YA Fakauiké
ʻI Hono Fakatupu ʻe he Angahalá ʻa e Moveuveú, ʻOku ʻOmi ʻe Kalaisi ʻa e Melinó
Liahona Sānuali 2026


“ʻI Hono Fakatupu ʻe he Angahalá ʻa e Moveuveú, ʻOku ʻOmi ʻe Kalaisi ʻa e Melinó,” Liahona, Sānuali 2026.

Mei he YA Fakauiké

ʻI Hono Fakatupu ʻe he Angahalá ʻa e Moveuveú, ʻOku ʻOmi ʻe Kalaisi ʻa e Melinó

Naʻa mo e lotolotonga ʻo e ngaahi moveuveu ʻo e moʻuí, ʻe lava ke ʻomi ʻe Kalaisi ʻa e māmá, māú, mo e melinó ki ho laumālié.

tā fakatātā ʻo ha tangata ʻoku mamata ki he huelo ʻo e laʻaá ʻoku huhulu mai ʻi he ngaahi ʻaó

Tā fakatātaaʻi ʻe Kate Birch

ʻOku kiʻi ongo moveuveu nai … ʻa e moʻuí?

ʻOku tau aʻusia kotoa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ongoʻi ʻo ha moveuveu. ʻOku fakafaingofuaʻi ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní ke ngalo ʻiate kitautolu, ko ha kakai fakalaumālie kitautolu ʻoku tau maʻu ha ngaahi aʻusia fakamatelie—ko ha meʻa kuo teʻeki ke tau fai kimuʻa.

Ko e ongo meʻafoaki fakaofo ʻe ua naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú ko e sino fakamatelié mo e tauʻatāina ke filí. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ongo meʻafoaki ko iá ke tau ongoʻi, holi, mo ngāue maʻatautolu pē. ʻA ia ʻoku fakanatula pē ke ongoʻi taʻemaau pe taʻepau ha ngaahi meʻa koeʻuhí ko e ngaahi fili ʻoku faʻa fakahehema ʻa e fefine pe tangata fakakakanó ke faí.

ʻOku tau fakahoko kotoa ha ngaahi fehalaaki. Ka ʻi he taimi ʻoku tau fefaʻuhi ai mo e ngaahi angahalá pe tōʻonga moʻui ʻoku ngali he ʻikai ke tau lava ʻo ikunaʻí, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻo ʻetau feinga ke liliú, ʻoku faingofua ke tau maʻu ha ngaahi ongo ʻoku moveuveu. ʻI he feinga hotau tuʻunga fakalaumālié ki hēvaní pea tohoakiʻi kitautolu ʻe hotau tuʻunga fakamatelié ki he māmaní, ʻe lava ke ongo hangē ʻoku fai maʻu pē ha tau fusi maea ʻi hotau lotó.

Tatau ai pē pe ʻoku tau fefaʻuhi mo e ngaahi meʻa hangē ko e ngutulaú, ʻitá, fakamaau taʻemāʻoniʻoní, tōtuʻa ʻo e femoʻuekina ʻi he mītiá, fakaʻaongaʻi ʻo e ponokalafí, pe ha toe meʻa pē, ʻe vave ke tafunaki ʻe he filí ʻa e ongoʻi maá, siva ʻo e ʻamanakí, ʻo aʻu pē ki he moveuveu fakalaumālié.

Meʻa mālié, he ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e founga ke matuʻuaki ʻaki ʻa e moveuveú maʻatautolú.

Ko e ʻUluaki Sitepú ʻa e Fekumi ki Heʻene Māmá

Lolotonga ʻa e Fakatupú—ko e kamataʻanga ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau ʻiló—ʻoku fakamatalaʻi ai ko e ʻunivēsí ʻoku ʻi ha tuʻunga moveuveu mo taʻemaau: “Naʻe fuofuonoa ʻa māmani mo lala; pea naʻe fakapoʻuli ʻa e funga ʻo e lolotó” (Sēnesi 1:2). ʻOku faitatau ʻa e moveuveu mo e fakapoʻuli ʻoku siva ai ʻa e ʻamanakí, mo e founga ʻoku lava ke ʻai ai kitautolu ʻe he filí ke tau ongoʻi ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala pe fai ai ha ngaahi fili ʻoku fepaki mo hotau ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá. ʻOkú ne fiefia ʻi hono ʻai ke tau ongoʻi ʻoku tau fihiá pea ʻokú ne faʻa poupouʻi kitautolu ke tau toitoi.

