“Naʻá Ku Ilifia ke Talanoa ki Heʻeku Pīsopé—Ko e Hā Haʻane Fakafōtunga ʻe Fai?,” Liahona, Sānuali 2026.
Mei he YA Fakauiké
Naʻá Ku Ilifia ke Talanoa ki Heʻeku Pīsopé—Ko e Hā Haʻane Fakafōtunga ʻe Fai?
Naʻá ku fai ha ngaahi fili taʻe-fakapotopoto. Ka ʻi he taimi naʻá ku talanoa ai mo ʻeku pīsopé, ko e meʻa pē naʻá ku ongoʻí ko e fakafiemālie.
Ko e taimi naʻá ku fuofua nofo toko taha aí, naʻá ku maʻu ha ongoʻi foʻou ʻo e tauʻatāiná.
Naʻá ku toki hiki ki he ʻOtu Filipainí ke kamata e akó, pea naʻe mamafa ʻa e puna vakapuna ki ʻapí, ko ia ne tuʻo taha pē he taʻu ʻeku ʻaʻahi ki ai ke fakafoʻou ʻeku visá. Koeʻuhí ko e ʻikai ke u ofi ki he ivi tākiekina faivelenga ʻa hoku fāmilí, ne fakaʻau ke u hē māmālie atu mei he ongoongoleleí.
Naʻe kamata ke u ifi, inu, mo fai ha ngaahi meʻa kehe naʻe ʻosi akoʻi mai kiate au ʻoku fepaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.
Ko Hono Manatuʻi Ko Hai Aú
ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke u tokanga ki ai. Naʻá ku lau e ngaahi lao ʻo e Siasí ko ha meʻa fakapōpula. Naʻá ku kei ʻalu pē ki he lotú, ka ko hono moʻoní naʻá ku ongoʻi taʻetaau pea ʻikai ke u toe maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi ha ngaahi māhina.
Pea ʻi he tō ʻa e KŌVITI-19, naʻe taʻofi ai ʻeku ngaahi feinga kotoa pē. ʻI he meimei taimi tatau, naʻá ku ʻilo ha meʻa fakaʻohovale: Ko ha taha au ne ohi. Naʻe ʻikai ʻaupito ke talamai ʻe heʻeku ongomātuʻá, pea naʻá ku foua ai ha palopalema pe ko hai koā au.
Naʻá ku ongoʻi ʻoku ou mamaʻo mei he meʻa kotoa pē naʻá ku tui ki aí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke u toe feinga ke ʻiloʻi pe ko hai moʻoni koā au. Ko e taimi naʻe faifai peá u foki ai ki ʻapí, naʻá ku lea ki heʻeku ongomātuʻá fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē—kau ai e ngaahi fili kuó u fakahokó. Naʻe ʻikai ke na tafuluʻi au, ka naʻá na tali ʻi he loto-ʻofa. Naʻá na fakamanatu mai ko hai moʻoni au: ko hona foha mo ha foha ʻofeina ʻo e ʻOtuá.
Tokoni ʻi he Liliú
Naʻá ku loto ke liliu. Naʻe poupouʻi au ʻe heʻeku ongomātuʻá ke u talanoa ki heʻeku pīsopé, kamata ʻa e fakatomalá, pea falala ki he mālohi huhuʻi ʻo e Fakamoʻuí.
Ka naʻá ku ilifia! Naʻá ku manavasiʻi naʻa tauteaʻi pe fakamāuʻi au koeʻuhí ko ʻeku ngaahi filí. Ko e angamahení ʻoku ʻikai ke u faʻa tokanga pe ko e hā e fakakaukau mai ʻa e kakaí, ka ko ha tangata lelei ʻeku pīsopé, pea naʻe ʻikai ke u loto ke siva ʻene ʻamanakí ʻi heʻeku talaange kiate ia ʻa e meʻa kuó u faí.
