“Hangē pē ko Siosefá,” Ko e Kaumeʻá, Sānuali 2025, 4–5.
Laukonga Faingofua
Hangē pē ko Siosefá
Naʻe mamata moʻoni nai ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?
Ko ha talanoa moʻoni mei he ʻOtu Filipainí.
Naʻe punopuna ʻa Lenisei ʻi hono seá ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene faʻeé ʻi he lele atu ʻenau meʻalelé ʻi he loto koló. Ko e Sāpaté ʻa e ʻaho naʻe saiʻia taha ai ʻa Lenisei ʻi he uiké! Naʻá ne saiʻia ʻi he ʻalu ki he Palaimelí mo e ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.
Naʻe aʻu atu ʻa e kiʻi pasi lanu kehekehé (jeepney) ki honau tauʻangá. Naʻe puke ʻe Mami ʻa e nima ʻo Leniseí ʻi heʻena lue ki he fale lotú.
Hili ʻa e houalotu sākalamēnití, naʻe luelue ʻa Lenisei mo hono kaungāmeʻa ko Maliá ki he Palaimelí. Naʻe ʻi he palakipoé ha fakatātā ʻo ha talavou ʻoku lotu ʻi he vao ʻakaú.
“Mālō e lelei ki he pongipongí ni!” Naʻe tuhu ʻenau faiakó, Sisitā Kulusi, ki he fakatātaá. “ʻOku ʻilo nai ʻe ha tokotaha ko hai ʻeni?”
“Ko Siosefa Sāmita!” Ko Lenisei ange ia.
Naʻe malimali ʻa Sisitā Kulusi. “ʻIo, tonu ia. Pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá?”
Naʻe toe sio ʻa Lenisei ki he fakatātaá. Naʻá ne ʻilo ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita, ka naʻe ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa kehe.
Naʻe pehē ange ʻe Malia, “Ko e fuofua palōfita ia ʻo hotau siasí.”
Naʻe pehē ange ʻe Sisitā Kulusi, “Tonu mo ia! ʻI he kei siʻi ʻa Siosefá, naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e siasi fē ke kau ki aí. Naʻá ne ʻalu ki he vao ʻakaú ʻo lotu ki he ʻOtuá ke ʻiloʻi pe ko e fē Siasi ʻoku moʻoní. Naʻá ne kole foki ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá. ʻI heʻene lotú, naʻe hā mai ha maama ngingila. ʻOkú ke ʻiloʻi nai ko hai naʻe ʻi he maama ko iá?”
Naʻe tatali ʻa Lenisei mo e toenga ʻo ʻene kalasí.
Naʻe fakapipiki hake ʻe Sisitā Kulusi ha fakatātā ʻe taha ʻi he palakipoé. Naʻe ʻasi ʻi he fakatātā ko ʻení ha ongo tangata naʻá Na tuʻu ʻi ʻolunga ʻia Siosefa Sāmita ʻi he ʻataá. Naʻá Na tui ha kofu hina peá Na hā ngingila.
Naʻe pehē ange ʻe Sisitā Kulusi, “Naʻe fakahā ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kinaua kia Siosefa. Naʻá Na talaange te ne fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsuú. ʻOku tau ui ia ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.”
Naʻe hiki hake ʻe Lenisei hono nimá, mo ha fofonga tokanga. Naʻá ne fehuʻi ange, “Naʻe moʻoni nai ia?”
Naʻe kamo ange ʻa Sisitā Kulusi. “ʻIo, naʻe hoko moʻoni!”
Naʻe ongoʻi māfana ʻa e loto ʻo Leniseí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe Sisitā Kulusí.
ʻI he pō ko iá, naʻe kei fakakaukau pē ʻa Lenisei kia Siosefa Sāmita. Naʻá ne fehuʻi, “Mami, te u lava fēfē ʻo mamata ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, hangē ko Siosefa Sāmitá?”
Naʻe fāʻofua ʻa Mami kia Lenisei. “Ko e tokolahi ʻo kitautolu he ʻikai ke tau mamata ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá. Ka te Na kei lava pē ʻo folofola mai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava leva ʻo ʻiloʻi ʻokú Na ʻiate koe maʻu pē.”
Naʻe fakakaukau ʻa Lenisei ki he ongo māfana naʻá ne maʻu ʻi hono lotó ʻi he taimi naʻe fakamatala ange ai ʻe Sisitā Kulusi fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia, naʻá ne ʻoange kia Lenisei ha pōpoaki mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi! Naʻá ne malimali mo fāʻofua kia Mami. Naʻá Na folofola kiate ia ʻo hangē pē ko ʻEna folofola kia Siosefa Sāmitá!
ʻŪ tā fakatātā ʻa Shawna J. C. Tenney