Kae hangē ko hono akoʻi mai kimuí ni ʻe Sisitā Tamala W. Lūnia, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Finemuí: “ʻOku foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmá ki he niʻihi ʻoku nofo ʻi he fakapoʻulí. Ko ia ai, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻokú ke fanongo ai ki he leʻo ko ia ʻokú ne tala atu ke ke toitoí, ke ke toitoi toko taha ʻi ha loki fakapoʻulí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke loto-toʻa ʻo tui kia Kalaisi! Tafoki ki he Māmá—ʻa hotau ʻAmanakiʻanga ʻoku Mālohi Haohaoá.”

ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻOtuá, lolotonga ʻa e Fakatupú, ko e ʻuluaki meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ke tekeʻi ʻa e fakapoʻuli ʻo e moveuveú ko hono ʻomi ʻa e māmá (vakai, Sēnesi 1:3; Mōsese 2:2–5). Mei aí, naʻá Ne hoko atu ke fokotuʻutuʻu ʻa e konga moveuveu kotoa pē, mei he ʻatā lahi ʻo e langí ki he fanga kiʻi tengaʻi ʻakau iiki tahá.

Kapau kuó Ne lava ʻo ʻomi ha maau ki he ʻunivēsí, fakakaukauloto ki he meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he taimi te ke tafoki ai ki Hono ʻAló ke maʻu ha mālohi faifakamoʻui mo huhuʻi ʻi he ʻaho takitaha. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi mafasia ai ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá mo e fakapoʻuli ʻo e māmaní, ko e ʻuluaki sitepu ki he melinó mo e maau fakalangí ko e fekumi ki he maama ʻa Kalaisí.

Hokó, Manatuʻi Ko Hai Koe

Hili hono fokotuʻutuʻu mo fakamatamataleleiʻi ʻo e ngaahi langí mo e māmaní, naʻe teuteu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e hala ke haʻu ai ʻEne fānau fakalaumālié ki māmani ʻo maʻu ha ngaahi sino fakamatelie. Ka ʻi he lolotonga hotau taimi ʻi he māmaní, ʻoku ngāue mālohi ʻa e filí ke ʻai ke ngalo ʻiate kitautolu pe ko hai kitautolu.

ʻOku tau lava ʻo vakai ki heʻene ngaahi feinga ke taʻofi kitautolu mei hotau tuʻunga fakalangí ʻi he momeniti ʻoku folofola ai ʻa e ʻOtuá ki he palōfita ko Mōsesé pea vahevahe ʻa e ʻiló mo ia. ʻI he Mōsese 1, ʻoku folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese ʻaki hono hingoá mo toutou ui ia ko Hono foha.

Kae tuai e kemo ʻi he mavahe ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻasi mai ʻa Sētane ʻo ui ʻa Mōsese ko e “foha ʻo e tangata” (Mōsese 1:12), ko hono fakataueleʻi ia ke ngalo ko hai tonu iá.

ʻOku loto ʻa Sētane ke ngalo ʻiate kitautolu pe ko hai tonu kitautolu. ʻOkú ne fakatōkakano ʻa e loto veiveiuá ki heʻetau malava ke liliú. ʻOkú ne loto ke tau tui ko ha kau tangata mo fafine fakanatula mo taʻemalava ke liliu kitautolu pea ʻe pehē maʻu ai pē.

