nima afé ʻaki ha ngaahi foʻi mā mo e ika siʻisiʻi pē. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava foki ʻe he Tamai Hēvaní ʻo tokoniʻi kinautolu.
Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻe fakaava māmālie ʻe he Fineʻeikí ʻa e kiʻi kuló. Naʻe fonu mahuohua ia ʻi he meʻakaí! Naʻe lahi ʻa e meʻa ke fafanga ʻaki honau fāmilí kotoa.
Naʻe fāʻofua ʻa Seini ki heʻene faʻeé ʻi he loto-ʻofa moʻoni. “Ko ha mana ʻeni!”
ʻŪ tā fakatātā ʻa Simini Blocker