2025
ʻApitanga ʻAho ʻUhá
Tīsema 2024


“ʻApitanga ʻAho ʻUhá,” Kaumeʻá, Sānuali 2025, 16–17.

ʻApitanga ʻAho ʻUhá

Ko e hā naʻe ʻikai tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻene ngaahi lotú?

Ko ha talanoa moʻoni mei he USA.

“Ko ʻeku vaʻingá ʻapongipongi, ko ia?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Lusi ʻi hono fakamohe ia ʻe Mamí.

Naʻe kamo atu ʻa Mami. “Ko ia! Po ʻapongipongí ʻi he 6:00.”

Naʻe ʻikai ke faʻa tatali ʻa Lusi. Kuó ne hanganaki fiefia atu ki he fuofua vaʻinga sofipolo ʻa ʻene timí ʻi ha ngaahi uike lahi. Pea ʻi he taʻu ní naʻe lanu pingikī honau falani vaʻingá! Naʻá ne fuʻu fiefia pea faingataʻa ke ne mohe.

Ka ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe sio ʻa Lusi ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá ʻo fakafulofula. Naʻe ʻaoʻaofia lanu kulei ʻa e langí, pea ʻi ai mo ha fanga kiʻi vai pelepela ʻi he feituʻu kotoa. Naʻe ʻuha ʻi he poó kotoa.

Naʻá ne tūʻulutui ke fai ʻene lotu pongipongí. “ʻE Tamai Hēvani, kātaki ʻo tokoniʻi muʻa ʻa e ʻeá ke lelei ki heʻeku vaʻinga sofipolo ʻi he pōní.”

ʻI he ʻahó kakato ʻi he akó, naʻe fakakaukau ʻa Lusi ki he vaʻingá. Naʻa ne sioloto atu ki heʻene tui hono falani lanu pingikī foʻoú, mo ʻene puna ʻo hapo ha foʻi pulu ke nau mālohí. Ka ʻi tuʻá, naʻe kei ʻuhoʻuha pē mo viviku.

Naʻe fai ʻe Lusi ha kiʻi lotu ʻi heʻene fakakaukaú. Tamai Hēvani, kātaki ʻo tokoniʻi ʻa e laʻaá ke vave ʻene ʻasi maí koeʻuhí ke mau lava ʻo vaʻinga ʻi he pooni.

ʻI he tatangi ʻa e fafangu ʻi he akó, naʻe toʻo ʻe Lusi ʻene kató ʻo lele ki tuʻa. Naʻe lava ke ne sio ʻoku kamata ke ʻasi mai ʻa e laʻaá mei he ngaahi ʻaó!

Ka ʻi he haʻu ʻa Mamí ke ʻave iá, naʻe ʻi ai haʻane ongoongo fakamamahi. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku kaniseli ʻa e vaʻinga ki he pōní. Kātaki.”

Naʻe sio hake ʻa Lusi ki he langí. “Ka kuo kamata ke ʻasi mai ʻa e laʻaá. Mahalo ʻe tuʻu ʻa e ʻuhá”

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOku ou ʻilo. Ka naʻe fonu ʻa e malaʻe vaʻingá ʻi he vaí. Pea neongo kapau kuo tuʻu ʻa e ʻuhá, ʻoku fuʻu viviku mo pelepela ke fai ha vaʻinga. Te nau toe fakataimi-tēpileʻi ʻa e vaʻingá ki ha taimi kehe. ”

Naʻe kamata ke fakatē-loʻimata ʻa Lusi. Naʻá ne loto-mamahi ʻaupito! Naʻá ne fuʻu fie vaʻinga moʻoni ʻi he pooni. Ko e hā naʻe ʻikai tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻene ngaahi lotú?

