YA Fakauiké
Naʻe Taʻofi ʻe he Fie Haohaoá ʻEku Fakalakalaká. Ko e Meʻa ʻEni Naʻá ku Faí
Liahona Sānuali 2026


Mei he YA Fakauiké

Naʻe Taʻofi ʻe he Fie Haohaoá ʻEku Fakalakalaká. Ko e Meʻa ʻEni Naʻá ku Faí

ʻOku fiemaʻu kitautolu ʻe Kalaisi ke tau tafoki kiate ia he taimí ni, neongo ʻetau ongoʻi taʻemateuteú.

ko ha fakatātā ʻo e ʻata ʻo ha fefine ʻokú ne fakaangaʻi ia

Naʻe ʻiloa ha konga lea ʻa Fietoa Losaveleti naʻá ne pehē, “ʻOku kaihaʻasi ʻe he fakafehoanakí ʻa e fiefiá.”

ʻOku faingofua ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi heʻetau feohi mo e niʻihi kehé. Ka te u pehē ʻoku ʻi ai hano toe ʻuhinga kehe. Neongo ʻe lava ke kaihaʻasi ʻe he fakafehoanakí ʻa e fiefiá, ka kiate aú, ʻoku kaihaʻasi ʻe he fie haohaoá, ʻa e tupulakí.

Fefaʻuhi mo e Fie Haohaoá

ʻI he lahi taha ʻo ʻeku moʻuí, ko ha tokotaha ako tuʻu ki muʻa au mo ha ʻofefine faʻa ngāue. Naʻá ku polepole ʻaki ʻeku malava ke fakapotupotutatau ʻa e ngāué, akó mo e fāmilí.

Naʻá ku fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá ʻi he ʻikai sio mai ha tahá ka naʻe ʻikai ke u loto ke ʻilo ʻe ha taha ʻeku mei foʻí. Naʻe aʻu ʻa e fie haohaoa ko ʻení ki he tumutumu tahá lolotonga hoku taʻu hono ua fakaʻosi he kolisí.

Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he lahi ʻo e ʻū kalasi ne u toʻó. Naʻe ʻikai lelei hoku māká ʻo hangē ko ʻeku ʻi he ako māʻolungá. Naʻá ku ngāue ʻi ha toe ngaahi houa lahi ange ʻi he ngāueʻangá. Naʻe faʻa ngalo hoku uiuiʻi faka-Siasí.

Naʻá ku ongoʻi kuó u mātuʻaki tōnounou ʻaupito.

ʻIkai ngata aí, naʻá ku manavasiʻi ke kole tokoni. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tali—ʻiate au, pe talaange ki he niʻihi kehé pea ki he ʻOtuá—kuo ʻikai ke u toe lava ʻo puleʻi ʻeku moʻuí.

Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Vena P. Sitenifili ʻo pehē: “ʻOku fiemaʻu ki he tuʻunga haohaoá ha tuʻunga moʻui māʻolunga fakaekita ʻoku taʻemalava ʻa ia ʻoku fakahoa ai kitautolu ki he niʻihi kehé. ʻOku fakatupu heni ʻa e ongoʻi halaiá mo e loto-hohaʻá, mo ʻai ke tau fie holomui mo fie nofo mavahé.” Pea naʻá ku ako ʻa e lēsoni ko iá ʻi he founga faingataʻá.

Naʻá ku tui naʻe totonu ke u lava ʻo fuesia ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hoku halá. ʻI he ʻikai ke u lavá, naʻá ku ongoʻi ha halaia lahi ʻa ia naʻá ne taʻofi au mei he tafoki ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu lahi taha ai ʻEne tokoní.

Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tupulaki ʻi ha faʻahinga tafaʻaki ʻi heʻeku moʻuí.

Ka naʻe ʻikai siva ʻa e ʻamanaki leleí. Hangē ko e lea naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku fakafou ʻi he liliu fakalaumālie ʻia Sīsū Kalaisí, ʻa ʻetau lava ʻo hao mei he loto-mamahi ʻo e ʻikai haohaoá.”.

Ko Hono Maʻu ha Nonga ʻi Heʻeku Ngaahi Fuakavá

Hili ha ʻaho faingataʻa ʻe taha, naʻá ku ongoʻi ha ueʻi ke u ʻalu ki he temipalé pea fakahoko ha ngaahi papitaiso maʻá e kau pekiá.

