“Ko e ʻAlu ki he Lotú mo Kuká,” Ko e Kaumeʻá, Sānuali 2025, 30–31.
Ko e Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē
Ko e ʻAlu ki he Lotú mo Kuká
Kuo teʻeki ai sio ʻa Keleveni ʻi ha siasi hangē ko ʻení kimuʻa.
Ko ha talanoa moʻoni mei Keniā.
Naʻe fokotuʻutuʻu fakalelei ʻe Keleveni ʻa e ngaahi hina huʻakau fakaʻofoʻofá ʻi he funga laupapá. Naʻá ne toki hiki pē ke nofo mo ʻene ongo kuí ʻi ha kolo ʻi tuʻa ʻi he kolomuʻá. Naʻe ʻi ai haʻanau falekoloa huʻakau, pea naʻe saiʻia ʻa Keleveni ke tokoni.
Naʻe pehē ange ʻe Kuka (Kui Tangatá) “ʻI he pō ní te ma ʻalu ki ha ʻekivitī ʻi homau siasí”. “Te ke fie ʻalu mo kimaua? ʻE fakalata ʻaupito.”
Naʻe saiʻia ʻa Keleveni ke fiefia. Naʻá ne tali ange, “ʻIo! Tau ʻalu.”
Hili ʻena tāpuniʻi ʻa e falekoloá, naʻe lue atu ʻa Keleveni mo ʻene ongo kuí ki he ʻekitivitií. Naʻa nau fakalaka atu ʻi ha ngaahi falekoloa kehe ʻoku fakatau ai ha tupenu, fuaʻiʻakau, mo ha ngaahi fuʻu ʻakau naʻe tō kapa. Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻa nau aʻu ki he fale lotú.
Naʻe tuʻu ʻa Keleveni mo ʻohovale ʻi heʻene sio ki he fale fakaʻofoʻofá. Kuo teʻeki ai ke ne mamata ʻi ha siasi peheni kimuʻa. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi siasí naʻe ʻi ai ʻenau kolosi ʻi ʻolunga, ka naʻe ʻikai pehē ʻa e siasi ko ʻení.
ʻI lotó, naʻe fakafeʻiloaki ʻa Keleveni ʻe heʻene ongo kuí ki ha kakai lelei tokolahi. Naʻa nau kai ha meʻakai ifo mo vaʻinga.
Ka naʻe fie ʻilo ʻa Keleveni. Ko ia naʻá ne lue takai ʻi he holo ʻo e fale lotú. Naʻá ne mamata ki ha ngaahi tā valivali ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne hū atu leva ki ha loki ako ʻo fakatokangaʻi ha ngaahi tā ʻi he holisí.
Ko hai ʻa e kakai ko ʻeé? Ko e fifili ia ʻa Kelevení.
Hili ʻene mavahe mei he lokí, naʻá ne sio ki ha ongo talavou ʻi he holó. Naʻá na tui sote hina mo hēkesi. Naʻe pehē ange ʻe hona toko taha, “Mālō e lelei. Ko ha ongo faifekau kimaua. Ko hai ho hingoá?”
Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Keleveni ia. Naʻá ne fehuʻi ange leva, “Ko hai ʻa e tangata ʻi he fakatātā ko ʻeé?” Naʻá ne tuhu ki ha taha ʻo e ngaahi tā ʻi he lokí.
Naʻe pehē ange ʻe he faifekau ʻe tahá, “Ko e palōfitá ia. ʻOkú ke ʻilo ko e hā ʻa e palōfita?”
Naʻe malimali ʻa Keleveni mo kalokalo hono ʻulú.
Naʻe pehē ʻe he faifekaú, “Ko e palōfitá ko ha talafekau ia mei he ʻOtuá. ʻOkú ne akoʻi mai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau ʻiloʻí.”
ʻI he taimi naʻe lue ai ʻa Keleveni ki ʻapi mo ʻene ongo kuí ʻi he pō ko iá, naʻá ne pukepuke ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻoange ʻe he ongo faifekaú kiate ia. Naʻá ne fiefia ke ako lahi ange fekauʻaki mo e kau palōfitá mo e siasi foʻou ko ʻení.
“Te ke lau ke tau fanongo?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Kuka ʻi heʻenau aʻu ki ʻapí. Naʻe ʻikai poto ʻa e ongo kui ʻa Kelevení ʻi he laukongá.
“ʻIo!” Ko Keleveni ange ia. Naʻá ne fakaava hake ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo lau leʻolahi. Naʻe ʻikai mahino kotoa kiate ia ʻa e ngaahi leá, ka naʻá ne ongoʻi ha meʻa makehe.
ʻI he ʻaho Sāpaté, naʻe foki ʻa Keleveni mo ʻene ongo kuí ki he lotú. Naʻá ne ʻalu ki ha kalasi maʻá e fānaú kotoa. Naʻe ui ia ko e Palaimelí. Naʻá ne maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi! Naʻá ne ako lahi ange ʻo kau ki he kau palōfitá mo Sīsū.
Naʻe haʻu ʻa e ongo faifekaú ke akoʻi lahi ange ʻa Keleveni. Naʻá na fai ange ha fehuʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha. “Te ke fie muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú ʻo papitaiso?”
Naʻe malimali fiefia ʻa Keleveni. “ʻIo!”
ʻI he ʻaho papitaiso ʻo Kelevení, naʻá ne hifo ki he vaí. Naʻe kiʻi momoko. Ka ʻi he sio takai holo ʻa Kelevení, naʻá ne sio ki heʻene ongo kuí, ongo faifekaú, mo hono ngaahi kaungāmeʻa foʻou kotoa pē mei he lotú. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻofeina ia!
ʻI he fili ʻa Keleveni ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí, naʻá ne hoko ai ko ha paionia ʻi hono fāmilí. Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali ke hokohoko atu ʻene muimui kiate Iá—mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau muimui foki ʻiate Ia!
Ngaahi tā fakatātā ʻa Kristin Sorra