« Tītauhia ānei iā’u ’ia maita’i roa ? » Hoa, Novema 2024, 36–37.
Tītauhia ānei iā’u ’ia maita’i roa ?
’Ua hina’aro Henry e haere i te hiero, terā rā e au ra iāna ’ua rave rahi ’oia i te mau hapehape.
’Ua tupu teie ’ā’amu i Aruba.
’Ua tomo marū noa Henry i roto i te piha o te Paraimere. ’Ua teimaha roa tōna nā ’āvae ’a tae atu ai ’oia i tōna pārahira’a.
’Ua ’ata’ata mai tāna ’orometua te taea’e Rass iāna. « ’Ua ineine ānei ’outou nō te paraparau nō ni’a i te mau hiero ? », ’ua ui atu ’oia.
« ’Ē », pāhono a’era Henry.
Nō te aha vau i parau ai i te reira ? ’Ua feruri Henry ’a pārahi ai ’oia. ’Ua ’ite ’oia ē, ’aita ’oia i ineine. ’Aita roa atu.
Tē ha’api’i mai ra te Paraimere a Henry i te hīmene « ’Ia hi’o vau te hiero ». ’Ua anihia i tāna piha ’ia paraparau nō ni’a i te haerera’a i te hiero.
Terā rā tē oto ri’i ra Henry. Tē hina’aro nei ’oia e haere i te hiero ’ia pa’ari ana’e ’oia, terā rā e au ra iāna ’ua rave rahi roa ’oia i te mau hapehape.
Hō’ē i muri mai i te tahi, ’ua ti’a mai te mau hoa o Henry i ni’a. E mata ’oa’oa tō rātou ’e te ’ana’anatae, ’a paraparau ai rātou nō te haerera’a i te hiero i te hō’ē mahana. Tē ’ino noa atu ra te mana’o o Henry.
I muri iho, ’ua tae te taime nō te hīmenera’a. ’Ua hīmene atu Henry ’e te toe’a o te Paraimere : « E ineine au (i)te ’āpira’a ; ’o tā’u hōpoi’a mau ».
Nāhea vau e ineine ai nō te haere i te hiero, mai te peu e rave rahi au i te mau hapehape ? ’Ua feruri Henry. Mo’e roa atu ’oia i roto i tōna pārahira’a.
I te hopera’a te hīmene, pi’o mai ra te taea’e Rass. « ’Ua ineine ’oe ? », ui mai ra ’oia ia Henry.
Hi’o a’era Henry i tōna nā rima. I muri iho ’ua parau marū atu ’oia, « tē hina’aro nei au e haere i te hiero, tē taiā nei rā vau e ’ere au i te mea ti’a-mā ». Huti a’era ’oia i te aho. « ’Aita vau i te mea ’āfaro noa ’e tō’u ’utuāfare. E mo’ehia iā’u ’ia rave i tā’u ’ohipa ri’i. E rave rahi hapehape tā’u i rave. Tītauhia ānei iā’u ’ia maita’i roa ? »
’Ua ’ata’ata marū noa te taea’e Rass. « Te vai-ti’a-mā-ra’a nō te haere i te hiero, e ’ere te aura’a e tītauhia ’ia vai maita’i roa. E nehenehe tātou e vai ti’a-mā ma te ti’aturira’a ia Iesu Mesia ’e te tāmatara’a ma te hina’aro mau ’ia ha’apa’o i te mau fa’auera’a. Tē rave nei tātou pā’āto’a i te mau hapehape, e nehenehe rā tā tātou e tātarahapa ’e ’ia riro fa’ahou mai e mea mā ».
Pārahi ti’a ri’i mai ra Henry.
« ’Ua pāpū iā’u ē tē te’ote’o nei te Metua i te ao ra ia ’oe nō te tāmatara’a ’oe ’ia riro ’ei ta’ata maita’i », ’ua parau te taea’e Rass.
Tē feruri ra Henry i te tahi o te mau mea maita’i tāna i rave i taua hepetoma ra. ’Ua tunu ’oia i te mā’a ’e ’o māmā, ’ua tauturu i tōna tuahine i tāna ’ohipa ha’api’ira’a, ’e ’ua aroha ’oia i te hō’ē tamāroa ’āpī i te fare ha’api’ira’a.
Ha’amata a’era te mau ha’ape’ape’ara’a o Henry i te māmā. ’Ua ’ite ’oia e tauturu mai te Vārua Maita’i iāna ’ia putapū i te hau.
’A tae ai i te taime nō Henry nō te paraparau, ’ua ’ata’ata ’oia ’e ’ua ti’a atu i ni’a. « Tē hina’aro nei au e tāmau noa i te tātarahapa ’e ’ia riro hau atu mai ia Iesu Mesia te huru, ’ia ti’a iā’u ’ia tomo atu i roto i te hiero i te hō’ē mahana », ’ua parau ’oia.
’Ua ’oa’oa roa Henry ’a pārahi ai ’oia. I te hō’ē mahana, e nehenehe ’oia e rave i te mau fafaura’a mo’a ’e te Atua i roto i te hiero. ’Ua hina’aro ’oia e rave maita’i a’e mai tāna e nehenehe nō te fa’aineine iāna !
Fa’ahōho’ara’a nā Gail Amstrong