ʻI he faiʻanga papitaisó, naʻá ku ongoʻi ha ʻofa naʻe mātuʻaki mālohi ʻo u loʻimataʻia ai.

Naʻá ku manatu ki hoku papitaisó pea mo e fiefia ne u maʻu ke fakamaʻa au ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hili ʻeku mavahe hake mei he faiʻanga papitaisó, naʻe ʻeke mai ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ongo ne u maʻú. Lolotonga ʻeku pīpīponú mo e teteteté, naʻá ku tali ange ʻaki e ngaahi lea maʻa ʻo ha kiʻi taʻahine taʻu valu: “Mami, ʻoku ou ongoʻi māfana ʻi loto.”

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he ʻaho ko iá ʻi he temipalé, kuó u fuʻu tokanga taha ki he haohaoa ʻiate au peé ʻo u siʻaki ai ʻa e faingamālie ke fakahaohaoaʻi ʻia Kalaisí (vakai, Molonai 10:32–33). Naʻá ku ongoʻi ha fakapapau mālohi te u lava ʻo maʻu ʻa e ongo māfana tatau peheé ʻi he ʻaho kotoa pē. Kapau te u fakatomala maʻu pē, ʻe lava ke fakahaohaoaʻi au ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí (vakai, Sione 17:23).

Ko e Houngaʻia ʻi he Toe Maʻu ha Faingamālié

Talu mei he ʻaho ko iá, mo ʻeku tukupā ke liliu.

Naʻe kamata ke u toe lotu fakamātoato. Naʻe ʻikai faingofua—tautautefito ʻi he kamatá—ka naʻe fakaʻau ke u fiemālie ange ʻi heʻeku fakamālohia hoku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Naʻá ku fekumi foki ki ha mahino lahi ange ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo tokanga taha ki he foʻi moʻoni taʻengata ʻe taukapoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau loto-fakatomala moʻoni aí.

ʻOku fakasiʻia moʻoni ʻe he fie haohaoá ʻa e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Kapau naʻe fekauʻi mai kitautolu ki he māmaní ke tau ako ke hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí (vakai, ʻAlamā 12:24), ʻe lava fēfē ke tau pehē kuo tau ʻosi hangē ko Kinauá? Kapau naʻa tau haohaoa moʻoni, he ʻikai ke tau fiemaʻu ha Fakamoʻui pe ko ʻEne Feilaulau taʻefakangatangatá.

He ʻikai liʻaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, naʻa mo e taimi ʻoku tau ongoʻi taʻefeʻunga pe taʻehaohaoa aí. Hangē ko ia naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Naʻe fuesia ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ‘ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē’ [ʻAlamā 7:11] ke Ne lava ʻo fakafiemālieʻi, fakamoʻui mo fakahaofi kitautolu, ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.”

Kuó u ako ʻoku fiemaʻu kitautolu ʻe Kalaisi ke tau tafoki kiate Ia ʻi he taimí ni, neongo e tuʻunga taʻemateuteu ʻoku tau ongoʻí. ʻI heʻetau fakamālohia ʻa e vā fetuʻutaki ko iá, te Ne tokoniʻi kitautolu ke ikunaʻi hotau ngaahi taʻehaohaoá.

Te u loi kapau ne u pehē ʻoku ʻikai ke u toe fefaʻuhi mo e fie haohaoá. Ka ʻoku ou ongoʻi he taimí ni ha “māfana ʻi loto” ʻi ha taimi pē ʻoku ou foaki ai hoku lelei tahá ki he ʻEikí, neongo e tuʻunga taʻehaohaoa ʻoku ou ʻi aí.

Kapau ʻokú ke ongoʻi ko hoʻo ngaahi ngāue ko ha ākonga, tokotaha ako, tokotaha ngāue, kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku ʻikai feʻunga, ʻiloʻi ʻoku ʻikai siva ʻa e ʻamanakí maʻau. ʻE lava ʻo fakamoʻui koe ʻi hoʻo tokanga taha ki he Fakamoʻuí. Neongo ʻe lava ke kaihaʻasi ʻe he fie haohaoá ʻa e tupulakí, ka ko e Fakamoʻuí ʻa e tupuʻanga ʻo e nongá.

Tafoki kiate Ia, pea te ke vakai ki he tupulaki ʻi hoʻo moʻuí.