Kae hangē ko hono akoʻi ʻe ʻEletā Sikoti D. Uaitingi ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻOua te ke toi meiate kinautolu ʻoku ʻofa mo tokoniʻi koé; ka ke lele kiate kinautolu. ʻE lava ʻa e kau pīsopé, palesiteni fakakoló, mo e kau taki leleí ʻo tokoni ke ke maʻu ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”
ʻOku maʻu ʻe he kau pīsopé ʻa e “ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí ʻi hono tokoniʻi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakatomala.” Naʻe ʻikai ke u fehangahangai mo ha fakamaau fefeka ʻi he taimi naʻá ku talanoa ai mo iá, ka ko e meʻa pē naʻá ku ongoʻi ʻi he ʻōfisi ʻo ʻeku pīsopé ko ha fakafiemālie. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe falala mai ʻa e ʻEikí kiate ia ke ne tokoniʻi au, pea naʻá ku ongoʻi te u lava foki mo au ʻo falala kiate ia.
Naʻe poupouʻi au ʻe heʻeku pīsopé ke u ako ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ʻaki hano fakatupulaki ha ngaahi tōʻonga moʻui fakalaumālie. Naʻá ku talanoa maʻu pē mo ʻeku pīsopé, pea naʻá ne tā mai he uike kotoa ke vakaiʻi au. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻofaʻi lahi au ʻi he taimi kotoa pē naʻá ku talanoa ai mo iá.
Ko e Meʻaʻofa ʻo e Fakatomalá
Naʻe faifai pē peá u mavahe mei he ngaahi kovi ʻi heʻeku moʻuí, ʻi he tokoni ʻa ʻeku pīsopé. Ka naʻá ku kei manavasiʻi pē ke toe maʻu ʻa e sākalamēnití. Kuó u moʻui taau moʻoni nai—neongo e ngaahi ngāue kotoa kuó u ʻosi faí?
Ka naʻe fakapapauʻi mai ʻe heʻeku pīsopé kiate au. Naʻá ne fakamanatu mai naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke u haohaoa—ka ke u loto ʻaki pē. Naʻá ku fai hoku lelei tahá, pea naʻe ʻafioʻi ia ʻe he Fakamoʻuí pea te Ne kei hokohoko atu pē ke fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku falala ki Heʻene meʻaʻofa ʻo e fakatomalá.
Naʻe akonaki kimuí ni ʻa Sisitā Tamala W. Lunia, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻo pehē, “Ko e haʻu kia Kalaisí ko e pehē ia, ʻTe ke tokoni mai?’ mo e ʻamanaki kuo fakahā mai ha fakapapau ʻoku mafao mai maʻu pē Hono toʻukupú kiate koe.”
ʻI he hili e aʻusia ko ʻení, naʻá ku kamata ke fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakavá ʻi he sākalamēnití, ʻaki e loto-falala. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ha tokotaha foʻoú, mo ha ongoʻi foʻou hoku tuʻunga totonú mo e meʻa te u lava ʻo fakahoko ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí. Naʻe aʻu ʻo u ngāue fakafaifekau koeʻuhí he naʻá ku fie tokoni ki he niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻokú Ne foaki fakaʻaho mai kiate aú, ʻi he hili ʻeku siotonu ki he lahi hono liliu ʻeku moʻuí ʻe he meʻaʻofa ʻo e huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí.
ʻOku ʻikai fakapōpula ʻa e ngaahi fekaú—ʻoku nau ʻi ai koeʻuhí he ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau ikuna, tupulaki, pea hao mei he tauhele ʻo e angahalá. Ko e uho ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e ʻofa ʻokú Ne maʻu mo e Tamai Hēvaní kiate kitautolú. Tuʻunga ʻi heʻeku aʻusia ʻa e ʻofa haohaoa ko iá, ʻoku ou feinga ai ke tatau ange mo Kinauá.
ʻOku fakafonu ʻe Heʻena meʻaʻofa ʻo e fakatomalá ʻa ʻeku moʻuí ʻaki ʻa e fiefia.