Ka ʻoku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Te ke lava ʻo haʻu kia Kalaisi mo falala ki Heʻene ʻaloʻofa angaleleí mo tali kotoa ʻEne ngaahi meʻaʻofa ʻo e fiefia, nonga, ʻamanki lelei, maama, moʻoni, fakahā, ʻilo mo e potó. … Ko e ʻofefine ʻofeina koe ʻo e ʻOtuá, ko ha foha mahuʻinga koe ʻo e ʻOtuá, pea kuó Ne meʻaʻofa atu Hono ʻAlo haohaoa mo māʻoniʻoní ke huhuʻi, fakatonuhiaʻi, mo fakamāʻoniʻoniʻi koe.”

Ko e huhuʻí ko ha meʻa ia he ʻikai teitei maʻu ʻe Sētane. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fakafalala ai ki hotau tuʻunga totonu fakalaumālié, te tau lava ʻo pehē, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Mōsesé:

“Ko hai koe? He vakai, ko e foha [pe ʻofefine] au ʻo e ʻOtuá, ʻi he tatau ʻo hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú. …

“Ke ke ʻalu mei heni, ʻe Sētane; ʻoua ʻe kākaaʻi au; he naʻe folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate au ʻo pehē: ʻOkú ke ʻi he tatau ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú” (Mōsese 1:13, 16).

Kapau ʻoku moveuveu ʻa e moʻuí, kiʻi taimi hifo. Manatuʻi ho tuʻunga fakalangí. Tuku ke fusi hake koe ki he langí ʻe he foʻi moʻoni ko ia ko e foha pe ʻofefine ʻofeina koe ʻo e ʻOtuá. Tafoki kia Sīsū Kalaisi koeʻuhí ke Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke fakafoki mai ʻa e māú ki ho laumālié.

Fakaʻosí, Tuku ke Liliu ʻe Kalaisi ʻa e Moveuveú ki he Melinó

ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ko ʻĪtení, naʻe fetongi ʻa e tuʻunga faingofua naʻá na ʻiloʻí ʻe ha māmani tuenoa mo fakataʻelata. Ka naʻe talaʻofa ʻe he Tamai Hēvaní te na lava ʻo maʻu ʻa e melinó koeʻuhí he kuó Ne teuteuʻi ha Fakamoʻui ke huhuʻi kinaua mei heʻena ngaahi angahalá mo e mamahí (vakai, Mōsese 5:7–10).

ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku taulōfuʻu ʻa e moʻui fakamatelié, manatuʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní te tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, fai ha ngaahi fehalaaki, pea faiangahala ʻi he fonongaʻangá ni ke foki ki ʻapi kiate Iá—ko e konga kotoa ia ʻo e palaní.

ʻE lava ke tokoniʻi maʻu pē kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi, ke tau tekeʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ʻi he moʻuí pea fetongi kinautolu ʻaki ʻa e māmá. ʻE tatau ai pē pe ko e hā hono tuʻo lahi ʻo ʻetau fakahoko ha fehalaaki, koeʻuhí ko hotau Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fakafetongi ʻa e moveuveú ʻaki ʻa e melinó ʻi hotau lotó ʻi heʻetau fakatomalá.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“[ʻE] fakamālohia koe [ʻe Sīsū Kalaisi]. Te Ne tāpuakiʻi koe ʻaki ha nonga, pea aʻu ki he taimi ʻe taulōfuʻu ai e faingataʻá. …

“Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻa hoʻo ngaahi angahalá, hoʻo ngaahi mamahí, hoʻo loto-mamahí, mo ho ngaahi vaivaí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa pau ke ke fuesia toko taha pē kinautolu! Te Ne fakamolemoleʻi koe ʻi haʻo fakatomala. Te Ne tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú. Te Ne fakamoʻui ho laumālie kuo kafó.”

Ko e hā pē ha meʻa te ke fefaʻuhi mo ia, ʻi he taimi ʻokú ke tafoki ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke maʻu ha tokoní, te Na lava maʻu pē ʻo fakaleleiʻi ʻa e meʻa ʻoku moveté, fakatauʻatāinaʻi koe mei he moveuveu ʻo e angahalá mo e ʻahiʻahí, pea fakasanisani hoʻo moʻuí.

Kuó Na toutou fakahoko ia.