Taʻahine ʻoku sio ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá ki ha ngaahi ʻao lanu kulei mo ha ʻuha

ʻI ʻapí, naʻe ongoʻi mamahi mo ʻita ʻa Lusi ʻo hangē ko e ngaahi ʻao ʻuhá. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku fie lau ʻa e tohi naʻá ne saiʻia taha aí. Pea neongo naʻe ngaohi ʻe Mami ʻa e pasitā naʻá ne saiʻia taha aí ki he maʻu meʻatokoni efiafí, ka naʻe ʻikai ke fuʻu ifo fēfē ia.

Hili ʻa e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe kaka hake ʻa e kiʻi tokoua siʻisiʻi taha ʻo Lusi ko ʻElí, ki hono fungá. Naʻá ne fehuʻi ange, “Te ke fie vaʻinga mo au?”

Naʻe māpuhoi ʻa Lusi. “ʻIo,” ko ʻene talí atu ia. Fakafokifā pē kuó ne maʻu ha foʻi fakakaukau. “ʻOku fiemaʻu ke tau fai ha meʻa fakafiefia.”

Naʻá ne toʻo ha taufale ʻo haʻi ha sikaafi ki hono ngataʻangá ke faʻu ha fuka. Hili iá naʻá ne fakatahatahaʻi kotoa mai hono ngaahi tokouá. Naʻá ne puke hake ʻa e fuká peá ne pehē ange, “ʻOku talitali lelei kimoutolu ki he ʻApitanga ʻAho ʻUhá! Ko ha feituʻu ia ke ke ʻalu ʻo fiefia ai ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke lava ai ʻo vaʻinga ʻi tuʻá.”

Naʻe fiefia hono ngaahi tokouá.

Naʻe pehē ange ʻe Lusi, “ʻUluakí, te tau hivaʻi ʻetau foʻi hiva nofo kemí.”

Naʻa nau makiʻikiʻi ʻi heʻenau faʻu ha foʻi hiva mo ha ngaahi lea fakaoli ke fakatonu ki aí. Naʻa nau laka takai leva ʻi he lokí mo ʻenau fuká, ʻo hiva ʻi he leʻolahi taha naʻa nau lavá.

“ʻOku fiemaʻu ʻi he taimí ni ke tau fokotuʻu hotau tēnití!” Naʻe tokoni ʻa Lusi ki hono ngaahi tokouá ʻi hono tānaki ʻo e ngaahi sipi kafú mo e piló ke faʻu ha kiʻi fakamalumalu. Naʻe toutou holo ki lalo. Ka ʻi he taimi naʻa nau fakaleleiʻi ai iá, naʻa nau haʻohaʻo kotoa ʻi loto ke vaʻinga.

Tamaiki fefine ʻoku nau tangutu ʻi ha kiʻi fakamalumalu naʻe ngaohi ʻaki ha ngaahi sipi kafu mo e pilo

Naʻe ʻikai fuoloa kuo hoko ʻa e taimi mohé. Naʻe pehē ʻe he tokoua ʻo Lusi ko Lisá, “ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe toe ʻuha ʻapongipongi. ʻOku ou toe fie vaʻinga ʻApitanga ʻAho ʻUha pē au!”

Naʻe pehē ange ʻe Mami kia Lusi ʻi heʻene fāʻofua kiate ia pea toki mohé, “Mālō hoʻo vaʻinga mo ho ngaahi tokouá. Naʻá ke faʻu ha huelo laʻā mei ha tūkunga ʻaoʻaofia. ʻOku ou laukau ʻaki koe.”

Naʻe ongoʻi fiefia ʻa Lusi ʻi heʻene kaka hake ʻo mohé. Naʻe ʻikai tali ʻene ngaahi lotú ʻi he founga naʻá ne fiemaʻú. Ka naʻe kei tokoniʻi pē ia ʻe he Tamai Hēvaní ke ne maʻu ha meʻa fakafiefia ke fai mo hono fāmilí—pea naʻe fakafiefia tatau pē ia mo e tui teunga pingikī ʻi heʻene fuofua vaʻinga sofipoló.

Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātaaʻi ʻe Apryl Stott